Technology |
|
Tehnologija |
Robots can climb up the walls
|
|
Roboti se mogu penjati po zidovima
|
Computing |
|
Informatika |
Smart servers spot and block attacks
|
|
Pametni poslužitelji uočavaju i zaustavljaju napade
|
Biology |
|
Biologija |
Risk is in our genes
|
|
Rizik nam je u genima
|
Science |
|
Znanost |
When is a group of stars not a galaxy?
|
|
Kada skupina zvijezda nije galaksija?
|
Medicine |
|
Medicina |
A cure for malaria
|
|
Lijek za malariju
|
Ecology |
|
Ekologija |
The ecological cost of feeding the world
|
|
Ekološka cijena prehrane svijeta
|
Miscellaneous |
|
Razno |
Unidentified aerial phenomena
|
|
Neidentificirani leteći fenomen
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Veal chops with morels
|
|
Teleći kotleti sa smrčcima
|
|
|
|
|
Robots can climb up the walls
You can see an open window hundreds of metres up in a glass tower.
Are you sure that no machine could reach it?
Meet an insect-bot, with sticky feet.
All insects squirt a sticky fluid from their feet as they walk.
This creates a liquid "bridge" between foot and surface, forming a strong bond by using molecular tension.
Minghe Li, a roboticist at Tongji University in Shanghai, China, is trying to replicate this effect to create the next generation of climbing robots.
He has designed an insect-bot that releases a mixture of honey and water onto its feet when it wants to climb.
But the prototype has not been as successful as an insect.
So Li took another look at insects and saw they also have grooves on their feet, which enhance their sticking power.
Li is now replicating these grooves in a silicon foot pad etched with hexagons that spread out when pressure is applied as a robot walks.
The grooves lead to the creation of more fluid bridges between the foot and surface than occur with a smooth foot.
This makes the pads 50 per cent more adhesive, according to mathematical models.
This design may help resolve another problem with groove-free prototype: getting the robot to secrete the sticky fluid slowly enough...
|
|
Roboti se mogu penjati po zidovima
Možete vidjeti otvoreni prozor na nekoliko stotina metara visine koji se nalazi na staklenom tornju.
Jeste li sigurni kako ga niti jedan stroj ne bi mogao doseći?
Upoznajte robota-kukca, koji ima ljepljive noge.
Svi kukci izlučuju ljepljivu tekućinu iz svojih stopala dok hodaju.
To stvara tekući "most" između stopala i površine, te stvara jaku vezu uz pomoć molekularne napetosti.
Minghe Li, stručnjak za robotiku sa Sveučilišta Tongji u Šangaju, Kina, pokušava replicirati ovaj efekt kako bi stvorio novu generaciju robota penjača.
On je projektirao robota-kukca koji otpušta mješavinu meda i vode na svojim stopalima kada se želi penjati.
No, prototip nije bio uspješan kao kukac.
Stoga je Li još jednom proučio kukce i uočio da oni također imaju i utore na svojim stopalima, što poboljšava njihovu moć držanja za površinu.
Li sada replicira te utore na podlozi za stopala od silikona u koju su ugravirani šesterokuti, a koji se prošire čim se na njih primijeni pritisak dok robot hoda.
Utori su doveli do stvaranja mostova između stopala i površine koji imaju više tekućine nego u slučaju glatkih stopala.
To čini ove podloge 50 posto više ljepljivima, prema matematičkim modelima.
Ovaj bi dizajn mogao pomoći pri rješavanju još jednog problema na prototipu bez utora: postizanje da robot dovoljno sporo izlučuje ljepljivu tekućinu...
|
|
|
|
|
Smart servers spot and block attacks
Hackers, beware.
A new breed of computer server can tell when it is under attack - and then do something about it.
Distributed denial of service (DDoS) attacks are the weapon of choice for people intent on disrupting websites.
They use massive streams of data - sent via a distributed network of computers, or "botnet" - to overload web servers, so they are unable to function properly.
Such attacks brought Estonia's financial market to its knees in 2007, and in December 2010 Mastercard was hit when it said it would no longer handle transactions involving WikiLeaks.
Combating a DDoS attack is tricky because it is hard to distinguish "botnet" activity from that of ordinary users.
"The most challenging issue is how to detect an attack that involves a large number of attacking hosts," says Jaydip Sen of "Tata Consultancy Services" in Kolkata, India.
So he has developed a set of tests that aim to do precisely that.
Sen devised algorithms that measure how much data the server is receiving, and from which computers...
|
|
Pametni poslužitelji uočavaju i zaustavljaju napade
Hakeri, čuvajte se.
Nova vrsta računalnog poslužitelja može znati kada je pod napadom - a zatim nešto i poduzeti po tom pitanju.
Napadi distribuiranog uskraćivanja usluga (DDoS) omiljeno su oružje osoba čija je namjera ometanje internetskih stranica.
Oni koriste masivne količine podataka - koje se šalju preko distribuirane mreže računala, odnosno "botneta" - kako bi preopteretili internetske poslužitelje, tako da ne budu u mogućnosti ispravno funkcionirati.
Takvi su napadi bacili na koljena financijsko tržište u Estoniji 2007. godine, a u prosincu 2010. godine pogođen je i Mastercard kada je izjavio kako više ne želi provoditi transakcije povezane s WikiLeaks-om.
Borba protiv DDoS napada je problematična, jer je teško razlikovati aktivnost "botneta" od aktivnosti običnih korisnika.
"Najveći je problem kako otkriti napad u koji je uključen velik broj pojedinačnih računala", kaže Jaydip Sen iz tvrtke "Tata Consultancy Services" u gradu Kalkuta, Indija.
Stoga je on razvio niz testova kojima je cilj učiniti upravo to.
Sen je osmislio algoritme koji mjere koliko podataka poslužitelj prima i od kojih računala...
|
|
|
|
|
Risk is in our genes
As humans migrated out of Africa around 50,000 years ago and moved across the planet, evolution may have used a gene linked to risk-taking and adventurousness.
The idea, first put forward by Chuansheng Chen at the University of California, more than a decade ago, was originally met with scepticism.
Now Luke Matthews of Harvard University and Paul Butler of Boston University have shown that there is a link between two versions of a specific gene and ancient migration patterns.
The DRD4 gene affects dopamine production in the brain.
It exists in several versions, or alleles, and studies have shown that people tend to have slightly different personality traits depending on which they have.
The 4R allele, for instance, is associated with being even-tempered, reflective and prudent.
The less common 7R and 2R versions have been linked to impulsive and exploratory behaviour and risk-taking.
Matthews and Butler think that migrants with these versions were better able to deal with dangerous, fluctuating situations and more likely to survive and reproduce under those conditions...
|
|
Rizik nam je u genima
Dok su ljudi migrirali iz Afrike prije otprilike 50.000 godina i selili se diljem planeta, evolucija je možda iskoristila gen kojeg se povezuje sa sklonostima riziku i avanturizmu.
Ova ideja, koju je prvi put iznio Chuansheng Chen sa Sveučilišta u Kaliforniji, prije više od deset godina, izvorno je dočekana uz skepticizam.
Sada su Luke Matthews sa Sveučilišta u Harvardu i Paul Butler sa Sveučilišta u Bostonu dokazali kako postoji veza između dvije verzije specifičnih gena i drevnih migracijskih obrazaca.
Gen po nazivu DRD4 utječe na proizvodnju dopamina u mozgu.
On postoji u nekoliko verzija, odnosno alela, a istraživanja su pokazala kako ljudi imaju malo drugačije ličnosti ovisno o tome koju verziju od njih imaju.
Alela 4R, na primjer, povezuje se sa smirenošću, sklonošću razmišljanju i razboritošću.
Manje uobičajene verzije 7R i 2R povezuje se s impulzivnošću, istraživačkim ponašanjem i spremnošću na rizik.
Matthews i Butler smatraju kako su migranti s ovim verzijama bili sposobniji nositi se s opasnim, promjenjivim situacijama i za njih je bilo vjerojatnije da će preživjeti i razmnožavati se u tim uvjetima...
|
|
|
|
|
When is a group of stars not a galaxy?
Are there impostors among the many millions of galaxies identified so far?
No one can give a clear answer because there is as yet no formal definition of what a galaxy is.
But a pair of astronomers are now putting the question of what defines a galaxy to a public vote, in the hope of reaching a consensus and avoiding the sort of controversy that surrounded Pluto being stripped of its status as a planet.
While a typical galaxy contains billions of stars, a number of tiny galaxies have been found in recent years that do not fit the classic picture and instead resemble the groups of stars known as star clusters.
So which are they?
"There is no simple definition of what can be a galaxy or a star cluster," says Pavel Kroupa of the University of Bonn in Germany.
To try and settle the matter, he launched an online survey to poll astronomers on what they think the defining features of a galaxy should be.
Star clusters and galaxies both contain stars bound together by gravity, but while the members of a star cluster are thought to form simultaneously from a collapsing ball of gas, galaxies have richer history...
|
|
Kada skupina zvijezda nije galaksija?
Postoje li varalice među mnogim milijunima galaksija koje smo do sada identificirali?
Nitko ne može dati jasan odgovor jer još ne postoji formalna definicija što je to galaksija.
No, par astronoma pitanje što određuje galaksiju sada stavlja na javno glasovanje, u nadi da će se postići konsenzus i izbjeći kontroverze kakve okružuju Pluton kojem se uklonio status planeta.
Iako tipična galaksija sadrži milijarde zvijezda, u posljednjih je nekoliko godina otkriven niz sićušnih galaksija koje se ne uklapaju u klasičnu sliku i umjesto toga nalikuju grupama zvijezda poznatima pod nazivom klasteri zvijezda.
Dakle, što su one?
"Ne postoji jednostavna definicija što bi to moglo biti galaksija ili klaster zvijezda", kaže Pavel Kroupa sa Sveučilišta u Bonnu u Njemačkoj.
Kako bi pokušao riješiti ovaj problem, on je pokrenuo internetsku anketu za astronome koja im postavlja pitanje što oni smatraju određujućim značajkama galaksije.
I klasteri zvijezda i galaksije sadrže zvijezde povezane gravitacijom, ali dok se za pripadnike klastera zvijezda smatra kako se formiraju istovremeno iz kolabirajućih kugli plinova, galaksije imaju bogatiju povijest...
|
|
|
|
|
A cure for malaria
In the wake of World Malaria Day comes news that certain anti-cancer drugs might also work against the malarial parasite.
There were 780,000 deaths and 225 million cases of malaria in 2009 - and with resistance to existing anti-malarial drugs growing all the time, new weapons against the disease are a priority.
Now Christian Doerig of the Lausanne Federal Polytechnic in Switzerland and colleagues have discovered that "Plasmodium falciparum", the parasite that causes malaria, co-opts two red blood cell proteins called kinases.
Many new cancer treatments also target kinases.
When the team exposed malaria-infected red blood cells and liver cells to some of these "kinase inhibitors", they killed the bug but not the cells.
"Our discovery opens up new ways to potentially combat malaria," says Doerig, although he cautions that the work is very preliminary...
|
|
Lijek za malariju
U svjetlu Svjetskog dana malarije stiže vijest kako bi i određeni lijekovi protiv raka mogli biti djelotvorni protiv malarijskog parazita.
U 2009. godini bilo je 780.000 smrtnih slučajeva i 225 milijuna slučajeva malarije - a s obzirom na to da otpornost na postojeće lijekove protiv malarije raste cijelo vrijeme, prioritet su nova oružja u borbi protiv te bolesti.
Sada su Christian Doerig s Federalnog tehnološkog instituta u Švicarskoj i njegovi kolege otkrili kako "Plasmodium falciparum", parazit koji uzrokuje malariju, bira dva proteina crvenih krvnih zrnaca koji se zovu kinaze.
Mnogi novi lijekovi protiv raka također ciljaju na kinaze.
Kada je tim izložio malarijom zaražena crvena krvna zrnca i jetrene stanice nekima od tih "inhibitora kinaze", oni su ubili parazita, ali ne i stanicu.
"Naše otkriće otvara nove načine za potencijalnu borbu protiv malarije", kaže Doerig, iako upozorava da je rad vrlo preliminaran...
|
|
|
|
|
The ecological cost of feeding the world
Although artificial fertiliser helps to feed half the world's population by boosting crop yields, we pay a heavy price in the damage done to human health and the environment.
These words of warning come from 200 researchers who last month launched the European Nitrogen Assessment, the first continent-wide assessment of the impact of nitrogen pollution on health and the environment.
It estimated that nitrogen pollution in Europe costs each European citizen around $1000 per year, 40 per cent of it to repair the damage to agriculture.
Because farmers apply fertiliser so liberally, 40 to 70 per cent of the nitrate it contains drains off into water.
Here, it nourishes algae which multiply and suffocate other life.
After this report, a group of 350 scientists met in Edinburgh, UK, to discuss the environmental impact of nitrogen...
|
|
Ekološka cijena prehrane svijeta
Iako umjetna gnojiva pomažu u prehrani polovice svjetske populacije poticanjem prinosa usjeva, plaćamo visoku cijenu u šteti po ljudsko zdravlje i okoliš.
Ove riječi upozorenja dolaze od strane 200 istraživača koji su prošlog mjeseca pokrenuli Europsku procjenu dušika, prvu procjenu učinka onečišćenja dušikom na zdravlje i okoliš na razini kontinenta.
Procjena je kako zagađenje dušikom u Europi svakog europskog građanina stoji oko 1000 dolara godišnje, od čega 40 posto otpada na popravak štete učinjene poljoprivredi.
Budući da poljoprivrednici toliko liberalno primjenjuju gnojivo, 40 do 70 posto nitrata kojeg ono sadrži izlučuje se u vodu.
Tamo hrani alge koje se množe i guše druge vrste života.
Nakon ovog izvješća, skupina od 350 znanstvenika sastala se u Edinburgu, Ujedinjeno Kraljevstvo, kako bi raspravljala o utjecaju dušika na okoliš...
|
|
|
|
|
Unidentified aerial phenomena
A cohort of military, aviation and political observers would like to change the label "Unidentified Flying Object" (UFO) to a less pejorative phrase - "Unidentified Aerial Phenomena" (UAP).
Their efforts have resulted in a new book by investigative journalist Leslie Kean.
She asks readers to consider that such sightings represent "a solid, physical phenomenon that appears to be under intelligent control and is capable of speeds, manoeuvrability, and luminosity beyond current known technology," that the "government routinely ignores UFOs and, when pressed, issues false explanations," and that the "hypothesis that UFOs are of extraterrestrial or interdimensional origin is a rational one and must be taken into account".
According to Ms Kean, "roughly 90 to 95 percent of UFO sightings can be explained" as "weather balloons, flares, planes flying in formation, secret military aircraft, birds reflecting the sun, planes reflecting the sun, helicopters, meteors or meteorites, space junk, satellites, ball lightning, ice crystals, reflected light off clouds, lights on the ground or lights reflected on a cockpit window," and more...
|
|
Neidentificirani leteći fenomen
Skupina vojnih, zrakoplovnih i političkih promatrača željela bi promijeniti naziv "neidentificirani leteći objekt" (NLO) u manje pejorativnu frazu - "neidentificirani leteći fenomen" (NLF).
Njihova nastojanja su rezultirala novom knjigom istraživačke novinarke Leslie Kean.
Ona traži od svojih čitatelja da razmotre kako takva zapažanja predstavljaju "solidan, fizički fenomen za koji se čini kako je pod inteligentnom kontrolom i sposoban je postići brzine, mogućnosti manevriranja i osvjetljenja izvan mogućnosti trenutno poznate tehnologije", da "vlada rutinski ignorira NLO-e i pod pritiskom daje lažna objašnjenja", te kako je "hipoteza da su NLO-i vanzemaljskog ili međudimenzionalnog podrijetla racionalna i da je treba uzeti u obzir".
Prema izjavi gospođe Kean, "moguće je objasniti oko 90 do 95 posto zapažanja NLO-a" i to kao "meteorološke balone, signalne rakete, avione koji lete u formaciji, tajne vojne zrakoplove, ptice koje reflektiraju sunčeve zrake, zrakoplove koji reflektiraju sunčeve zrake, helikoptere, meteore ili meteorite, svemirsko smeće, satelite, kuglaste munje, ledene kristale, svjetlo reflektirano od oblaka, svjetlo na tlu ili svjetla reflektirana na prozor kokpita", te još mnogo toga...
|
|
|
|
|
Veal chops with morels
Fresh morels are expensive and hard to find.
Dried morels are very good and strong in flavour but lack the beautiful texture of the fresh ones.
Sweet wine works very well with morels.
Serves two.
Ingredients
- A handful of fresh morels (the weight will vary hugely with the water content)
- 1 shallot
- 2 veal chops, weighing 400g apiece
- 50g unsalted butter
- 100ml white wine, dry or sweet
- 100ml double cream
- Lemon juice
Method
Pick up the morels carefully, discarding any rotting parts and trimming the bases.
Dip them in a bowl of cold water repeatedly to remove any sand or soil and then drain on a piece of kitchen paper.
Peel and chop the shallot very finely.
Season the chops well with crushed black pepper and sea salt.
Heat a heavy skillet with a tablespoon of oil and half the butter.
When the butter begins to foam, add the chops and let them colour on a gentle heat for three or four minutes (cooking times will, of course, depend entirely on the thickness of the chops).
Turn the chops and repeat the process, not allowing the butter to burn and basting the chops regularly.
Remove the chops and place them on a rack to rest in a warm place...
|
|
Teleći kotleti sa smrčcima
Svježi su smrčci skupi i teško ih je pronaći.
Sušeni su smrčci vrlo dobri i snažnog okusa, ali im nedostaje lijepa tekstura kakvu imaju svježi.
Uz smrčke jako dobro ide slatko vino.
Za dvije osobe.
Sastojci
- Pregršt svježih smrčaka (težina će jako varirati ovisno o udjelu vode)
- 1 crveni luk
- 2 teleća kotleta, težine 400g po komadu
- 50g neslanog maslaca
- 100ml bijelog vina, suhog ili slatkog
- 100ml slatkog vrhnja
- Limunov sok
Način pripreme
Pažljivo uberite smrčke i odbacite sve trule dijelove i odrežite im donji dio.
Namočite ih u zdjelu hladne vode u više navrata kako biste uklonili bilo kakav pijesak ili zemlju, a zatim ih osušite na komadu kuhinjskog papira.
Ogulite i vrlo sitno nasjeckajte luk.
Dobro začinite kotlete crnim paprom i morskom solju.
Zagrijte tešku tavu u koju stavite žlicu ulja i polovicu maslaca.
Kada se maslac počne pjeniti, dodajte odreske i neka poprime boju dok se peku na laganoj vatri tri do četiri minute (vrijeme pečenja će, naravno, u potpunosti ovisiti o debljini kotleta).
Okrenite kotlete i ponovite postupak, ne dopuštajući da maslac izgori, te redovito prelijevajte kotlete vlastitom masnoćom.
Uklonite kotlete i stavite ih na rešetku da odstoje na toplom mjestu...
|
|
|
