Politics |
|
Politika |
Japan toughens its sanctions against Iran in nuclear dispute
|
|
Japan pojačava svoje sankcije protiv Irana u nuklearnom sporu
|
Europe can't have it both ways on immigration
|
|
Europa se mora odlučiti oko imigracije
|
Technology |
|
Tehnologija |
Mini-projector turns your body into a touchscreen
|
|
Mini-projektor pretvara vaše tijelo u zaslon osjetljiv na dodir
|
Science |
|
Znanost |
Earthquake now, eruption later
|
|
Sada potres, kasnije erupcija
|
Decision-makers betrayed by their wide pupils
|
|
Donositelje odluka odaju njihove raširene zjenice
|
Martian glacier lube could fuel rockets
|
|
Ledenjački lubrikant s Marsa mogao bi biti raketno gorivo
|
Travel |
|
Putovanja |
A classic Italian ski tour - by bike
|
|
Klasična talijanska skijaška tura - na biciklu
|
Fashion |
|
Moda |
Going for tens of millions of dollars, but not just yet
|
|
Cilj su deseci milijuna dolara, ali ne odmah
|
|
|
|
|
Japan toughens its sanctions against Iran in nuclear dispute
Japan tightened its sanctions against Iran yesterday, banning new investment in energy development, restricting financial dealings and freezing the assets of people and institutions linked to Tehran's "nuclear activities".
The measures highlighted the growing international pressure on Iran over its nuclear programme.
Like the new sanctions introduced over the past two months by the US and the European Union, Japan's actions go well beyond the steps required by a UN resolution passed in June.
Japan has maintained relatively cordial relations with Iran, one of its biggest suppliers of crude oil.
But Tokyo had repeatedly warned that refusal by Tehran to abide by UN resolutions would lead to stronger action.
"Our nation has traditionally maintained close relations with Iran, and from that special position we will tenaciously push that nation towards a peaceful and diplomatic solution," Yoshito Sengoku, chief cabinet secretary, told reporters.
Tokyo has linked the need for action against Iran's nuclear ambitions with the need for international co-operation to force North Korea to give up its atomic arms development.
The new sanctions are not expected to affect...
|
|
Japan pojačava svoje sankcije protiv Irana u nuklearnom sporu
Japan je jučer postrožio svoje sankcije protiv Irana zabranom novih ulaganja u energetski razvoj, ograničavanjem financijskog poslovanja i zamrzavanjem imovine osoba i institucija povezanih s "nuklearnim aktivnostima" Teherana.
Mjere su naglasile rastući međunarodni pritisak na Iran zbog njegovog nuklearnog programa.
Poput novih sankcija uvedenih tijekom posljednja dva mjeseca od strane SAD-a i Europske unije, akcije Japana sežu daleko iznad koraka koje zahtijeva rezolucija UN-a donesena u lipnju.
Japan je održavao relativno srdačne odnose s Iranom, jednim od svojih najvećih dobavljača sirove nafte.
No, Tokio je u više navrata upozoravao kako će odbijanje Teherana da se pridržava rezolucija UN-a dovesti do jače akcije.
"Naš narod je tradicionalno održavao bliske odnose s Iranom, a iz tog posebnog položaja uporno ćemo gurati tu naciju prema mirnom i diplomatskom rješenju," izjavio je novinarima Yoshito Sengoku, glavni tajnik kabineta.
Tokio je povezao potrebu za akcijom protiv iranskih nuklearnih ambicija s potrebom za međunarodnom suradnjom kako bi prisilio Sjevernu Koreju da odustane od svog razvoja atomskog oružja.
Ne očekuje se da će nove sankcije utjecati na...
|
Europe can't have it both ways on immigration
Which European politician said in July that his country was "suffering from 50 years of lax immigration rules that have led to a failure of integration"?
The speaker in question was Nicolas Sarkozy.
But the fact that the French president's comments could just as easily have come from the lips of prominent public figures in Germany, Italy and the Netherlands illustrates how a culturally defensive approach to immigration is shared across a significant part of the western European political spectrum, not to mention society at large.
It is a mood that, over the past 12 months, has caused Swiss citizens to vote for a ban on the construction of minarets.
It has prompted the governments of France and Belgium to take steps to prohibit the wearing of face-covering veils.
It has encouraged the French state to launch a crackdown on Roma migrants, following on the heels of a similar initiative in Italy.
Largely because of fears that millions of Muslim Turks might seek homes, jobs and welfare benefits in western European cities, it has caused public support to drain away for Turkey's efforts to join the European Union.
After two tumultuous...
|
|
Europa se mora odlučiti oko imigracije
Koji je europski političar u srpnju izjavio kako njegova zemlja "pati zbog 50 godina labavih imigracijskih propisa koji su doveli do neuspjeha integracije"?
Riječ je o Nicolasu Sarkozyju.
No, činjenica kako su komentari francuskog predsjednika isto tako mogli doći i iz usta istaknutih javnih osoba u Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj pokazuje kako postoji zajednički kulturološko obrambeni pristup prema imigraciji u značajnom dijelu zapadnoeuropskog političkog spektra, a da i ne spominjemo društvo u cjelini.
Ovo je raspoloženje u proteklih 12 mjeseci uzrokovalo da švicarski građani glasaju za zabranu izgradnje minareta.
Ono je potaknulo francusku i belgijsku vladu da poduzmu korake kako bi zabranile nošenje velova za pokrivanje lica.
Ono je ohrabrilo francuske države na pokretanje oštrih mjera protiv Romskih imigranata, prateći u stopu sličnu inicijativu u Italiji.
U velikoj mjeri zbog straha kako bi milijuni muslimanskih Turaka mogli tražiti domove, radna mjesta i socijalnu pomoć u zapadnoeuropskim gradovima, ono je uzrok javnoj potpori da se oslabe napori Turske kako bi postala članicom Europske unije.
Nakon dvije burne...
|
|
|
|
|
Mini-projector turns your body into a touchscreen
Finding the keypad on your cellphone or music player a bit cramped?
Maybe your forearm could be more accommodating.
It could become part of a skin-based interface that effectively turns your body into a touchscreen.
Called Skinput, the system is a marriage of two technologies: the ability to detect the ultralow-frequency sound produced by tapping the skin with a finger, and the microchip-sized "pico" projectors now found in some cellphones.
The system beams a keyboard or menu onto the user's forearm and hand from a projector housed in an armband.
An acoustic detector, also in the armband, then calculates which part of the display you want to activate.
But how does the system know which icon, button or finger you tapped?
Chris Harrison at Carnegie Mellon University in Pittsburgh, Pennsylvania, working with Dan Morris and Desney Tan at Microsoft's research lab in Redmond, Washington, exploit the way our skin, musculature and skeleton combine to make distinctive sounds when we tap on different parts of the arm, palm, fingers and thumb.
They have identified various locations on the forearm and hand that produce characteristic acoustic patterns...
|
|
Mini-projektor pretvara vaše tijelo u zaslon osjetljiv na dodir
Smatrate li da je tipkovnica na vašem mobitelu ili sviraču glazbe pomalo skučena?
Možda bi vaša podlaktica pružila više mjesta.
Ona bi mogla postati dio sučelja utemeljenog na koži koji učinkovito pretvara vaše tijelo u zaslon osjetljiv na dodir.
Nazvan Skinput, sustav je spoj dvije tehnologije: sposobnosti da se detektira zvuk vrlo niske frekvencije kojeg proizvodi tapkanje prsta po koži, te "piko" projektora veličine mikročipa kojeg se danas može naći u nekim mobitelima.
Sustav projicira tipkovnicu ili izbornik na podlakticu korisnika iz projektora smještenog u narukvici.
Detektor zvuka, također u narukvici, zatim izračunava koji dio zaslona želite aktivirati.
No kako sustav zna koju ste ikonu ili tipku i to kojim prstom taknuli?
Chris Harrison sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu, Pensilvanija, u suradnji s Danom Morrisom i Desneyjem Tanom iz Microsoftovog istraživačkog laboratorija u Redmondu, Washington, koriste način na koji su spojeni naša koža, muskulatura i kostur kako bi proizveli osebujne zvukove kada dotaknemo različite dijelove ruke, dlana, prstiju i palca.
Oni su prepoznali razne lokacije na podlaktici i ruci koje proizvode karakteristične akustične uzorke...
|
|
|
|
|
Earthquake now, eruption later
Chile's magnitude 8.8 earthquake shook the region so violently that it may leave a legacy of volcanic eruptions, and could even have shortened the length of a day.
Charles Darwin was among the first to suggest that large earthquakes increase volcanic activity.
In his records, he notes that a Chilean quake in February 1835 appeared to resurrect inactive volcanoes, and cause eruption rates to rise.
Last year, David Pyle at the University of Oxford and his colleagues confirmed that this was a real effect in Chile.
In particular, they found that after a magnitude 8.3 quake in 1906 and a magnitude 9.5 quake in 1960, there were three or four more volcanic eruptions than would normally be expected within about 500 kilometres of the epicentre in the following year.
Last week's quake occurred on the same section of fault that Darwin linked to volcanism.
"We expect to see an upsurge in volcanic activity over the next 12 months," says Pyle, but he stresses that the risk to local people is likely to be...
|
|
Sada potres, kasnije erupcija
Potres magnitude 8,8 stupnjeva u Čileu potresao je regiju toliko divlje da bi mogao ostaviti nasljeđe u vidu vulkanskih erupcija, a možda je čak i skratio duljinu dana.
Charles Darwin je bio među prvima koji su smatrali da veliki potresi povećavaju vulkansku aktivnost.
U svojim zapisima je naznačio kako se čini da je čileanski potres u veljači 1835. godine aktivirao neaktivne vulkane, te uzrokovao da stopa erupcija poraste.
Prošle godine, David Pyle na Sveučilištu Oxford i njegovi kolege potvrdili su kako je to bio i stvarni učinak u Čileu.
Specifično, otkrili su kako su se nakon potresa magnitude 8,3 stupnjeva 1906. godine i potresa magnitude 9,5 stupnjeva 1960. godine dogodile tri ili četiri vulkanske erupcije više nego što bi se očekivalo u krugu od oko 500 kilometara od epicentra tijekom sljedeće godine.
Potres od prošlog tjedna dogodio se na istom dijelu rasjeda kojeg je Darwin povezao s vulkanizmom.
"Očekujemo kako ćemo vidjeti porast vulkanske aktivnosti tijekom narednih 12 mjeseci", kaže Pyle, ali naglašava kako će rizik za lokalno stanovništvo vjerojatno biti...
|
Decision-makers betrayed by their wide pupils
When people make decisions, their pupils dilate, a subtle cue that could be used to predict a person's intentions, or even converse with people with "locked-in" syndrome.
It is well known that pupils dilate as it gets darker, and in stressful situations as part of the "fight-or-flight" response.
The reflex is mediated by the release of the hormone noradrenalin, which in animals has also been implicated in memory and decision-making.
Olivia Carter, a neuroscientist at the University of Melbourne in Australia, wondered if noradrenalin and pupil dilation might also be linked to human cognition.
To investigate, her team asked volunteers to pick one of five random digits that displayed on a monitor one after another for 2 seconds each, and to press a button indicating their choice after the final number vanished.
An eye scanner revealed that volunteers' pupils were at their widest during the 2 seconds that corresponded to their eventual number choice.
Carter's team found that they could eventually predict with 62 to 100 per cent accuracy which of the five numbers people would choose, depending on the volunteer, based only on...
|
|
Donositelje odluka odaju njihove raširene zjenice
Kada ljudi donose odluke, njihove se zjenice šire, što je suptilan znak koji bi se mogao koristiti za predviđanje namjera neke osobe, pa čak i razgovor s ljudima koji pate od "sindroma zaključanosti u vlastitom tijelu".
Dobro je poznato da se zjenice šire kad postaje mračnije, a u stresnim situacijama se šire kao dio reakcije na situaciju "bori se ili bježi".
Ovaj refleks nastaje kao rezultat otpuštanja hormona noradrenalina, koji i kod životinja ima utjecaj na pamćenje i donošenje odluka.
Olivia Carter, neuroznanstvenica sa Sveučilišta u Melbourneu u Australiji, zapitala se bi li noradrenalin i širenje zjenice mogli biti povezani i s ljudskom spoznajom.
Kako bi to istražio, njezin je tim zamolio volontere da odaberu jedan od pet slučajnih brojeva koji su se prikazivali na monitoru jedan za drugim, svaki po 2 sekunde, te da pritisnu tipku koja ukazuje na njihov izbor nakon što je posljednji broj nestao.
Očni skener otkrio je da su zjenice volontera bile najšire tijekom 2 sekunde koje su odgovarale njihovom eventualnom izboru broja.
Carteričin tim je otkrio da su na kraju mogli predvidjeti s između 62 i 100-postotnom preciznošću koji će od pet brojeva ljudi izabrati, ovisno o volonteru, i to samo na temelju...
|
Martian glacier lube could fuel rockets
Rocket engines could benefit from a natural Martian lubricant - but not to keep them oiled.
A salty sludge that may be lubricating the ice caps of Mars could one day provide fuel.
The ice is too cold to flow normally.
But if winds were to carry salty soil particles to the ice caps, they might gradually sink to form a briny bed, kept liquid by the planet's warmth.
This could allow the ice cap to flow like a glacier, say David Fisher at the Geological Survey of Canada in Ottawa, and colleagues.
Such brine would freeze as it moved toward lower temperatures at the edge of the ice cap, forming a ring of concentrated salt.
This could one day be mined as a component of solid rocket fuel, says Fisher.
The team found that patterns in radar maps of layers in the ice cap made with the Mars Reconnaissance Orbiter...
|
|
Ledenjački lubrikant s Marsa mogao bi biti raketno gorivo
Raketni motori mogli bi se okoristiti prirodnim lubrikantom s Marsa - ali ne zbog podmazivanja.
Slani mulj koji bi mogao podmazivati ledene kape na Marsu bi mogao jednog dana osigurati gorivo.
Led je obično previše hladan kako bi se kretao.
Ali kad bi vjetrovi odnijeli čestice slanog tla na ledene kape, one bi postupno mogle potonuti i oblikovati slani sloj, čije bi tekuće stanje očuvala toplina planeta.
To bi moglo omogućiti da se ledena kapa kreće poput ledenjaka, kažu David Fisher s Geological Survey-a iz Kanade u Ottawi i njegovi kolege.
Takva slana voda bi se smrznula dok se kreće prema nižim temperaturama na rubu ledene kape, formirajući prsten od koncentrirane soli.
Tu sol bi se jednog dana moglo vaditi kao komponentu čvrstog raketnog goriva, kaže Fisher.
Tim je otkrio da su uzorci u radarskim kartama za slojeve u ledenoj kapi koje je snimio Mars Reconnaissance Orbiter...
|
|
|
|
|
A classic Italian ski tour - by bike
The Sella Ronda in the Dolomites is a classic for downhill skiers.
They take the lifts up and then the pistes down, stopping in mountain restaurants and clocking up at total of 55km as they circle the flanks of the dramatic limestone crown.
Now though, it's possible to do the tour in summer as well as winter, swapping skis for a mountain bike.
In 2008 the tourist board launched a special lift pass that allows you to transport your bike uphill, leaving you free to simply whizz downhill to the next lift in the circuit.
Or so I assumed.
In fact, along the way there are still some 500 lung-busting metres to climb.
We set off from the village of Selva.
Even the climb to the first lift, just 100 vertical metres, is enough to remind me what mountain biking is about.
My legs are distinctly wobbly as the lift men heft the bikes into a cable car.
We load into the car behind and go skyward, to the Passo Gardena.
There the downhill begins.
Initially it is on what bikers call "double" farm track, with gravel crackling under our tyres.
Above, the Sella range looms, rising to 3,152m...
|
|
Klasična talijanska skijaška tura - na biciklu
Sella Ronda u Dolomitima je klasik za skijaše koji vole spust.
Oni se penju žičarom i zatim spuštaju stazama, zaustavljajući se u planinskim restoranima na ruti ukupne duljine 55 km dok kruže bokovima dramatičnog vrha od vapnenca.
No sada je moguće voziti turu i ljeti kao i zimi, tako da zamijenite skije za brdski bicikl.
2008. godine, turistička zajednica predstavila je posebnu propusnicu za žičaru koja vam omogućuje prijevoz bicikla uzbrdo, što vam daje slobodu da se jednostavno spustite do sljedeće žičare u krugu.
Ili sam barem tako pretpostavio.
U stvari, na tom putu još uvijek ima oko 500 metara iscrpljujućeg uspona.
Krećemo iz sela po imenu Selva.
Čak i uspon do prve žičare, samo 100 metara uzbrdo, dovoljan je da me podsjeti na to što je u stvari brdski biciklizam.
Moje noge su izrazito klimave dok osoblje žičare podiže bicikle i stavlja ih u gondolu žičare.
Ukrcavamo se u sljedeću gondolu i krećemo prema nebu, prema prijevoju Passo Gardena.
Tamo počinje spust.
U početku se on odvija na onome što biciklisti nazivaju "dvostruki" seoski put, sa šljunkom koji pucketa ispod naših guma.
Iznad, u daljini se ocrtava planinski lanac Sella, koji se uzdiže do 3.152 m...
|
|
|
|
|
Going for tens of millions of dollars, but not just yet
In September 2008, one of the largest rough diamonds in the world, measuring 478 carats, was recovered from the Letseng mine in Lesotho.
Laurence Graff, the British jeweller famed for high worth diamond trading and nicknamed "the King of Diamonds", purchased it at auction in Antwerp.
One year and numerous cutting hours later, Graff has produced the world's largest D colour internally flawless round diamond, measuring 102.79 carats, called the Constellation.
"A round diamond is one of the rarest and most difficult of shapes to get because it's so large," says Mr Graff, describing the process.
"We get an hour with the rough diamond seller when the only tools of the trade we have are our eyes and our loupe.
Then we go and put down our $20m or $30m or whatever to buy that stone.
We could go as long as six months planning the stone until we have the confidence to attack it.
The idea is to get the purest, near to flawless or flawless stone in the largest yield possible.
It's quite a gamble.
The risk is enormous..."
|
|
Cilj su deseci milijuna dolara, ali ne odmah
U rujnu 2008. godine, jedan od najvećih nebrušenih dijamanata na svijetu, veličine 478 karata, izvađen je iz rudnika Letseng u državi Lesoto.
Laurence Graff, britanski draguljar poznat po trgovini visokovrijednim dijamantima koji nosi nadimak "kralj dijamanata", kupio ga je na aukciji u Antwerpenu.
Jednu godinu i mnogo sati brušenja kasnije Graff je proizveo najveći okrugli dijamant boje D na svijetu, interno besprijekoran i veličine 102,79 karata, koji je prozvan Constellation (zviježđe).
"Okrugli dijamant je jedan od najrjeđih oblika i najteže ga je postići, jer je vrlo velik," kaže gospodin Graff, opisujući proces.
"Imamo jedan sat s prodavačem nebrušenih dijamanata, a jedini alat za trgovinu kojeg imamo su naše oči i naše povećalo.
Zatim se odlučujemo i nudimo svojih 20 ili 30 milijuna ili koliko već kako bismo kupili taj kamen.
Možemo čekati i do šest mjeseci planirajući kupnju kamena dok ne dobijemo samopouzdanja da krenemo u akciju.
Ideja je dobiti najčišći, gotovo savršen ili savršen kamen uz najveću moguću iskoristivost nebrušenog dijamanta.
To je prilično kockanje.
Rizik je ogroman..."
|
|
|
