Business |
|
Gospodarstvo |
Hedge fund chief conducted a surveillance operation against her employees
|
|
Šefica visokorizičnog fonda vodila nadzor nad svojim zaposlenicima
|
Social media revolution
|
|
Revolucija društvenih medija
|
Computing |
|
Informatika |
Do not expect your grandkids to see your digital photos and videos
|
|
Ne očekujte da će unuci vidjeti vaše digitalne fotografije i video zapise
|
Ecology |
|
Ekologija |
The time is right to plant the seeds of the next green revolution
|
|
Vrijeme je da posijemo sjeme sljedeće zelene revolucije
|
Medicine |
|
Medicina |
Magnets cut diagnosis time for infections by days
|
|
Magneti skraćuju vrijeme potrebno za dijagnozu infekcija za nekoliko dana
|
Sports |
|
Sport |
Lionel Messi - simply the best
|
|
Lionel Messi - jednostavno najbolji
|
Biology |
|
Biologija |
How the seahorse gained its shape
|
|
Kako je morski konjic dobio svoj oblik
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Pesto sauce with pasta, peas and chicken
|
|
Pesto umak s tjesteninom, graškom i piletinom
|
|
|
|
|
Hedge fund chief conducted a surveillance operation against her employees
One of Europe's richest women orchestrated a corporate spying operation targeting her hedge fund's ex employees, according to court filings obtained by the Financial Times.
A UK High Court claim from a former money manager at Ikos, the $3bn fund run by Elena Ambrosiadou, alleges that the Greece-born businesswoman ordered "large scale" surveillance operations against ex-staff, including Martin Coward, her estranged husband.
The money manager, Sam Gover, and Ikos's research team were sacked by Ms Ambrosiadou on December 23 2008.
In the court filings, Mr Gover alleged that his former employer hired an undercover agent to infiltrate his family life.
Other alleged activities included a surveillance project launched in Monaco in late 2009.
Mr Gover says the operation codenamed Apollo was focused on him, Mr Coward "and others" with the aim of "gathering evidence for use in litigation".
Several former Ikos employees, including Mr Gover, are involved in legal disputes with the hedge fund...
|
|
Šefica visokorizičnog fonda vodila nadzor nad svojim zaposlenicima
Jedna od najbogatijih žena u Europi vodila je operaciju korporativne špijunaže nad bivšim zaposlenicima svojeg visokorizičnog fonda, sudeći prema sudskim podnescima kojih se domogao Financial Times.
Tužba na Visokom sudu u Ujedinjenom Kraljevstvu koju je podnio bivši financijski upravitelj tvrtke Ikos, 3 milijarde dolara vrijednog fonda kojeg vodi Elena Ambrosiadou, navodi kako je ta poslovna žena, rođena u Grčkoj, naredila operaciju nadzora "širokih razmjera" protiv bivših djelatnika, uključujući i Martina Cowarda, svojeg muža s kojim je bila u svađi.
Financijskog upravitelja Sama Govera, kao i istraživački tim tvrtke Ikos, gđa Ambrosiadou otpustila je 23. prosinca 2008. godine.
U tužbi gospodin Gover navodi da je njegova bivša poslodavka zaposlila tajnu agenticu kako bi dobila uvid u njegov obiteljski život.
Ostale navodne aktivnosti uključivale su projekt nadzora pokrenut u Monaku krajem 2009. godine.
Gospodin Gover kaže kako je operacija pod kodnim imenom Apollo bila usmjerena protiv njega, gospodina Cowarda "i drugih" s ciljem "prikupljanja dokaza za primjenu u parnicama".
Nekoliko bivših zaposlenika tvrtke Ikos, uključujući i gospodina Govera, sudjeluje u pravnim sporovima s ovim visokorizičnim fondom...
|
Social media revolution
Magnus Lindkvist, a youthful trendspotter, describes the Social Media and its impact and importance for business today and for the future.
From virtually unknown phenomena only five years ago, the likes of Faceboook, Twitter, Flickr and many others now reach over one billion people, chatting away, sharing pictures or stories, disclosing their current activities for free.
The companies enabling them to do it rake in millions.
What is going on?
This article presents important lessons about what business could look like in the future.
What technology will do in the future is unfathomable.
Technology develops exponentially, not in the linear way that people learn and set corporate budgets.
We will laugh in coming decades at the crude ways of sharing information that the first wave of social media brands provided.
As technology grows faster and richer in scope, human imagination will increasingly be the only constraint about what we achieve with it.
Magnus was once a passive consumer.
Nowadays people increasingly see themselves as creators.
Businesses built on a model of passive consumption will be in trouble lest they start tapping their customers' potential, even partnering them.
Traditional innovation...
|
|
Revolucija društvenih medija
Magnus Lindkvist, mladi promatrač trendova, opisuje društvene medije te njihov utjecaj i značaj za današnje i buduće poslovanje.
Od gotovo nepoznatih pojava prije svega pet godina, tvrtke kao što su Faceboook, Twitter, Flickr i brojne druge sada dopiru do više od jedne milijarde ljudi, koji razgovaraju, dijele slike i priče te besplatno razotkrivaju svoje trenutne aktivnosti.
Tvrtke koje im to omogućuju grabe milijune.
Što se događa?
Ovaj članak predstavlja važne lekcije o tome kako bi mogao izgledati posao u budućnosti.
Nemoguće je točno predvidjeti tehnologiju budućnosti.
Tehnologija se razvija eksponencijalno, a ne linearno kao što ljudi uče i određuju korporativne proračune.
U narednim desetljećima smijat ćemo se sirovim načinima razmjene informacija kakve su nudili društveni mediji prve generacije.
Kako se rast tehnologije sve više ubrzava, a njezin opseg postaje sve veći i bogatiji, ljudska će mašta postati jedino ograničenje načina korištenja tehnologije.
Magnus je nekad bio pasivni potrošač.
Danas ljudi sve više vide sebe kao kreatore.
Tvrtke izgrađene na modelu pasivne potrošnje naći će se u problemima, osim ako počnu ispitivati potencijale svojih klijenata, pa čak i prihvaćati ih kao partnere.
Tradicionalna inovacija...
|
|
|
|
|
Do not expect your grandkids to see your digital photos and videos
Sooner or later every format goes digital.
Audio recordings, video recordings, TV signals, photography, books.
That's a wonderful thing, right?
Digital means instant access.
It means infinite duplication without loss of quality.
It means instant transmission around the world.
But unless we get diligent in a hurry, it could also mean a hit to our cultural record keeping.
Consider photographs, for example.
We know what people looked like 150 years ago because the prints - yes, an analogue format - are still around.
What photos does anybody print these days?
Only a few special ones.
We view the vast majority of digital photos on screens.
That's convenient, they look great, and they're often much bigger than prints.
But will they be viewable in 50 years, let alone 150?
It depends.
For one thing, it would assume that the JPEG format used by most digital photo files will still be around in 150 years.
JPEG has a fighting chance, because there are so many billions of photo files, but it's not a sure thing.
No computer format has been around for even 50 years.
The situation is even grimmer when it comes to less mainstream files.
Preserving video, for example, is going to be a nightmare.
In the short history of digital camcorders, we've already accumulated a vast array of file types...
|
|
Ne očekujte da će unuci vidjeti vaše digitalne fotografije i video zapise
Prije ili poslije, svaki format postaje digitalan.
Audio snimke, video snimke, TV signal, fotografije, knjige.
To je divno, zar ne?
Digitalno znači s trenutnim pristupom.
Znači beskonačno kopiranje bez gubitka kvalitete.
Znači trenutan prijenos diljem svijeta.
No ako se brzo ne primimo posla, moglo bi značiti i udar na naše kulturološko pohranjivanje uspomena.
Razmotrimo fotografije, na primjer.
Znamo kako su ljudi izgledali prije 150 godina, jer su fotografije razvijene na papiru - da, u analognom formatu - još uvijek oko nas.
Kakve fotografije itko od nas danas razvija na papiru?
Samo nekolicinu posebnih.
Veliku većinu digitalnih fotografija gledamo na ekranima.
To nam je prikladno, izgledaju odlično, a često su i mnogo veće od fotografija na papiru.
Ali hoće li ih se moći vidjeti i za 50 godina, a kamoli 150?
Ovisi.
Kao prvo, morali bismo pretpostaviti da će JPEG format kojeg koristi većina digitalnih slikovnih datoteka postojati i za 150 godina.
JPEG za to ima šansu jer postoje milijarde slikovnih datoteka, ali to nije sigurno.
Niti jedan računalni format nije preživio ni 50 godina.
Situacija je još mračnija kad su u pitanju manje uobičajne datoteke.
Očuvanje video zapisa, na primjer, bit će noćna mora.
U kratkoj povijesti digitalnih kamera već smo nagomilali ogroman niz različitih tipova datoteka...
|
|
|
|
|
The time is right to plant the seeds of the next green revolution
Half the world's population have Fritz Haber to thank for the synthetic fertiliser that gives them their daily bread.
The "Haber-Bosch" process may have helped to feed more people than any other development.
Now, as the global population heads for more than 9 billion by the middle of this century, we have the genetic wherewithal to consign Haber's 1909 trick to history.
The aim is simple: to enable all major crop plants to make their own fertiliser, a feat that will in turn help feed the world and have many environmental benefits too.
The good news is that beans, peas and other legumes can already pluck nitrogen from air with the help of soil bacteria called rhizobia.
The challenge is to teach this trick to all the world's major cereals.
Cynics will sigh and carp that we have heard it all before.
Two decades ago, efforts to achieve the same goal fizzled out embarrassingly when the scale and complexity of the task became clear.
But in the wake of recent and unexpected discoveries suggesting that cereals already have the biological machinery to accommodate rhizobia, researchers are keen to give it another shot...
|
|
Vrijeme je da posijemo sjeme sljedeće zelene revolucije
Pola svjetskog stanovništva može zahvaliti Fritzu Haberu na umjetnom gnojivu koje im daje kruh svagdašnji.
Proces "Haber-Bosch" je možda pomogao nahraniti više ljudi od bilo kojeg drugog dostignuća.
Sada kad se globalno stanovništvo do sredine ovog stoljeća kreće prema brojci od preko 9 milijardi, imamo genetsko sredstvo kojim ćemo moći poslati u prošlost Haberov trik iz 1909. godine.
Cilj je jednostavan: omogućiti svim glavnim poljoprivrednim kulturama da stvaraju vlastito gnojivo, što će pomoći nahraniti svijet, ali i imati mnoge ekološke prednosti.
Dobra vijest je da grah, grašak i ostale mahunarke već mogu uzimati dušik iz zraka uz pomoć bakterije iz tla pod nazivom rizobija.
Izazov je tom triku podučiti sve glavne svjetske žitarice.
Cinici će uzdahnuti i prigovarati da smo sve to već čuli.
Prije dva desetljeća, trud da se postigne isti cilj neugodno je izblijedio kad su uočeni razina i složenost zadatka.
Ali nakon posljednjih i neočekivanih otkrića koja ukazuju na to da žitarice već imaju biološki mehanizam za prihvaćanje rizobija, istraživači su voljni pokušati još jednom...
|
|
|
|
|
Magnets cut diagnosis time for infections by days
Potentially fatal infections could be diagnosed in hours rather than days thanks to two techniques involving magnets, cutting waiting times and saving lives.
Each year, over 90,000 people in the US are infected with a fungus called Candida, which has a 40 per cent mortality rate.
Unfortunately, most infections are caused by one of five species of Candida and an antifungal that can treat one species can make another worse.
It currently takes three days to determine which species is behind the infection as the pathogen has to be extracted and cultured to be identified, but a person can die within two.
To detect in just 2 hours which species, if any, is in a sample, Robert Langer's team at the Massachusetts Institute of Technology has created a novel device that uses magnetic resonance, which causes magnetic nuclei to resonate in a magnetic field.
"If you treat infection within 12 hours you can reduce the mortality rate to 11 per cent," says John McDonough from T2 Biosystems in Lexington, Massachusetts, the company developing the technology...
|
|
Magneti skraćuju vrijeme potrebno za dijagnozu infekcija za nekoliko dana
Infekcije s mogućim smrtnim ishodom mogle bi se dijagnosticirati za nekoliko sati umjesto nekoliko dana, zahvaljujući dvjema tehnikama koje uključuju magnete, što će smanjiti vrijeme čekanja i spasiti živote.
Svake godine se u SAD-u više od 90.000 ljudi zarazi kandidom, gljivicom čija je stopa smrtnosti 40 posto.
Nažalost, najviše infekcija uzrokovano je jednom od pet vrsta kandide, a antifungalni lijek koji liječi jednu vrstu, može pogoršati stanje kod druge.
Trenutačno su potrebna tri dana da bi se utvrdilo koja je vrsta uzrokovala infekciju jer se za utvrđivanje patogena mora izdvojiti i uzgojiti, a osoba može umrijeti za dva dana.
Kako bi se za samo dva sata otkrilo koja se vrsta nalazi u uzorku, tim Roberta Langera s Tehnološkog instituta u Massachusettsu stvorio je novi uređaj koji koristi magnetsku rezonanciju kod koje magnetske jezgre rezoniraju u magnetskom polju.
"Ako infekciju izliječite u roku od 12 sati, možete smanjiti stopu smrtnosti na 11 posto", kaže John McDonough iz T2 Biosystems, tvrtke iz Lexingtona u američkoj saveznoj državi Massachusetts koja razvija ovu tehnologiju...
|
|
|
|
|
Lionel Messi - simply the best
It was October 16 2004 and there were still eight minutes left to play at the Olympic stadium in Barcelona.
Barcelona were leading Espanyol 1-0 in the Catalan derby.
Barcelona's substitution was calculated to give them an extra minute before securing their victory.
The crowd munched sunflower seeds and murmured questions: "Who is this? What's his name? Never heard of him! A child"!
He pushed his long black hair behind his ears, as if trying to tidy away his nerves.
He was 17 years old.
His cheeks were flushed bright red.
The crowd grumbled and chucked sunflower seed husks to the floor.
He ran out on to the pitch.
And then the atmosphere took on a new note: a laugh rose from the throats of the spectators, who didn't even realise that they were just laughing, that they had lost the power of speech altogether.
Before anyone could so much as string a thought together, Lionel Messi, the young man in the number 30 shirt, had done the physically impossible.
With two of Espanyol's defenders, and no space whatsoever, in front of him, he simply dribbled between them, the ball stuck to his feet...
|
|
Lionel Messi - jednostavno najbolji
Datum je bio 16. listopada 2004. godine i na Olimpijskom stadionu u Barceloni je preostalo još osam minuta igre.
Barcelona je vodila protiv Espanyola 1-0 u katalonskom derbiju.
Barcelonina je zamjena bila proračunata, kako bi im omogućila dodatnu minutu prije osiguranja pobjede.
Gomila je grickala sjemenke suncokreta i svi su se potiho zapitkivali: "Tko je ovo? Kako se zove? Nikad čuo za njega! Dijete"!
On je zabacio svoju dugu crnu kosu iza uha, kao da pokušava umiriti živce.
Imao je 17 godina.
Obrazi su mu bili zajapureni.
Gomila je negodovala i bacala ljuskice suncokreta na pod.
On je istrčao na teren.
A zatim je atmosfera poprimila novi ton: smijeh se prolomio iz grla gledatelja koji nisu bili ni svjesni da se upravo smiju, da su potpuno izgubili moć govora.
Prije nego što je itko stigao bilo što pomisliti, Lionel Messi, mladić u dresu s brojem 30, učinio je nešto fizički nemoguće.
Uz dvojicu braniča Espanyola, bez ikakvog prostora ispred sebe, jednostavno je prošao između njih, a lopta kao da mu je bila zalijepljena za noge...
|
|
|
|
|
How the seahorse gained its shape
It is easy to forget that the seahorse is a fish.
With its equine head, pot belly and prehensile tail, it rivals the platypus in its peculiarity.
But the seahorse's form is not just for show: its arched neck acts like a spring that stores energy, ensuring it is ready to strike when it spots a meal.
Biologist Sam Van Wassenbergh at the University of Antwerp, Belgium, and colleagues created mathematical models based on the body shape of seahorses and their straight-bodied cousins, pipefish.
The models revealed that seahorses' necks have the elasticity and stability needed to let them lunge forward and grab a passing shrimp, even if it is some distance away.
Pipefish, in contrast, cannot strike out so far and must settle for closer prey...
|
|
Kako je morski konjic dobio svoj oblik
Lako je zaboraviti da je morski konjic riba.
Sa svojom konjskom glavom, okruglim trbuhom i repom za hvatanje, natječe se s kljunašem u osebujnosti.
Ali oblik morskog konjica nije samo za pokazivanje: njegov savijeni vrat funkcionira kao opruga koja pohranjuje energiju, osiguravajući spremnost na napad u trenutku uočavanja hrane.
Biolog Sam Van Wassenbergh sa Sveučilišta u Antwerpenu u Belgiji stvorio je zajedno sa svojim suradnicima matematičke modele na temelju oblika tijela morskih konjica i njihovih uspravnih rođaka, morskih šila.
Ti su modeli otkrili da je vrat morskih konjica elastičan i stabilan, što im omogućava da ga izbace prema naprijed i zgrabe škampa u prolazu, čak i na stanovitoj udaljenosti.
Morsko šilo, suprotno tome, ne može napasti na toj udaljenosti i mora se zadovoljiti bližim plijenom...
|
|
|
|
|
Pesto sauce with pasta, peas and chicken
A deliciously creamy pasta dish that doesn't use any cream - you can also use real chicken if you like.
Ingredients
- 4 cups reduced-sodium vegetable broth
- 1 (8 ounce) package seashell pasta
- 1 tablespoon butter
- 2 tablespoons chopped spring onions
- 1 (12 ounce) package "Quorn" vegetarian chicken-style pieces
- 1 cup sweet peas
- 3 tablespoons pesto sauce
Method
To make homemade pesto sauce, combine 3 cups chopped fresh basil, 1/2 cup baby spinach, 5 cloves of garlic, minced, 1/2 cup of pine nuts, and 1/2 cup of Parmesan cheese in a blender or food processor.
Slowly add 1/2 cup olive oil while blending.
Continue blending until desired consistency is reached.
Add fresh ground black pepper to taste.
Place the vegetable broth into a saucepan, and bring to a boil.
Stir in the pasta, and boil over medium-low heat until tender, about 8 minutes.
Drain pasta and reserve broth...
|
|
Pesto umak s tjesteninom, graškom i piletinom
Ukusno kremasto jelo od tjestenine za koje se ne koristi nikakva krema - po želji možete koristiti i pravu piletinu.
Sastojci
- 4 šalice juhe od povrća sa smanjenim udjelom natrija
- 1 paket (220 g) tjestenine u obliku školjki
- 1 žlica maslaca
- 2 žlice sjeckanog mladog luka
- 1 paket (350 g) "Quorn" komadića vegetarijanske piletine
- 1 šalica slatkog graška
- 3 žlice pesto umaka
Način pripreme
Kako biste napravili domaći pesto umak, u mikseru (blenderu) pomiješajte 3 šalice nasjeckanog svježeg bosiljka, 1/2 šalice mladog špinata, 5 režnjeva sjeckanog češnjaka, 1/2 šalice pinjola i 1/2 šalice parmezana.
Polako dodajte 1/2 šalice maslinovog ulja dok miješate.
Nastavite miješati dok ne dobijete željenu gustoću.
Po želji dodajte svježe mljeveni crni papar.
Stavite juhu od povrća u duboku tavu i pustite da zakuha.
Umiješajte tjesteninu i kuhajte na srednje jakoj do laganoj vatri dok ne omekša, oko 8 minuta.
Ocijedite tjesteninu i sačuvajte juhu...
|
|
|
