Business |
|
Gospodarstvo |
Beijing poised to let renminbi rise to fight inflation
|
|
Peking je spreman dozvoliti porast vrijednosti renminbija kako bi se borio protiv inflacije
|
Medicine |
|
Medicina |
Breaching the blood-brain barrier
|
|
Proboj krvno-moždane barijere
|
Science |
|
Znanost |
Rare elements are not especially rare
|
|
Rijetki elementi i nisu osobito rijetki
|
Astronomy |
|
Astronomija |
A bunch of evidence for existence of a new subatomic particle
|
|
Gomila dokaza o postojanju nove subatomske čestice
|
Society |
|
Društvo |
It's time to curb media hyperbole when reporting on statistics
|
|
Vrijeme je da obuzdamo medijsko pretjerivanje prilikom statističkih izvještaja
|
Automotive |
|
Automobilizam |
BMW ActiveE
|
|
BMW ActiveE
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
How underwater cooking differs from broiling
|
|
Kako se podvodno kuhanje razlikuje od pečenja na otvorenoj vatri
|
"Sussex Pond" pudding
|
|
Puding "Sussex Pond"
|
|
|
|
|
Beijing poised to let renminbi rise to fight inflation
China has imposed strict price controls on basic consumer items and is expected to allow faster appreciation of its currency after annual inflation reached its highest level for nearly three years.
Wen Jiabao, the premier, told China's state council this week that Beijing would, along with other steps, "further improve the yuan exchange rate mechanism and increase yuan exchange rate flexibility to eliminate inflationary monetary conditions".
Analysts said this was the first time Mr Wen had publicly and explicitly mentioned the exchange rate as a tool for fighting inflation and this meant Beijing was likely to allow faster renminbi appreciation to counter rising global prices of oil and other commodities.
Chinese consumer prices rose faster than at any time in the past 32 months in March, up 5.4 per cent from a year earlier, compared with a 4.9 per cent rise in February.
The economy grew a faster-than-expected 9.7 per cent from a year earlier in the first quarter - only fractionally slower than 9.8 per cent in the last quarter of 2010, suggesting that six months of government efforts to cool growth have been largely ineffective.
Beijing has raised benchmark interest rates four times since October and increased the ratio of deposits that banks must hold in reserve six times...
|
|
Peking je spreman dozvoliti porast vrijednosti renminbija kako bi se borio protiv inflacije
Kina je uvela stroge kontrole cijena na osnovne potrošačke artikle te se očekuje kako će dozvoliti brži porast vrijednosti svoje valute nakon što je godišnja inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo tri godine.
Wen Jiabao, premijer, izjavio je kineskom državnom vijeću ovog tjedna kako će Peking, zajedno s drugim koracima, "dodatno poboljšati mehanizam tečaja juana i povećati fleksibilnost tečaja juana kako bi se uklonili inflatorni monetarni uvjeti".
Analitičari kažu da je ovo prvi put kako je gospodin Wen javno i eksplicitno spomenuo tečaj kao alat za suzbijanje inflacije, a to znači da će Peking vjerojatno dozvoliti brži porast vrijednosti renminbija kako bi se suprotstavio globalnom povećanju cijena nafte i ostalih roba.
Kineske potrošačke cijene su u ožujku porasle brže nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 32 mjeseci, za 5,4 posto u odnosu na godinu ranije, u usporedbi s rastom u veljači od 4,9 posto.
Gospodarstvo je raslo brže od očekivanja za 9,7 posto u odnosu na godinu dana ranije u prvom tromjesečju - tek djelić sporije od 9,8 posto u zadnjem kvartalu 2010. godine, što sugerira da su šestomjesečni napori vlade da smanje rast uglavnom bili neučinkoviti.
Peking je podigao referentnu kamatnu stopu četiri puta od listopada i povećao omjer depozita kojeg banke moraju držati u pričuvi za šest puta...
|
|
|
|
|
Breaching the blood-brain barrier
The blood-brain barrier, a dense layer of tightly packed cells, has always been the bane of neuromedicine.
True, this line of defence protects the brain from all manner of potentially harmful chemicals.
But it keeps most medications out, too.
Scientists have spent decades searching for ways to breach the barrier just long enough for Alzheimer's, Parkinson's or anti-tumour drugs to slip through.
Now, researchers are finally onto something.
The new method employs micro bubbles - small, preformed bubbles made up of a simple gas surrounded by a rigid lipid cell.
Scientists at Harvard, the Massachusetts Institute of Technology and other institutions are developing ways of injecting the bubbles into the bloodstream and guiding them by ultrasound to the blood-brain barrier.
The bubbles then pry open the barrier at specific points targeted by the ultrasound beam.
Once the barrier is breached, scientists inject drug-coated, magnetically charged nanoparticles into the patient and utilize MRI beams to guide them to the precise spot where they are most needed.
So far rodent studies have shown as much as a 20 percent increase in the amount of anti-tumour or Alzheimer's medication that reaches the brain when ultrasound and micro bubbles are used...
|
|
Proboj krvno-moždane barijere
Krvno-moždana barijera, gust sloj čvrsto zbijenih stanica, oduvijek je bio prokletstvo neuromedicine.
Istina, ova linija obrane štiti mozak od svih vrsta potencijalno štetnih kemikalija.
Ali također drži i većinu lijekova podalje.
Znanstvenici su proveli desetljeća u potrazi za načinima probijanja te barijere dovoljno dugo da bi se mogli provući lijekovi za Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest ili pak lijekovi za tumore.
Sada su znanstvenici napokon naišli na nešto.
Nova metoda koristi mikro mjehuriće - male, prethodno oblikovane mjehuriće koji se sastoje od jednostavnog plina okruženog krutom stanicom lipida.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Harvardu, Tehnološkog instituta u Massachusettsu i drugih institucija razvijaju načine za ubrizgavanje mjehurića u krvotok i njihovo navođenje pomoću ultrazvuka u krvno-moždanu barijeru.
Mjehurići zatim otvaraju barijeru na određenim točkama koje cilja ultrazvučni snop.
Nakon što je barijera probijena, znanstvenici u pacijenta ubacuju nanočestice koje su obložene lijekom i magnetizirane i koriste MRI snopove kako bi ih navodili na točno mjesto gdje su najpotrebnije.
Do sada su studije na glodavcima pokazale i do 20-postotno povećanje u količini lijeka za Alzheimerovu bolest ili za tumore koja stiže do mozga kada se koriste ultrazvuk i mikro mjehurići...
|
|
|
|
|
Rare elements are not especially rare
The periodic table is a thing of beauty, yet we seem to be quite happy to exhaust parts of it before we've fully realised its potential.
Helium will probably run out within the next few years.
Gallium and indium are running low.
Phosphorus, too, may soon become an "endangered element".
The latest part of the table to arouse such fears is a block of 17 metals known as the "rare elements".
Rare elements are expected to play a big part in the future.
It turns out they are indispensable for a range of urgently needed green energy technologies such as wind turbine generators, low-energy lighting, fuel cells, rechargeable batteries, magnetic refrigeration and hydrogen storage.
If any of these technologies is implemented on the scale required to significantly reduce carbon emissions, demand for certain rare elements will almost inevitably exceed current supply - and quite probably known reserves.
But despite their name, rare elements are not especially rare - they are thus called because there were few known concentrated deposits of their ores when they were first discovered.
Cerium, the most common, is similar in abundance to copper and more abundant than lead, tin, cadmium, boron, tantalum, germanium and numerous other commonly used elements...
|
|
Rijetki elementi i nisu osobito rijetki
Periodni sustav je lijepa stvar, ali se čini kako vrlo rado crpimo njegove dijelove i prije nego što smo u potpunosti shvatili njegov potencijal.
Helija će vjerojatno ponestati u narednih nekoliko godina.
Galija i indija ponestaje.
Fosfor bi također uskoro mogao postati "ugroženi element".
Najnoviji dio periodnog sustava koji pobuđuje takve strahove je skupina od 17 metala poznatih kao "rijetki elementi".
Očekuje se kako će rijetki elementi igrati veliku ulogu u budućnosti.
Ispada da su oni neophodni za niz hitno potrebnih tehnologija za zelenu energiju kao što su vjetroturbinski generatori, rasvjeta s malom potrošnjom energije, gorive ćelije, akumulatorske baterije, magnetsko hlađenje i skladištenje vodika.
Ako se bilo koju od ovih tehnologija uvede u opsegu koji je potreban za značajno smanjenje emisija ugljika, potražnja za određenim rijetkim elementima će gotovo neizbježno premašiti njihovu trenutnu mogućnost ponude - a vrlo vjerojatno i poznate rezerve.
No, unatoč njihovom imenu, rijetki elementi i nisu osobito rijetki - tako se zovu jer je postojao tek mali broj poznatih koncentriranih depozita njihove rude kada su prvi put otkriveni.
Cerij, najčešći od njih, po dostupnoj je količini sličan bakru i ima ga više od olova, kositra, kadmija, bora, tantala, germanija i brojnih drugih elemenata koji se obično koriste...
|
|
|
|
|
A bunch of evidence for existence of a new subatomic particle
Neutrinos are the most famously shy of particles, zipping through just about everything: your body, Earth, and detectors specifically designed to catch them.
New experiments have revealed evidence that neutrinos are not only real but common.
Some of them could even be the stuff of the mysterious dark matter astronomers have puzzled over for decades.
Physicists aren't quite ready to make such dramatic pronouncements, but the results will be extremely important—if they turn out to be correct.
How did scientists go about looking for particles that are virtually undetectable?
Michael Loewenstein of the NASA Goddard Space Flight Centre reasoned that if sterile neutrinos really are dark matter, they would occasionally decay into ordinary matter, producing a lighter neutrino and an x-ray photon, and it would make sense to search for these x-rays wherever dark matter is found.
Using the Chandra x-ray telescope, he observed a nearby galaxy thought to be rich in dark matter and found an intriguing bump of x-rays at just the right wavelength.
Another piece of evidence comes from supernovae.
If sterile neutrinos really do exist, supernovae would "shoot" them out in a tight stream along magnetic field lines, and the recoil from this blast would kick the pulsars out through the cosmos...
|
|
Gomila dokaza o postojanju nove subatomske čestice
Neutrini su najpoznatiji među sramežljivim česticama, a prolaze kroz gotovo sve: vaše tijelo, Zemlju i detektore koji su posebno projektirani da ih uhvate.
Novi eksperimenti su otkrili dokaze da neutrini ne samo da postoje, nego su uobičajeni.
Neki od njih čak bi mogli biti tajanstvena tamna tvar oko koje astronomi mozgaju već desetljećima.
Fizičari nisu sasvim spremni davati takve dramatične izjave, ali rezultati će biti iznimno važni - ako se ispostavi da su točni.
Kako to znanstvenici traže čestice koje je gotovo nemoguće otkriti?
Michael Loewenstein iz Goddardovog centra za svemirske letove u NASA-i zaključio je da će se sterilni neutrini, ako su zaista tamna tvar, povremeno raspasti u običnu tvar, proizvodeći lakši neutrino i foton x-zrake, pa bi imalo smisla tražiti te x-zrake gdje je pronađena tamna tvar.
Koristeći rendgenski teleskop Chandra, promatrao je obližnju galaksiju koju se smatralo bogatom tamnom tvari i pronašao intrigantne sudare x-zraka na pravoj valnoj duljini.
Još jedan dokaz potječe od supernova.
Ako sterilni neutrini doista postoje, supernove bi ih "ispucavale" u uskoj struji uzduž linije magnetskog polja, a trzaj zbog ove eksplozije bi izbacio pulsare (neutronske zvijezde) kroz svemir...
|
|
|
|
|
It's time to curb media hyperbole when reporting on statistics
Statistics, the American academic Aaron Levenstein once wrote, are rather like bikinis: what they reveal is suggestive, but what they conceal is vital.
Few people are more charmed by the seductive power of statistics than journalists and politicians.
As for everyone else, it might be better to cover your eyes.
The massaging of complex data into a neat headline figure can distort it to the point where it becomes meaningless.
Confusing absolute and relative risk, mixing up correlation and causation, mangling mortality and survival rates: these are the sorts of solecisms that plague statistics in the sensitive area of human health and well-being.
It is tempting to lay the blame solely at the feet of ignorant politicians or an irresponsible media.
They do indeed play a significant role, often repeating mistakes, muddles and misunderstandings.
But journalists and policymakers can only work with what they are given.
Scientists need to bear in mind how their statistics can be abused - or perhaps unintentionally read the wrong way.
Take the report in August 2008 that throat cancer among white men in the US had risen 400 per cent over 30 years.
Solid science or sensationalist scaremongering?
Both, actually...
|
|
Vrijeme je da obuzdamo medijsko pretjerivanje prilikom statističkih izvještaja
Statistika je, kako je američki akademik Aaron Levenstein jednom napisao, poput bikinija: ono što oni otkrivaju je sugestivno, ali ono što skrivaju je ključno.
Malo je ljudi toliko očarano zavodljivom moći statistike poput novinara i političara.
Što se tiče ostalih, bilo bi možda bolje da pokrijete oči.
Ubacivanje složenih podataka u lijep naslov može taj naslov iskriviti do točke u kojoj postaje besmislen.
Zbunjenost oko apsolutnog i relativnog rizika, miješanje korelacije i uzročnosti, razdiranje stope smrtnosti i preživljavanja: to su vrste gafova koji ometaju statistiku u osjetljivom području ljudskog zdravlja i blagostanja.
Mogli bismo biti u iskušenju za to okriviti isključivo neznalice od političara ili neodgovorne medije.
Oni zaista igraju važnu ulogu, često ponavljajući greške, zbunjenost i nesporazume.
No, novinari i političari mogu raditi samo s onim što im je dano na raspolaganje.
Znanstvenici trebaju imati na umu na koji se način njihove statistike mogu zloupotrijebiti - ili možda nenamjerno pogrešno protumačiti.
Uzmimo za primjer izvješće u kolovozu 2008. godine da je učestalost raka grla među bijelim muškarcima u SAD-u porasla za 400 posto u posljednjih 30 godina.
Utemeljena znanost ili senzacionalističko zastrašivanje?
Oboje, zapravo...
|
|
|
|
|
BMW ActiveE
The latest addition to the BMW ActiveE family, an electric car based on the BMW Series 1 Coupe, is expected to make a debut at this year's Geneva Motor Show.
The BMW ActiveE is powered by an electric synchronous motor, which accelerates the car from zero to 100 km/h in just 9 seconds.
It delivers 125KW and maximum torque of 250Nm.
As it is with electric motors, the 250Nm are at your disposal right from the start.
The car's top speed is electronically limited to 145 km/h to make sure the battery doesn't get depleted too soon.
Where there is transmission and fuel tank in a conventional Series 1, the ActiveE has large steel-covered battery units containing lithium-ion cells, developed in conjunction with SB LiMotive.
These batteries are protected by a steel-plate housing with integrated safety system and liquid cooling system.
It is needed to curb the temperature and help increase the vehicle's range.
The steel housings also improve safety.
It seems that...
|
|
BMW ActiveE
Očekuje se da će najnoviji BMW-ov dodatak obitelji ActiveE, električni automobil temeljen na BMW-ovoj seriji 1 coupe, debitirati na ovogodišnjem ženevskom autosalonu.
BMW ActiveE pogoni električni sinkroni motor, koji ubrzava automobil od nule do 100 km/h za samo 9 sekundi.
Isporučuje 125kW i maksimalni okretni moment od 250Nm.
Kao što je to i inače slučaj s električnim motorima, 250Nm su vam na raspolaganju od samog početka.
Najveća brzina automobila je elektronski ograničena na 145 km/h kako bi se osiguralo da se baterija ne potroši prebrzo.
Tamo gdje se u konvencionalnoj seriji 1 nalaze prijenos i spremnik goriva, ActiveE ima velike čelikom prekrivene baterijske jedinice koje sadrže litij-ionske ćelije, razvijene u suradnji s tvrtkom SB LiMotive.
Baterije su zaštićene kućištem od čeličnih ploča s integriranim sigurnosnim sustavom i sustavom za hlađenje tekućinom.
Ono je potrebno je da se obuzdaju temperature i pomaže kod povećanja dometa vozila.
Čelično kućište također poboljšava sigurnost.
Čini se kako...
|
|
|
|
|
How underwater cooking differs from broiling
Order a medium-rare steak at a high-end restaurant these days, and you will find that it is a perfect rosy pink not just in the centre but from edge to edge and is encased in only the slimmest crust of browned meat.
The secret to getting such stunning results consistently is the surprisingly simple yet powerful technique called cooking "sous vide" (this is a French term meaning "under vacuum").
Chefs first seal the food in special plastic bags, often in a vacuum chamber, but sometimes with air or other gases.
They then slow-cook the bagged food at relatively low temperature, typically 50°C to 65°C, for hours or even days in a water bath or steam oven.
To steakhouse chefs used to exposing dishes to temperatures exceeding 980°C, this approach may seem unorthodox.
But thanks in part to some famous chefs who have championed the technique, including Joel Robuchon, Joan Roca and Thomas Keller, cooking "sous vide" has started catching on quickly - even among home cooks.
The simple act of vacuum-packing food and immersing it in hot water changes the physics of cooking more than you might think.
The usual goal in cooking is to bring the food to the specific temperature...
|
|
Kako se podvodno kuhanje razlikuje od pečenja na otvorenoj vatri
Naručite srednje sirovi odrezak u vrhunskom restoranu ovih dana, i otkrit ćete da je savršeno ružičast ne samo u centru, već od ruba do ruba, te da je okružen samo najtanjom koricom smeđeg mesa.
Tajna za konstantno dobivanje takvih fantastičnih rezultata je iznenađujuće jednostavna, ali moćna tehnika koja se zove kuhanje "sous vide" (ovo je francuski izraz koji znači "pod vakuumom").
Kuhari prvo hermetički zatvore hranu u posebne plastične vrećice, često u vakuumskoj komori, ali ponekad i zajedno sa zrakom ili drugim plinovima.
Tada sporo kuhaju hranu u vrećicama na relativno niskoj temperaturi, obično 50°C do 65°C, i to nekoliko sati ili čak dana u vodenoj kupelji ili parnoj pećnici.
Kuharima koji rade odreske, a koji su navikli stavljati jela na temperature koje premašuju 980°C, ovaj pristup može se učiniti neobičnim.
No, zahvaljujući dijelom i nekim poznatim kuharima koji su pobornici ove tehnike, kao što su Joel Robuchon, Joan Roca i Thomas Keller, kuhanje "sous vide" je ubrzo počelo postajati popularno - čak i kod kuhara u domaćinstvima.
Jednostavan čin vakumiranja hrane i njenog uranjanja u vruću vodu mijenja fiziku kuhanja i više nego što možda mislite.
Uobičajeni cilj u kuhanju je dovesti hranu do određene temperature...
|
"Sussex Pond" pudding
Three-and-a-half hours is a minimum cooking time.
An extra half-hour wouldn't do any harm.
Ingredients
- 225g self-raising flour
- 100g shredded suet
- 150ml milk and water
- 100g butter
- 100g Demerara sugar
- 1 lemon
Method
Butter a pudding basin copiously before lightly dusting with flour.
Mix the flour and suet together well, then add the liquid and mix to a soft dough.
Roll-out the dough into a circle and then cut out a quarter segment, which you will use to form a lid.
Drop the remainder of the dough into the pudding basin.
Take care to join the two cut ends to make a seal.
Cut the butter into small pieces.
Mix half with half the sugar and put it on the pastry.
Prick the lemon all over with a sharp skewer and then nestle it in the butter and sugar mix before covering it with the remaining butter and sugar.
Shape the quadrant of pastry into a ball and then roll it out into a circle to cover the pudding.
Press it down on top of the butter and sugar mix and then crimp the edges to the top of the lining pastry to make a good seal...
|
|
Puding "Sussex Pond"
Tri i pol sata je minimalno vrijeme kuhanja.
Dodatnih pola sata neće naštetiti.
Sastojci
- 225g brašna za dizano tijesto
- 100g isjeckanog sala
- 150ml mlijeka i vode
- 100g maslaca
- 100g šećera Demerara
- 1 limun
Način pripreme
Obilno namažite dno zdjele za puding maslacem prije nego što ga lagano posipate brašnom.
Dobro zajedno pomiješajte brašno i salo, a zatim dodajte tekućinu i miješajte dok ne dobijete meko tijesto.
Izvaljajte tijesto u krug, a zatim izrežite segment od jedne četvrtine, koji ćete koristiti za oblikovanje poklopca.
Ubacite ostatak tijesta u zdjelu za puding.
Pazite da spojite dva odrezana kraja tako da budu nepropusni.
Izrežite maslac na male komadiće.
Pomiješajte polovicu maslaca s polovicom šećera i stavite ga na tijesto.
Izbušite limun sa svih strana pomoću oštrog štapića za ražnjiće, a zatim ga stavite u mješavinu maslaca i šećera prije nego što ga prekrijete preostalim maslacem i šećerom.
Oblikujte četvrtinu tijesta u kuglu, a zatim ga razvaljajte u krug kako biste pokrili puding.
Pritisnite ga prema dolje preko mješavine maslaca i šećera, a zatim uvijte rubove do vrha obloge od tijesta kako biste sve dobro zatvorili...
|
|
|
