Business |
|
Gospodarstvo |
Why Microsoft bought Skype?
|
|
Zašto je Microsoft kupio Skype?
|
Technology |
|
Tehnologija |
Advertising could soon be projected onto car windows
|
|
Reklame bi uskoro bilo moguće projicirati na prozore automobila
|
Science |
|
Znanost |
A cure for cystic fibrosis
|
|
Lijek za cističnu fibrozu
|
Medicine |
|
Medicina |
Immortality of all cancer cells is just a myth
|
|
Besmrtnost svih stanica raka je samo mit
|
Health |
|
Zdravlje |
Broccoli helps clean up your lungs
|
|
Brokula vam pomaže da očistite pluća
|
Miscellaneous |
|
Razno |
Cougars in the California wilds
|
|
Pume u kalifornijskoj divljini
|
Time stretches when you are busy
|
|
Vrijeme se produljuje dok ste zaposleni
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Bacon and broad bean risotto
|
|
Rižoto od slanine i boba
|
|
|
|
|
Why Microsoft bought Skype?
It is a truism of finance that you can seldom see bubbles as they inflate.
But sometimes you can identify the forces pumping them up.
For example, Microsoft's heady $8.5 billion purchase this week of Skype.
By the alchemy of modern finance, an internet telephone service for which the vast majority of users pay nothing at all, and which doesn't come close to making a profit, has suddenly become history's most expensive internet acquisition, at least when paid for in cash.
The dynamics behind the sale should set bubble alarm bells ringing.
Skype was sold for less than $3 billion only a year and a half ago, but is now deemed to be worth three times that.
LinkedIn, a business social network, only days earlier had provided details of its forthcoming initial public offering, expected to be worth more than $3 billion.
With revenues in the low hundreds of millions, that makes its valuation even more of a stretch than Skype - even though it, at least, makes a profit.
Investors should be careful: this looks like being just the beginning.
However, it is another powerful force that reveals the real reason to Skype's sky-high price tag: corporate desperation...
|
|
Zašto je Microsoft kupio Skype?
Financijska je istina da rijetko možete vidjeti balone dok se napuhuju.
Ali ponekad možete prepoznati sile koje ih na to prisiljavaju.
Primjer je Microsoftova ovotjedna kupovina tvrtke Skype u iznosu od 8,5 milijardi dolara.
Prema alkemiji modernih financija, internetska usluga telefoniranja za čije korištenje velika većina korisnika ne plaća apsolutno ništa, te koja nije ni blizu stvaranju profita, iznenada je postala najskuplje internetsko preuzimanje u povijesti, barem kada pričamo o plaćanju u gotovini.
Dinamika iza ove prodaje trebala bi, što se tiče balona, pokrenuti alarm za uzbunu.
Skype je prodan za manje od 3 milijarde dolara prije samo godinu i pol dana, ali se sada smatra trostruko više vrijednim.
Za LinkedIn, poslovnu društvenu mrežu koja je svega nekoliko dana ranije dala detalje o svojoj nadolazećoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica, očekuje se kako će vrijediti više od 3 milijarde dolara.
Uz prihode koji su na razini nekoliko stotina milijuna dolara, ovo čini vrednovanje te tvrtke još i više nategnutim od Skypeovog - iako ta tvrtka barem ostvaruje dobit.
Investitori bi trebali biti oprezni: ovo se čini tek kao početak.
Međutim, jedna druga snažna sila je ona koja otkriva pravi razlog za nebeski visoku cijenu tvrtke Skype: korporativni očaj...
|
|
|
|
|
Advertising could soon be projected onto car windows
Drivers are already bombarded with advertising on billboards and vehicles.
Now even car windows could become part of this.
Wallen Mphepo of the Beijing University in China has come up with a way to turn car windows into billboards that could be used to display dynamic adverts and public safety messages.
Mphepo has developed a polymer film that can be attached to a window to act as a kind of screen, picking up images projected from inside the vehicle and transmitting them to viewers outside through a series of microscopic mirror-like structures.
Thin vertical strips of clear film in between these structures allow the driver to see through the window as normal, Mphepo says.
Advertisers could use GPS to tailor the ads to the area where the car happens to be, or the time of day.
"There's no point in displaying ads for a breakfast at a time when people are effectively looking to go to dinner," Mphepo says.
He will present a prototype device later this month.
He believes he can produce a 3D image without the need for glasses by using the mirrored strips to display alternating images on either side of each transparent strip, angled so as to be viewed by the left or right eye...
|
|
Reklame bi uskoro bilo moguće projicirati na prozore automobila
Vozači su već sada bombardirani oglašavanjem na plakatima i vozilima.
A sada bi čak i prozori automobila mogli postati dio toga.
Wallen Mphepo sa Sveučilišta u Pekingu u Kini osmislio je način da pretvori prozore automobila u plakate koji bi se moli koristiti za prikaz dinamičkih oglasa i poruka o javnoj sigurnosti.
Mphepo je razvio film of polimera koji se može pričvrstiti na prozor i funkcionirati kao neka vrsta zaslona, hvatanjem slika projiciranih iz unutrašnjosti vozila i njihovom prezentacijom gledateljima izvan vozila uz pomoć niza mikroskopskih struktura nalik na zrcala.
Tanke vertikalne trake prozirnog filma između ovih struktura omogućuju vozaču da vidi kroz prozor kao i inače, kaže Mphepo.
Oglašivači bi mogli koristiti GPS za prilagodbu oglasa području gdje se automobil nalazi, ili dobu dana.
"Nema smisla prikazivati oglase za doručak u vrijeme kada ljudi u stvari žele otići na večeru", kaže Mphepo.
On će predstaviti prototip uređaja krajem ovog mjeseca.
On vjeruje kako može proizvesti 3D sliku bez potrebe za naočalama uz pomoć zrcalnih traka za prikaz izmjenjujućih slika s obje strane svake prozirne trake, pod kutom pod kojim će ga gledati lijevo ili desno oko...
|
|
|
|
|
A cure for cystic fibrosis
At the start of the 1980s, we knew almost nothing about the cause of cystic fibrosis (CF), the common hereditary disorder.
By the end of that decade, a significant milestone was passed when the gene responsible was identified after a hard-fought race by rival teams.
The culprit was a faulty version of a gene that makes pores which allow chloride ions in and out of cells.
A year later, researchers corrected the faulty gene in lab-grown lung cells and felt it wouldn't be long.
This was not the case.
Gene therapy suffered a setback in 1993 when a person undergoing such treatment almost died.
Although gene therapy has since proved successful against rare diseases of the immune system, it has proved much harder to use it to treat CF.
But last week, champagne corks were popping again.
The first drug to correct one cause of CF had proved successful in trials.
A second drug is now being developed which promises to correct a fault that affects 75 per cent of people with CF.
In combination, the drugs could do even better - a stunning result...
|
|
Lijek za cističnu fibrozu
Na početku 1980-ih godina nismo znali gotovo ništa o uzroku cistične fibroze (CF), čestog nasljednog poremećaja.
Do kraja tog desetljeća dostignuta je značajna prekretnica kada je otkriven gen odgovoran za tu bolest, nakon mukotrpne utrke protivničkih timova.
Krivac je manjkava verzija gena koji proizvodi pore, a koje dozvoljavaju kloridnim ionima ulazak u stanicu i njihov izlazak izvan stanice.
Godinu dana kasnije, istraživači su ispravili manjkavi gen u plućnim stanicama uzgojenima u laboratoriju i činilo se da nećemo dugo čekati.
To nije bio slučaj.
Genska terapija je pretrpjela neuspjeh 1993. godine, kada je osoba koja je prošla takav tretman gotovo umrla.
Iako se genska terapija od tada pokazala uspješnom protiv rijetkih bolesti imunološkog sustava, njena se uporaba pokazala mnogo težom za liječenje CF-a.
No, prošlog su tjedna ponovo otvarani šampanjci.
Prvi lijek za ispravak jednog uzroka CF-a pokazao se uspješnim u ispitivanjima.
Drugi lijek je u razvoju, a on obećava ispravljanje mane koja utječe na 75 posto osoba s CF-om.
U kombinaciji, lijekovi bi se mogli pokazati još i boljima - što je zapanjujući rezultat...
|
|
|
|
|
Immortality of all cancer cells is just a myth
Far from being immortal, most cancer cells seem unable to multiply limitlessly and spread throughout the body.
Dot Bennett of St George's University of London and colleagues found that only four of 37 skin cancer samples they examined displayed the supposed hallmark of cancer.
By studying the molecular profiles of the cancer cells as they grew in the lab, the team found that many appeared to have hit a "telomere crisis" and stopped dividing.
Telomeres are the caps that protect the ends of chromosomes and they shorten every time a cell divides.
In a telomere crisis, the tips become so short that the cell mistakes them for DNA breaks and tries to repair them, generating cells that die or become dormant.
The team found that the few cancer cells that seem immortal activate TERT, a part of the telomerase enzyme that rebuilds telomeres, so they can avoid crisis.
Normally, TERT is active only in sperm or egg cells, so looking for it in a tumour could tell doctors whether the cells are immortal and more likely to spread, helping them decide on the best treatment...
|
|
Besmrtnost svih stanica raka je samo mit
Daleko od besmrtnosti, čini se da većina stanica raka nije u stanju množiti se i širiti neograničeno po cijelom tijelu.
Dot Bennett sa Sveučilišta St George u Londonu i njegovi kolege otkrili su kako su svega četiri od 37 ispitanih uzoraka karcinoma kože pokazala značajke raka.
Proučavanjem molekularnih profila stanica raka dok su rasle u laboratoriju, tim je utvrdio da su mnoge od njih izgleda ušle u "krizu telomera" i prestale se dijeliti.
Telomeri su kape koje štite krajeve kromosoma i skraćuju se svaki put kada se stanica podijeli.
U krizi telomera vrhovi postaju toliko kratki da ih stanica greškom zamijeni za prekide u DNK i pokušava ih popraviti, stvarajući stanice koje odumiru ili postaju neaktivne.
Tim je otkrio da nekoliko stanica raka koje se čine besmrtnima aktiviraju TERT, dio enzima telomeraze koji obnavlja telomere, pa oni mogu izbjeći krizu.
Obično je TERT aktivan samo kod spermija ili jajnih stanica, pa bi potraga za njim kod tumora mogla reći liječnicima jesu li stanice besmrtne i je li vjerojatnije da će se širiti, što bi im pomoglo pri odluci o najboljem postupku liječenja...
|
|
|
|
|
Broccoli helps clean up your lungs
Broccoli may help the immune system to clean harmful bacteria from the lungs.
A compound found in the vegetable is now being trialled as a treatment for people with lung disease.
To ensure that the lungs function correctly, white blood cells called macrophages remove debris and bacteria that can build up and cause infection.
This cleaning system is defective in smokers and people with chronic obstructive pulmonary disease (COPD).
Now, researchers have found that a chemical pathway in the lungs called NRF2, involved in macrophage activation, is wiped out by smoking.
Sulphoraphane, a plant chemical that is made by broccoli and other vegetables, can restore this pathway.
Shyam Biswal at Johns Hopkins University in Baltimore, Maryland, and colleagues, exposed defective macrophages from the lungs of 43 people with COPD to several bacterial strains that are common causes of COPD-associated infections.
In the presence of sulphoraphane, the NRF2 pathway was boosted and the macrophages' ability to get rid of bacteria was restored...
|
|
Brokula vam pomaže da očistite pluća
Brokula bi mogla pomoći imunološkom sustavu da izbaci štetne bakterije iz pluća.
Spoj koji je pronađen u ovom povrću sada se ispituje kao lijek za plućne bolesnike.
Kako bi se osiguralo da pluća ispravno funkcioniraju, bijela krvna zrnca po imenu makrofagi uklanjaju nečistoću i bakterije koje se mogu nataložiti i izazvati infekciju.
Ovaj sustav za čišćenje je nefunkcionalan kod pušača i ljudi s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB).
Sada su istraživači otkrili da je jedna kemijska staza u plućima pod nazivom NRF2, a koja je uključena u aktivaciju makrofaga, izbrisana pušenjem.
Sulforafan, biljni kemijski spoj kojeg proizvode brokule i drugo povrće, može ponovo uspostaviti ovu stazu.
Shyam Biswal sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu, Maryland, i njegovi kolege su nefunkcionalne makrofage u plućima 43 osobe s KOPB-om izložili nekolicini bakterijskih sojeva koji su čest uzročnik infekcija povezanih s KOPB-om.
U nazočnosti sulforafana, NRF2 staza bila je potaknuta i makrofagi su povratili sposobnost da se riješe bakterija...
|
|
|
|
|
Cougars in the California wilds
It is after dark, and I'm 2 metres away from a cougar (mountain lion).
We are in the mountains above Santa Cruz, California, across the road from a prison work camp.
The cougar - a young male - pauses in his pacing only to hiss at us.
Filling the air is the powerful aroma of the half-eaten deer carcass that lured him.
"It's creepy out here," observes my guide, wildlife ecologist Chris Wilmers from the University of California, Santa Cruz.
We retreat a short distance to let the animal calm down.
Since 2008, Wilmers and his team have been capturing the cougars.
They fit them with collars equipped with GPS transmitters that relay their location, and other instruments that record what they are up to, moment by moment - then let them go.
The data should reveal how cougars adapt to life in a habitat fragmented by roads, dotted with houses, and surrounded by water and concrete.
This information can later be put to use by conservationists planning open spaces for the animals, or wildlife corridors they can use to travel safely.
Though California's cougars are not endangered, the population is small enough that geographic barriers could lead to reductions in genetic diversity and ultimately population decline...
|
|
Pume u kalifornijskoj divljini
Već je noć, a ja se nalazim 2 metra od pume (planinskog lava).
Nalazimo se u planinama iznad Santa Cruza, Kalifornija, preko puta ceste koja vodi iz zatvorskog radnog kampa.
Puma - mladi mužjak - zastaje u svom hodu samo kako bi zasiktao na nas.
Zrak ispunjava snažan miris napola pojedenog trupla jelena koje ga je namamilo.
"Jezivo je ovdje", primjećuje moj vodič, ekolog za biljni i životinjski svijet Chris Wilmers sa Sveučilišta u Kaliforniji, Santa Cruz.
Povlačimo se malo kako bi se životinja smirila.
Od 2008. godine, Wilmers i njegov tim hvataju pume.
Opremaju ih ogrlicama s GPS odašiljačima koji otkrivaju njihovu lokaciju, te drugim instrumentima koji bilježe njihove namjere, trenutak po trenutak - a zatim ih puštaju.
Podaci bi trebali otkriti kako se pume prilagođavaju životu u nekom staništu koje je rascjepkano cestama, puno kuća, te okruženo vodom i betonom.
Ove podatke kasnije mogu iskoristiti očuvatelji koji planiraju otvorene prostore za životinje ili koridore u divljini koji se mogu upotrijebiti za njihovo sigurno putovanje.
Iako kalifornijske pume nisu ugrožene, populacija im je dovoljno mala da geografske barijere mogu dovesti do smanjenja njihove genetske raznolikosti, te u konačnici pada populacije...
|
Time stretches when you are busy
People with busy lives don't necessarily live longer, but they might feel as if they do.
Our brains use the world around us to keep track of time, and the more there is going on, the slower time feels.
Brains were thought to measure time by using some kind of internal clock that generates events at a relatively regular rate.
To test whether external stimuli might also play a role in our ability to process time, Misha Ahrens and Maneesh Sahani at University College London showed 20 subjects a video of either a randomly changing stimulus (statistically modelled on the way that things naturally change randomly in the world around us) or a static image, for a set period of time.
When asked to judge how much time had passed, the volunteers who had been shown the changing stimulus were significantly more accurate.
The subjects were also shown the video at two different speeds and asked to rate the duration of each clip...
|
|
Vrijeme se produljuje dok ste zaposleni
Osobe koje su vrlo zauzete u životu ne moraju nužno i živjeti dulje, ali mogu se tako osjećati.
Naš mozak koristi svijet oko nas kako bi pratio vrijeme, a što se više događa osjećamo kako nam vrijeme protječe sporije.
Prije se smatralo kako mozgovi mjere vrijeme uz pomoć neke vrste unutarnjeg sata koji stvara događaje relativno redovitom učestalošću.
Kako bi ispitali mogu li vanjski podražaji također igrati ulogu u našoj sposobnosti obrade vremena, Misha Ahrens i Maneesh Sahani sa Sveučilišta u Londonu pokazali su 20-torici ispitanika ili video zapis poticaja koji se nasumično mijenjao (statistički modeliranog prema načinu da se stvari u svijetu oko nas obično mijenjaju nasumično) ili statičnu sliku, a unutar zadanog vremenskog razdoblja.
Kada su bili zamoljeni da procijene koliko je vremena prošlo, dobrovoljci kojima je prikazan izmjenjiv poticaj bili su znatno točniji.
Ispitanicima je također prikazan video zapis uz dvije različite brzine kretanja i zamoljeni su da ocijene trajanje svakog isječka...
|
|
|
|
|
Bacon and broad bean risotto
A good chicken stock adds a much greater depth of flavour.
Serves six.
Ingredients
- 2kg broad beans
- 200g bacon, pancetta or raw ham
- 50g unsalted butter
- 1 large onion
- 500g risotto rice
- 250ml prosecco or young white wine
- 1 litre chicken stock, if available
- 50g finely grated Parmesan cheese
Method
Pod the broad beans and then peel the outer skin off each bean, nicking the skin with the thumbnail and pulling it off.
Cut the bacon, pancetta or ham into small cubes.
Melt half the butter in a heavy saucepan and then add the bacon.
Let it cook gently so that it renders its fat, slowly colours and becomes crisp.
Peel and chop the onion very finely and then add it to the pan.
Let this cook on a very low heat until it becomes translucent and soft and then add the rice.
Turn the rice until it is coated in the butter and bacon fat and then pour in the wine.
Stir very well and now add the broad beans.
Season with salt and pepper.
Proceed as for any risotto, letting the rice absorb the liquid before adding, little by little, the hot stock.
This procedure should take 12-14 minutes.
The rice should still be firm and form separate grains while soft to the bite.
Just before serving...
|
|
Rižoto od slanine i boba
Dobar pileći temeljac dodaje puno veću dubinu okusa.
Za šest osoba.
Sastojci
- 2 kg boba
- 200g slanine, pancete ili sirove šunke
- 50g neslanog maslaca
- 1 veliki luk
- 500g riže za rižoto
- 250ml prošeka ili mladog bijelog vina
- 1 litra pilećeg temeljca
- 50g sitno naribanog parmezana
Način pripreme
Izvadite bob iz mahuna, a zatim ogulite vanjsku kožu svakog zrna tako da mu zarežete kožu noktom i skinete je.
Izrežite slaninu, pancetu ili šunku na male kockice.
Rastopite pola maslaca u teškoj tavi, a zatim dodajte slaninu.
Neka se kuha lagano tako da izluči masnoću, poprimi boju i postane hrskava.
Ogulite i jako sitno nasjeckajte luk, a zatim ga dodajte u tavu.
Neka se kuha na vrlo laganoj vatri sve dok ne postane proziran i mekan, a zatim dodajte rižu.
Okrećite rižu sve dok ne postane obložena maslacem i mašću slanine, a zatim ulijte vino.
Dobro promiješajte i dodajte bob.
Začinite solju i paprom.
Nastavite dalje kao sa bilo kojim rižotom, pustite da riža upije tekućinu prije nego što malo po malo dodate vrući temeljac.
Ovaj postupak bi trebao trajati oko 12-14 minuta.
Riža bi i dalje trebala biti čvrsta i sa zasebnim zrnima, ali meka na ugriz.
Neposredno prije posluživanja...
|
|
|
