Tečaj Engleskog

Broj 8, veljača 2010.

Misery Index Go to article

France's famed meritocracy endangered by elite universities Go to article

Let's get physical Go to article

Indeks bijede Idi na članak

Francusku slavnu meritokraciju ugrožavaju elitna sveučilišta Idi na članak

Postanimo fizički aktivni Idi na članak

Business

 

Gospodarstvo


Misery Index

 Go to article

 

Indeks bijede

 Idi na članak


Of bankers and bacteria

 Go to article

 

O bankarima i bakterijama

 Idi na članak

Education

 

Obrazovanje


France's famed meritocracy endangered by elite universities

 Go to article

 

Francusku slavnu meritokraciju ugrožavaju elitna sveučilišta

 Idi na članak

Science

 

Znanost


Science heads east

 Go to article

 

Znanost se okreće istoku

 Idi na članak


It's a small world in a healthy brain

 Go to article

 

Svijet je mali u zdravom mozgu

 Idi na članak


Green means go

 Go to article

 

Zeleno znači kreni

 Idi na članak


Let's get physical

 Go to article

 

Postanimo fizički aktivni

 Idi na članak

Art

 

Umjetnost


The London Art Fair highlights photography

 Go to article

 

Londonski sajam umjetnosti najviše ističe fotografiju

 Idi na članak

Business

top
 

Gospodarstvo

vrh

Misery Index

Moody's, the international ratings agency has ranked Spain as top of its "Misery Index" - a metric which adds a country's fiscal deficit and the unemployment rate - and Ireland gets a fourth ranking.

Spain is followed by Latvia, Lithuania, Ireland, Greece and the UK. The US is eighth - just after Iceland. The original "misery index" - an addition of inflation and the unemployment rate - was invented by economist Arthur Okun in the 1970's.

The timing of the invention of the term "misery index" coincided with what was called "stagflation" - a time of no growth but with both high inflation and high unemployment.

According to Moody's, the exit strategies will be fraught with a good deal of execution risk. "The key policy challenge facing advanced economies is to time the exit perfectly: not too quickly or too soon so as to prevent choking off growth; and not too slowly or late so as not to unsettle financial markets," says Pierre Cailleteau, Managing Director of Moody's Global Sovereign Risk Group.

Moody's new report says that the context for sovereign risk assessment has changed dramatically... Show more...

 

Indeks bijede

Moody's, međunarodna agencija za ocjenjivanje, svrstala je Španjolsku na vrh svojeg "indeksa bijede" - vrijednosti koja zbraja fiskalni deficit zemlje i stopu nezaposlenosti - dok je Irska zauzela četvrto mjesto.

Španjolsku slijede Letonija, Litva, Irska, Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sjedinjene Američke Države su osme - odmah nakon Islanda. Izvorni "indeks bijede" - zbroj inflacije i stope nezaposlenosti - izumio je ekonomist Arthur Okun u 1970-tim godinama.

Trenutak kada je izumljen pojam "indeks bijede" podudarao se s onim što se nazivalo "stagflacija" - vrijeme u kojem nema rasta ali s istodobno visokom inflacijom i visokom stopom nezaposlenosti.

Prema agenciji Moody's, izlazne strategije bit će prepune rizika za izvršenje planova. "Ključni politički izazov s kojim se suočavaju napredna gospodarstva je da se savršeno tempira izlaz: ni prebrzo niti prerano kako bi se spriječilo gušenje rasta; ali ne ni presporo ili prekasno, tako da se ne poremete financijska tržišta," kaže Pierre Cailleteau, direktor Grupe za globalni državni rizik iz agencije Moody's.

Novo izvješće agencije Moody's tvrdi da se kontekst za procjenu državnog rizika dramatično promijenio... Prikaži više...

Of bankers and bacteria

Whether you call the current financial situation a setback, a crisis or a meltdown, it has had at least one positive effect: financiers are searching for new ways to deal with complex risk. I have a suggestion for them. Look to nature, where analogous problems have already been solved by engineers and computer scientists.

Bacteria, for example, have a robust, adaptive regulatory system that optimises the growth of the colony under any set of conditions. They adapt to the composition of their growth medium, the acidity, temperature and salinity of their environment, attack by other organisms and many other threats. Adaptation depends on regulatory systems built into the system itself, and yet this regulation does not constrain growth or innovation.

What does this have to do with finance? Well, there are formal similarities in the architectures of financial systems and biological systems. Financial systems are composed of institutions - banks, pension funds, finance houses, insurance companies.... Show more...

 

O bankarima i bakterijama

Bez obzira na to nazivate li trenutnu financijsku situaciju zastojem, krizom ili raspadom sustava, ona ima barem jedan pozitivan učinak: financijeri traže nove načine suočavanja s kompleksnim rizikom. Imam prijedlog za njih. Pogledajte prirodu čije su slične probleme već riješili inženjeri i informatičari.

Bakterije, na primjer, imaju robustan, prilagodljiv regulatorni sustav koji optimizira rast kolonije u sklopu bilo kojeg skupa uvjeta. One se prilagođavaju sastavu hranjive podloge, kiselosti, temperaturi i slanosti okoliša, napadu drugih organizama i mnogim drugim prijetnjama. Adaptacija ovisi o regulatornim sustavima ugrađenima u sam sustav, pa ipak ta regulacija ne ograničava rast ni inovaciju.

Kakve ovo veze ima s financijama? Pa, postoje formalne sličnosti između arhitektura financijskih sustava i bioloških sustava. Financijski sustavi se sastoje od institucija - banaka, mirovinskih fondova, financijskih kuća, osiguravajućih društava... Prikaži više...

Education

top
 

Obrazovanje

vrh

France's famed meritocracy endangered by elite universities

France's claim to be a meritocracy goes back to its revolutionary heritage. But for Anyss Arbib, a 21-year-old Frenchman of Moroccan descent who grew up in the Paris suburb of Bondy, the claim looks just wrong these days.

"It's a myth, of course," he says. "We should stop being hypocritical and talking about meritocracy. There will be no meritocracy until there is equality of opportunity."

The claim took a significant battering this week when France's elite universities (grandes écoles) rejected changes to their admissions procedures to take in more students from disadvantaged backgrounds.

France's elite universities absorb only 6 per cent of high-school graduates. A clutch of top institutions, such as the "École des Mines" for engineers or the "Poly-technique" for mathematicians, account for only a fraction of that. Various studies show that the student intake to the elite universities became more socially diverse in the 40 years after the second world war but the trend levelled off in the 1980s and may have even gone into reverse.

Mr Arbib was lucky enough to benefit from a pioneering scheme run by "Sciences Po", the Paris-based elite university specialising in political studies, to attract more students from poorer families. So was Waleed, a recent graduate... Show more...

 

Francusku slavnu meritokraciju ugrožavaju elitna sveučilišta

Francuski stav o meritokraciji seže u prošlost do njene revolucionarne baštine. Ali za Anyssa Arbiba, 21-godišnjeg francuza marokanskog podrijetla, koji je odrastao u pariškom predgrađu Bondy, ova je tvrdnja danas sasvim pogrešna.

"To je mit, naravno," kaže on. "Trebali bismo prestati biti licemjerni i govoriti o meritokraciji. Neće biti meritokracije dok ne postoji ravnopravnost u mogućnostima."

Tvrdnja je bila na snažnom udaru ovoga tjedna kada su francuska elitna sveučilišta (Grandes Écoles) odbila promjene postupka primanja više studenata siromašnog porijekla.

Francuska elitna sveučilišta primaju samo 6 posto maturanata. Vodeće institucije, na primjer "École des Mines" za inženjere ili "Poly-technique" za matematičare, primaju samo dio njih. Razne studije pokazuju da je primanje studenata na elitna sveučilišta postalo društveno raznolikije u 40 godina nakon Drugog svjetskog rata, ali trend se stabilizirao u 1980-tim godinama, a možda se čak vratio natrag.

Gospodin Arbib imao je dovoljno sreće i izvukao korist iz pionirskog programa kojeg provodi "Sciences Po", elitno sveučilište u Parizu specijalizirano za političke studije, kojim se htjelo privući više studenata iz siromašnijih obitelji. Isto vrijedi i za Waleeda, nedavnog maturanta... Prikaži više...

Science

top
 

Znanost

vrh

Science heads east

Since its economic reform began in 1978, China has gone from being a poor developing country to the second-largest economy in the world. China has also emerged from isolation to become a political superpower. Its rise has been one of the most important global changes of recent years: the rise of China was the most-read news story of the decade.

Yet when it comes to science and technology, most people still think of China as being stuck in the past and only visualise a country with massive steelworks and vast smoking factories. That may have been true a few years ago, but it is no longer the case. Very quietly, China has become the world's second-largest producer of scientific knowledge, surpassed only by the US, a status it has achieved at an awe-inspiring rate.

If it continues on its current trajectory China will overtake the US before 2020 and the world will look very different as a result. The historical scientific dominance of North America and Europe will have to adjust to a new world order.

In 1998, China's research output was around 20,000 articles per year. In 2006 it reached 83,000, overtaking the traditional science powerhouses of Japan, Germany and the UK. Last year it exceeded 120,000 articles... Show more...

 

Znanost se okreće istoku

Od svoje gospodarske reforme, koja je počela 1978. godine, Kina je prošla put od siromašne zemlje u razvoju do drugog najvećeg gospodarstva na svijetu. Kina je također izašla iz izolacije kako bi postala politička supersila. Njen uspon bila je jedna od najvažnijih globalnih promjena posljednjih godina: uspon Kine bio je najčitanija vijest desetljeća.

Pa ipak, kada se radi o znanosti i tehnologiji, većina ljudi i dalje zamišlja da je Kina zapela u prošlosti i zamišljaju si zemlju s ogromnim ljevaonicama čelika i silnim zadimljenim tvornicama. Ovo je možda bilo istinito prije par godina, ali to više nije slučaj. Vrlo tiho, Kina je postala drugi najveći proizvođač znanstvenog znanja u svijetu, ispred nje je samo SAD, status koji je postigla zapanjujućom brzinom.

Ako nastavi svojom sadašnjom putanjom, Kina će prestići SAD prije 2020. godine i, kao rezultat toga, svijet će izgledati vrlo različito. Povijesna znanstvena prevlast Sjeverne Amerike i Europe morat će se prilagoditi novom svjetskom poretku.

U 1998. godini, kineska proizvodnja istraživanja iznosila je oko 20.000 proizvoda godišnje. U 2006. godini dosegnula je 83.000, prestižući tradicionalne znanstvene snagatore kao što su Japan, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prošle godine premašila je 120.000 proizvoda... Prikaži više...

It's a small world in a healthy brain


You might expect the brain of someone with a mental disorder to be disorganised. But it's the nature of the disorganisation that's important - a finding that one day could help early diagnosis of different types of dementia.

We already know that the different regions of healthy brains are linked in small-world network, which makes communication very efficient. For people with Alzheimer's or other types of dementia, however, it's a different story. In small-world networks (which also emerge in social networks, for example) each node is connected to a lot of nearby nodes, but also has a few links to distant ones. Because of this, any node can communicate with almost any other in just a few hops.

This may explain the brain's formidable ability to process masses of information rapidly. "A small world network, in theoretical terms, is the optimal network," says Willem de Haan of the VU University Medical Centre in Amsterdam, the Netherlands.

De Haan's team used scalp electrodes to measure the brain activity of resting volunteers, of whom 20 had mild to moderate Alzheimer's, 15 had a rare form of dementia called frontal temporal lobe dementia (FTLD), and 23 were healthy. The researchers figured out the underlying network structure of the volunteers' brains from the electrical activity in different regions... Show more...

 

Svijet je mali u zdravom mozgu

Možda očekujete da je mozak osobe s duševnim poremećajem dezorganiziran. Ali, važna je priroda dezorganizacije - a to je saznanje koje bi jednoga dana moglo pomoći u ranom dijagnosticiranju različitih tipova demencije.

Već znamo da su različite regije zdravog mozga povezane u mrežu malih svjetova, koja čini komunikaciju vrlo učinkovitom. Za ljude s Alzheimerom ili druge tipove demencije, međutim, priča je drugačija. U mrežama malih svjetova (koje se također pojavljuju i u društvenim mrežama, na primjer) svaki čvor je povezan sa mnogo susjednih čvorova, ali ima i nekoliko veza s udaljenim čvorovima. Zahvaljujući tome, bilo koji čvor može komunicirati sa gotovo bilo kojim drugim u svega nekoliko skokova.

To može objasniti golemu sposobnost mozga da brzo obradi velike količine informacija. "Mreža malih svjetova, u teorijskom značenju izraza, je optimalna mreža," kaže Willem de Haan iz sveučilišnog medicinskog centra VU u Amsterdamu, Nizozemska.

De Haanov tim koristio je elektrode na koži glave kako bi izmjerio moždanu aktivnost dobrovoljaca u mirovanju, od kojih je 20 imalo blagi do umjereni stupanj Alzheimerove bolesti, 15 ih je imalo rijetki oblik demencije po imenu degeneracija prednjeg i sljepoočnog režnja (FTDL), a 23 ih je bilo zdravo. Istraživači su shvatili temeljnu strukturu mreže mozga dobrovoljaca iz električne aktivnosti u različitim regijama... Prikaži više...

Green means go

Society has tended to be shaped by its modes of transport, from the horse and cart to the car and the plane. Now, though, our world and its transport systems are being shaped by the threat from climate change. In the UK, transport alone accounts for around a quarter of greenhouse-gas emissions, so the big question is how we can make it green.

This challenge has become more pressing since the government released its white paper on energy and climate change in July. With slashing emissions by 80 per cent by 2050 now an official target, the focus of transport research has shifted from miles per hour to miles per gallon, says Roger Kemp, professor of engineering at Lancaster University.

This shift has been helped by the white paper's focus on green transport, and boosted by its prediction that an estimated 1.2 million extra green energy jobs will be created by 2020. "Green energy for transportation is a huge marketplace," says Barry Potier from Resourcing Solutions, a recruitment consultancy based in Ruscombe, Berkshire, that specialises in renewable energy.

So where should you begin? In such a broad industry the options can be overwhelming, so focus on getting a grounding in an applied science or engineering, advises Tristan Smith... Show more...

 

Zeleno znači kreni

Društvo je oblikovano njegovim načinom prijevoza, od konja i kola do automobila i aviona. Sada, doduše, naš svijet i njegove prometne sustave oblikuju prijetnje koje dolaze zbog klimatskih promjena. U Ujedinjenom Kraljevstvu, samo je prijevoz odgovoran za oko četvrtinu emisije stakleničkih plinova, tako da je veliko pitanje kako ga možemo učiniti zelenim.

Ovaj zadatak postao je još hitniji s obzirom na to da je vlada u srpnju dala pismenu izjavu o energiji i klimatskim promjenama. Drastično smanjenje emisije od 80 posto do 2050. g., što je sada postao i službeni cilj, prebacilo je težište u istraživanju prijevoza s kilometara na sat na kilometre po galonu, kaže Roger Kemp, profesor strojarstva na sveučilištu Lancaster.

Ovoj promjeni pomaže usredotočenost vladine izjave na zeleni prijevoz, a potiče ju predviđanje vlade da će otprilike 1,2 milijuna dodatnih zaposlenja u proizvodnji zelene energije biti stvoreno do 2020. godine. "Zelena energija za prijevoz je golemo tržište," kaže Barry Potier iz Resourcing Solutions, agencije za zapošljavanje sa sjedištem u Ruscombeu, Berkshire, koja se specijalizirala za obnovljivu energiju.

Gdje biste trebali započeti? U tako velikoj industriji mogućnosti mogu biti goleme, tako da se treba usmjeriti na usvajanje temelja primijenjene znanosti ili strojarstva, savjetuje Tristan Smith... Prikaži više...

Let's get physical

Does an activity have to get you out of breath to count as exercise? Do you really have to do half-an-hour a day? Is pumping iron a good way to keep your heart healthy? These are just some of the dilemmas many of us face when working out the best way to get fit. The good news is scientists do broadly agree on the best ways to get fit, they just haven't been very good at telling us what they've discovered.

"We haven't done a great job of distilling down a large number of studies and say what this means for the average person who's trying to get in shape," acknowledges Simon Marshall, a specialist in exercise and sports psychology at San Diego State University in California. Whether because of a lack of information or because some of us are just plain lazy, most of us don't do enough exercise. One recent survey in the UK found that only a third of adults meet the recommended goals for physical activity.

A key insight into the importance of lifestyle came from a 1953 study of London bus conductors. At the time, London buses not only had a driver but also a conductor, who sold tickets to passengers after they had boarded and sat down. Most of the buses were double-deckers, so the conductors spent a lot of their day walking up and down the stairs.

The study showed that conductors suffered half as many heart attacks... Show more...

 

Postanimo fizički aktivni

Mora li vas aktivnost ostaviti bez daha da bi se računala kao vježba? Morate li zaista vježbati pola sata dnevno? Je li bildanje dobar način za održavanje zdravlja svoga srca? To su samo neke od dilema s kojima se mnogi on nas suočavaju kada razmišljaju o najboljem načinu postizanja dobre forme. Dobra vijest je da se znanstvenici uvelike slažu o najboljim načinima postizanja forme, samo što dosad nisu bili tako dobri u prenošenju onoga što su otkrili.

"Nismo dobro učinili što nismo saželi veliki broj istraživanja i rekli što za prosječnu osobu znači doći u formu," potvrđuje Simon Marshall, specijalist za vježbu i sportsku psihologiju na državnom sveučilištu San Diegu u Kaliforniji. Bilo zbog nedovoljne obaviještenosti, ili zato što su neki od nas jednostavno lijeni, većina nas ne vježba dovoljno. Jedno nedavno istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrilo je da samo trećina odraslih osoba ispunjava preporučene ciljeve za tjelesnu aktivnost.

Ključni uvid u važnost načina života dobiven je istraživanjima iz 1953. godine o londonskim kondukterima u autobusima. U to vrijeme londonski autobusi nisu imali samo vozača nego i konduktera koji je putnicima prodavao karte nakon što su se ukrcali i sjeli. Većina autobusa bili su autobusi na kat, tako da su kondukteri proveli većinu dana hodajući gore-dolje po stepenicama.

Istraživanje je pokazalo da su kondukteri imali upola manje srčanih udara... Prikaži više...

Art

top
 

Umjetnost

vrh

The London Art Fair highlights photography


The London Art Fair has been deliberately shifted more towards photography this year. There is the perception of a void since the demise of Photo-London a few years ago, and the attraction is obvious. Photography tends to be affordable and popular. Both of these appeal in a year when all gallerists have reason to fear that some clients will keep their pockets firmly buttoned.

The special selection of photographs chosen by guest curators is a mixed bag. The stand-out is a wonderful series by British photographer Nigel Shafran on the unlikely subject of dirty plates. In each view is a pile of dishes, and a caption identifies what they contained and who the meal was shared with. It sounds unpromising but these pictures resonate in the mind... Show more...

 

Londonski sajam umjetnosti najviše ističe fotografiju

Londonski sajam umjetnosti ove se godine namjerno približio fotografiji. Osjeća se praznina nakon propasti Photo-Londona pred par godina, a privlačnost je očita. Fotografija nastoji biti pristupačna i popularna. Oboje je privlačno u godini kada svi vlasnici galerija imaju razloga strahovati da će određeni broj klijenata držati svoje džepove čvrsto zakopčanima.

Posebni izbor fotografija koje su odabrali strani kustosi je raznolik. Ističe se izvanredna serija britanskog fotografa Nigela Shafrana s neobičnom tematikom prljavih tanjura. U svakom prikazu je hrpa posuđa, a naslov kazuje što je posuđe sadržavalo i s kime je obrok dijeljen. Ne zvuči obećavajuće, ali ove slike u mislima zazivaju... Prikaži više...



Kako koristiti ovaj tečaj?

QuickLearn Bilingual Text™ - provjerena metodologija koja omogućava brzo učenje engleskog jezika.

Učenje novih engleskih riječi, sintakse i gramatike znatno je olakšano i ubrzano čitanjem dvojezičnih vijesti, zato što prilikom učenja ne trebate koristiti rječnik i gramatiku. Brzina usvajanja znanja pospješena je time što čitate vijesti koje vas zanimaju i koje biste inače čitali na hrvatskom jeziku.

Ukratko, korištenjem QuickLearn Bilingual Text™ metodologije:

Koraci u postupku učenja

Osobe s osnovnim znanjem engleskog jezika:

KORAK 1: Pročitajte cijeli odlomak na hrvatskom jeziku na desnoj strani.
KORAK 2: Isti odlomak pročitajte na engleskom na lijevoj strani.
KORAK 3: Kada Vam nešto nije jasno na engleskoj strani teksta onda treba ponovno pročitati hrvatski tekst s desne strane.

Osobe s naprednim znanjem engleskog jezika:

KORAK 1: Pročitajte engleski tekst na lijevoj strani.
KORAK 2: Kada Vam nešto nije jasno na engleskoj strani teksta onda treba pročitati hrvatski tekst s desne strane.

Izgovor

Ako želite učiti engleski izgovor onda Vam je potreban naš softverski program "Tečaj engleskog jezika". Za narudžbenicu kliknite ovdje.

Gramatika

Ako želite bolje naučiti i englesku gramatiku, ovdje možete besplatno preuzeti naš Uvod u englesku gramatiku.

Ovo je besplatno internetsko izdanje. Ako želite vidjeti potpun sadržaj u PDF formatu, potrebno je ispuniti našu sigurnu internetsku narudžbenicu i na njoj odabrati pretplatu na izdanje u PDF formatu (10 kn + PDV), mjesečnu pretplatu na 4 PDF izdanja (30 kn + PDV - popust 25%), ili godišnju pretplatu (300 kn + PDV - popust 38%).

Na ovoj narudžbenici također možete naručiti i naš softverski program "Tečaj engleskog jezika". Narudžbu možete platiti kreditnim karticama (American Express, Visa, MasterCard i Diners), ili po ponudi. Naručiti možete i na telefon: 01/2313-015.

Ako želite preporučiti besplatni tečaj engleskog jezika prijatelju, kliknite ovdje
Ako više ne želite primati besplatni tečaj engleskog jezika, kliknite ovdje

Za više informacija o tečaju engleskog jezika kliknite ovdje
Veliki rječnik Rječnik s izgovorom Rječnik WordTran PocketDict PalmDict TelDict NeuroGrammar HumanTran

SimulTran KnowledgeSearch MobileTran TravelTran LetterTran InterTran SearchTran PocketTran PalmTran NeuroTran
Informacije: 01/2313-015
Pošaljite nam e-mail

My status
© 2010 Translation Experts Hrvatska d.o.o. za poduku stranih jezika