Society |
|
Društvo |
We need patient capitalism where failure is tolerated
|
|
Potreban nam je strpljivi kapitalizam kod kojeg se tolerira neuspjeh
|
Computing |
|
Informatika |
Self-encryption will lock down your data
|
|
Samoenkripcija će zaključati vaše podatke
|
Technology |
|
Tehnologija |
Using AI to detect a lie
|
|
Korištenje umjetne inteligencije za detekciju laži
|
Rights for robots
|
|
Prava za robote
|
Airborne radar will map the ground in three dimensions
|
|
Radar u zrakoplovu će izrađivati kartu tla u tri dimenzije
|
Medicine |
|
Medicina |
Would you knowingly take a placebo if it really works?
|
|
Biste li svjesno uzeli placebo da on zaista djeluje?
|
Miscellaneous |
|
Razno |
How Vikings managed to always find the sun?
|
|
Kako su Vikinzi uvijek uspijevali pronaći sunce?
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Seven layer tortilla pie
|
|
Tortilja u obliku pite sa sedam slojeva
|
|
|
|
|
We need patient capitalism where failure is tolerated
Magnus Lindkvist, trendspotter and keynote speaker, says investors need to be more open-minded in their view of the future if they want to identify tomorrow’s best investment opportunities today.
"Yesterday's telepathy is today's Twitter," Lindkvist told delegates gathered at this year's conference.
He argued that a human's default setting is to be negative as "it is easier to envision things we will lose than imagining things becoming addictive, even ubiquitous" and used the meteoric rise of Facebook to outline this thinking.
The same logic was extended to recent buzz around commodity investing.
Challenging investors to alter their mindset and adjust to the "new normal" he said that "it is better to mine people's heads for ideas rather than dig things up from the ground".
Quoting journalist and ex-science editor of the Economist, Matt Ridley, Lindkvist said "innovation happens when ideas interact with each other" and used the Nintendo Wii to illustrate his point...
|
|
Potreban nam je strpljivi kapitalizam kod kojeg se tolerira neuspjeh
Magnus Lindkvist, promatrač trendova i uvodni govornik, kaže kako investitori trebaju biti više slobodoumni u svom pogledu na budućnost ako već danas žele identificirati najbolje mogućnosti ulaganja u sutra.
"Jučerašnja telepatija je današnji Twitter," rekao je Lindkvist delegatima okupljenima na ovogodišnjoj konferenciji.
Tvrdio je kako je temeljna ljudska postavka biti negativan, jer je "lakše zamisliti stvari koje ćemo izgubiti nego zamisliti da stvari postaju zarazne, čak i sveprisutne" i upotrijebio je meteorski uspon Facebooka kako bi istaknuo ovo razmišljanje.
Ista je logika proširena na nedavne priče oko robnih ulaganja.
Izazivajući investitore da promijene svoj način razmišljanja i prilagode se "novom normalnom", on je kazao kako je "bolje vaditi ideje iz ljudskih glava nego kopati stvari iz zemlje".
Citirajući novinara i bivšeg znanstvenika i urednika časopisa Economist, Matta Ridleya, Lindkvist je rekao da se "inovacija događa kada su ideje u interakciji jedne s drugima" i upotrijebio je Nintendo Wii kao primjer za ilustraciju svoje poante...
|
|
|
|
|
Self-encryption will lock down your data
Computers are usually protected by a password stored in the operating system, such as Windows or Linux.
But the data on the hard drive itself is not protected, so a savvy technician can sidestep the password protection and access the information.
There is a solution: hard drive and flash drive manufacturers have begun distributing storage media that automatically encrypt data as it is stored and decrypt it when it is read back.
With only a password required, the need for special security software is eliminated.
Within a year or two, researchers say, all drives will be protected using this method, known as "full-disk encryption".
Many businesses and governments use software-based full-disk encryption to protect against such intrusions, but that requires installing software above and beyond standard security packages, which are geared towards defending against viruses and online attacks.
Even then, such encryption software can be difficult to use effectively, as a user must specify which files need special protection...
|
|
Samoenkripcija će zaključati vaše podatke
Računala su obično zaštićena zaporkom pohranjenom u operativnom sustavu, kao što su Windows ili Linux.
No, podaci na samom čvrstom disku nisu zaštićeni, pa sposoban tehničar može zaobići takvu zaštitu i pristupiti informacijama.
Postoji rješenje: proizvođači tvrdih diskova i flash memorija počeli su prodavati medije za pohranu koji automatski enkriptiraju podatke čim se oni pohrane i dekriptiraju ih prilikom čitanja.
Jedino što je potrebno je zaporka, pa je uklonjena potreba za specijaliziranim sigurnosnim softverom.
Istraživači kažu kako će unutar jedne ili dvije godine svi diskovi biti zaštićeni ovom metodom, koja je poznata pod nazivom "enkripcija cijelog diska".
Mnoge tvrtke i vlade koriste enkripciju cijelog diska utemeljenu na softverskim rješenjima, ali to zahtijeva instalaciju softvera povrh već postojećih sigurnosnih paketa koji služe za zaštitu od virusa i internetskih napada.
Čak i tada, takav enkripcijski softver može biti kompliciran za učinkovitu uporabu, jer korisnik mora sam odrediti koje je datoteke potrebno osobito zaštititi...
|
|
|
|
|
Using AI to detect a lie
Traditional lie detectors concentrate on individuals.
But a group concealed information test (CIT) is able to uncover a single piece of information that is being concealed by the entire group, for example, the name of a city being a terrorist attack target.
In CIT, sensors measure skin conductance - moisture levels in skin.
Then mathematical techniques borrowed from artificial intelligence analyse the findings to work out what people are hiding.
Ewout Meijer, who lead the CIT experiment, says that many of today's security threats are from terrorist groups involving multiple suspects.
Lie detection techniques usually compare a suspect's responses to a series of questions about a crime against responses to innocuous questions.
Everything is recorded via a polygraph, which measures physiological signals, including pulse, respiration rate and skin conductance.
But this method is considered unreliable.
Instead, Meijer used a CIT where the aim is to see if a suspect reacts strongly to any particular question in a series of similar ones.
Meijer's team questioned the 12 students while measuring their skin conductance by attaching two small electrodes to their fingers...
|
|
Korištenje umjetne inteligencije za detekciju laži
Tradicionalni detektori laži usmjereni su na pojedince.
No, test na skrivene podatke unutar skupine (CIT) može otkriti jednu informaciju koju krije cijela skupina, na primjer ime grada koji je meta terorističkog napada.
Kod CIT-a, senzori mjere vodljivost kože - razine vlažnosti u koži.
Zatim matematičke tehnike posuđene iz umjetne inteligencije analiziraju nalaze kako bi se otkrilo što to ljudi skrivaju.
Ewout Meijer, koji je vodio CIT eksperiment, kaže kako mnoge današnje sigurnosne prijetnje dolaze od strane terorističkih skupina koje uključuju više osumnjičenika.
Tehnike za detekciju laži obično uspoređuju odgovore osumnjičenika na niz pitanja o zločinu s odgovorima na bezopasna pitanja.
Sve se bilježi putem poligrafa, koji mjeri fiziološke signale, koji uključuju puls, disanje i vodljivost kože.
No, ovu se metodu smatra nepouzdanom.
Umjesto toga, Meijer je koristio CIT gdje je cilj otkriti da li osumnjičenik snažno reagira na bilo koje pojedino pitanje u nizu sličnih.
Meijerov je tim ispitao 12 studenata uz istovremeno mjerenje vodljivosti njihove kože spajanjem dvije male elektrode na njihove prste...
|
Rights for robots
By the middle of this century, machines could be demanding the same rights as humans.
If granted, nations would have to provide benefits including energy, housing and even healthcare for robots.
When these remarkable predictions were made in a report by the UK Department of Trade and Industry, robotics experts were not impressed.
There are more pressing concerns, they said, such the safety and legal liabilities of robots, and the increasing robotisation of the military.
Machines have got much smarter in the four years since that report was published.
Take this for example.
Stan Franklin of the University of Memphis in Tennessee created a program called LIDA.
This program seems like people in the way it reacts and perceives when carrying out two simple tasks, providing a hint that it may indeed be a useful model of human cognition.
But right now this software robot doesn't interact with humans, or occupy an environment sophisticated enough to warrant a sense of self.
Even when it does, figuring out whether LIDA is truly conscious is what philosophers call a hard problem.
As they delight in pointing out, there's no way to tell that you aren't the only conscious being in a world of zombies...
|
|
Prava za robote
Do sredine ovog stoljeća, strojevi bi mogli zahtijevati ista prava kao i ljudi.
Ako im to bude odobreno, države bi robotima trebale omogućiti pogodnosti koje uključuju energiju, stambeno zbrinjavanje, pa čak i zdravstvenu zaštitu.
Kada su se ova izvanredna predviđanja našla u izvješću od strane Ministarstva trgovine i industrije u Ujedinjenom Kraljevstvu, stručnjaci za robotiku nisu bili impresionirani.
Postoje važnije zabrinutosti, rekli su, poput sigurnosti i pravnih obveza robota, te povećanje robotizacije vojske.
Strojevi su postali znatno pametniji četiri godine nakon što je objavljeno to izvješće.
Uzmimo ovo za primjer.
Stan Franklin sa Sveučilišta u Memphisu u državi Tennessee stvorio je program po imenu LIDA.
Ovaj program je nalik ljudima po načinu na koji reagira i shvaća stvari prilikom obavljanja dva jednostavna zadatka, što nagoviješta da bi doista mogao biti koristan model ljudske spoznaje.
No trenutno taj softverski robot ne komunicira s ljudima, niti obitava u dovoljno sofisticiranom okruženju da bi opravdao samosvjesnost.
Čak i kada se to dogodi, otkrivanje je li LIDA uistinu svjesna je ono što filozofi nazivaju teškim problemom.
Kako to oni već vole isticati, ne postoji način na koji se može odrediti da niste jedino svjesno biće u svijetu zombija...
|
Airborne radar will map the ground in three dimensions
A software upgrade to existing radar systems will allow aircraft to map landscapes and buildings in 3D, and make it easier to spot part-hidden objects on the ground.
The software augments synthetic aperture radar (SAR), a technique that has been around since the 1950s.
Airborne SAR works by sending radar signals towards each spot on the ground from several different points along a plane's flight path.
Signals bouncing back from a particular object on the ground are combined to create a 2D image as if it had been taken from a single viewpoint - and in more detail than would be possible from a single source.
In the new approach, the aircraft flies in a curved or circular path rather than a straight line.
This provides a series of images of the same object on the ground from a number of slightly different viewpoints, providing detailed depth information about the object.
Software then produces a 3D image from the returning signals.
This is similar to the way stereoscopic photography and 3D movies use two images of the same thing taken at different angles to give the appearance of depth.
Each pass only provides a small amount of data, but this can be built up over multiple passes...
|
|
Radar u zrakoplovu će izrađivati kartu tla u tri dimenzije
Nadogradnja softvera postojećih radarskih sustava omogućit će zrakoplovima izradu karata krajolika i zgrada u 3D, te pojednostaviti primjećivanje objekata djelomično skrivenih na tlu.
Softver pojačava radar sa sintetičkim otvorom antene (SAR), tehniku koja postoji još od 1950-tih godina.
SAR u zrakoplovu radi tako da šalje radarske signale prema svakoj lokaciji na tlu iz nekoliko različitih točaka uzduž putanje leta zrakoplova.
Signali koji se odbiju prema natrag od određenog objekta na tlu se kombiniraju, kako bi se stvorila 2D slika na isti način kao da je fotografirana iz jedne točke gledišta - i to mnogo detaljnije nego što bi to bilo moguće učiniti iz jednog izvora.
U novom pristupu, zrakoplov leti uzduž zakrivljene ili kružne putanje umjesto pravocrtno.
To omogućava seriju fotografija istog objekta na tlu iz više različitih kutova gledanja, kao i detaljne dubinske informacije o objektu.
Softver zatim iz povratnih signala proizvodi 3D sliku.
Ovo je nalik načinu na koji stereoskopska fotografija i 3D filmovi koriste dvije slike istog objekta snimljenog iz dva različita ugla kako bi se dobio dojam dubine.
Svaki prolaz prikuplja samo malu količinu podataka, ali se ona povećava višestrukim prolazima...
|
|
|
|
|
Would you knowingly take a placebo if it really works?
It has always been argued that a person feels better because they think the placebo pill is the real deal.
But what if it works even when you know it is a fake?
According to Ted Kaptchuk at Harvard Medical School and his colleagues, at least one condition can be calmed by placebo, even when everyone knows it's just an inert pill.
This raises a question: should we start offering sugar pills for ailments without a treatment?
In the latest study, Kaptchuk tested the effect of placebo versus no treatment in 80 people with irritable bowel syndrome (IBS).
Twice a day, 37 people swallowed an inert pill that could not be absorbed by the body.
The researchers told participants that it could improve symptoms through the placebo effect.
While 35 per cent of the patients who had not received any treatment reported an improvement, 59 per cent of the placebo group felt better.
"The placebo was almost twice as effective," says Kaptchuk.
Edzard Ernst, professor of complementary medicine at the Peninsula Medical School in Exeter, UK, thinks that "the benefit is too small to be clinically relevant".
Kaptchuk agrees and wants to run some larger trials to get a better picture of the effect...
|
|
Biste li svjesno uzeli placebo da on zaista djeluje?
Oduvijek se tvrdilo kako se osobe osjećaju bolje jer smatraju da je placebo tableta prava.
Ali što ako ona djeluje čak i kada znate da je lažna?
Prema riječima Teda Kaptchuka s Medicinskog fakulteta na Harvardu i njegovih kolega, najmanje se jedno stanje može umiriti pomoću placeba, čak i kada svi znaju da je u pitanju samo inertna tableta.
Ovo postavlja pitanje: trebamo li početi nuditi tablete šećera za one bolesti za koje ne postoji lijek?
U najnovijem istraživanju, Kaptchuk je testirao učinak placeba u odnosu na nikakvo liječenje kod 80 osoba s upalnom bolesti crijeva (UBS).
Dva puta dnevno, 37 ljudi je gutalo inertnu tabletu koju tijelo nije moglo apsorbirati.
Istraživači su rekli sudionicima da bi im se simptomi mogli poboljšati zbog placebo efekta.
Dok je 35 posto bolesnika koji nisu primili nikakav tretman reklo kako osjećaju poboljšanje, 59 posto onih u placebo grupi se osjećalo bolje.
"Placebo je bio gotovo dvostruko učinkovitiji," kaže Kaptchuk.
Edzard Ernst, profesor komplementarne medicine na Medicinskom fakultetu Peninsula u Exeteru, Ujedinjeno Kraljevstvo, smatra kako je "korist premalena da bi bila klinički relevantna".
Kaptchuk se slaže i želi pokrenuti opsežnije testove kako bi dobio bolju sliku o efektu...
|
|
|
|
|
How Vikings managed to always find the sun?
Viking sagas could be more truthful than we thought.
Sunstone crystals could have helped Viking sailors to navigate even when cloud or fog hid the sun.
Vikings navigated using sundials calibrated to show the direction of the North Pole.
While there is no physical evidence for the navigational techniques adopted on cloudy days, there are references in the Viking sagas to sunstones being used.
In 1967, Danish archaeologist Thorkild Ramskou suggested that sunstones might work by creating a pattern of light that revealed the hidden sun's location - although sceptics countered that the method is unwieldy, if not unworkable.
It is only within the last 10 years that Ramskou's theory has been put to the test, and the results demonstrate that the sunstone method can really work in cloudy or foggy conditions.
Sunstones, translucent crystals of minerals such as calcite, are potentially useful because they, in the same way as the atmosphere, behave like natural polarising filters.
This means they polarise light, causing light waves to vibrate in only one plane.
The atmosphere leaves sunlight polarised in a series of concentric rings centred on the sun.
It is this pattern that can be detected using a sunstone - at least in theory...
|
|
Kako su Vikinzi uvijek uspijevali pronaći sunce?
Sage o Vikinzima mogle bi biti istinitije nego što smo mislili.
Kristali sunčevog kamena možda su pomagali vikinškim mornarima pri plovidbi čak i kada su oblak ili magla sakrili sunce.
Vikinzi su plovili pomoću sunčanog sata koji je bio kalibriran da pokazuje smjer Sjevernog pola.
Iako ne postoje fizički dokazi o tehnikama plovidbe usvojenima za vrijeme oblačnih dana, postoje reference u sagama o Vikinzima o korištenju sunčevog kamenja.
Danski arheolog Thorkild Ramskou je 1967. godine sugerirao da bi sunčevo kamenje moglo djelovati stvaranjem uzorka svjetlosti koji otkriva skrivenu lokaciju sunca - iako su skeptici odgovorili kako je metoda nespretna, ako ne i neupotrebljiva.
Tek je u posljednjih 10 godina Ramskouova teorija stavljena na test, a rezultati dokazuju kako metoda sa sunčevim kamenjem zaista može funkcionirati u oblačnim ili maglovitim uvjetima.
Sunčevo kamenje, prozirni kristali minerala poput kalcita, potencijalno su korisni jer se, na isti način kao i atmosfera, ponašaju kao prirodni polarizirajući filtri.
To znači da polariziraju svjetlost, uzrokujući da svjetlosni valovi titraju u samo jednoj ravnini.
Atmosfera ostavlja sunčevu svjetlost polariziranom u nizu koncentričnih prstenova sa središtem na suncu.
Upravo ovaj uzorak je moguće otkriti pomoću sunčevog kamena - barem u teoriji...
|
|
|
|
|
Seven layer tortilla pie
This "pie" is made from pinto beans and black beans layered with tortillas and cheese.
Picante sauce gives it just the right taste.
Serves four.
Ingredients
- 2 (400g) cans pinto beans, drained and rinsed
- 2 cloves garlic, minced
- 2 tablespoons chopped fresh cilantro
- 1 (400g) can black beans, rinsed and drained
- 1/2 cup chopped tomatoes
- 7 (20cm) flour tortillas
- 2 cups shredded reduced-fat "Cheddar" cheese
- 1 cup salsa
- 1/2 cup sour cream
Method
Preheat oven to 200 degrees Celsius.
In a large bowl, mash pinto beans.
Stir in 3/4 cup salsa and garlic.
In a separate bowl, mix together 1/4 cup salsa, cilantro, black beans and tomatoes.
Place 1 tortilla in a pie plate.
Spread 3/4 cup pinto bean mixture over tortilla to within 1cm of edge.
Top with 1/4 cup cheese, and cover with another tortilla.
Spread with 2/3 cup black bean mixture, and top with 1/4 cup cheese.
Repeat layering twice.
Cover with remaining tortilla, and spread with remaining pinto bean mixture and cheese...
|
|
Tortilja u obliku pite sa sedam slojeva
Ova se "pita" radi od pinto graha i crnog graha prekrivenog tortiljama i sirom.
Pikantni umak daje joj okus baš kakav treba biti.
Za četiri osobe.
Sastojci
- 2 (400g) konzerve pinto graha, ocijeđenog i opranog
- 2 češnja češnjaka, sjeckanog
- 2 žlice nasjeckanog svježeg korijandera
- 1 (400g) konzerva crnog graha, ocijeđenog i opranog
- 1/2 šalice nasjeckane rajčice
- 7 (20cm) tortilja od brašna
- 2 šalice nasjeckanog sira "Cheddar" sa smanjenim udjelom masnoće
- 1 šalica salse
- 1/2 šalice kiselog vrhnja
Način pripreme
Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva Celzijusa.
U velikoj zdjeli zgnječite pinto grah.
Umiješajte 3/4 šalice salse i češnjak.
U zasebnoj zdjeli pomiješajte 1/4 šalice salse, korijander, crni grah i rajčice.
Stavite 1 tortilju u tanjur za pite.
Dodajte 3/4 šalice mješavine pinto graha preko tortilje na udaljenosti manjoj od 1 cm od ruba.
Na vrh dodajte 1/4 šalice sira i pokrijte s drugom tortiljom.
Dodajte 2/3 šalice mješavine crnog graha, te na vrh dodajte 1/4 šalice sira.
Ponovite ovo dodavanje slojeva dva puta.
Pokrijte s preostalim tortiljama, te dodajte preostalu smjesu pinto graha i sira...
|
|
|
