Science |
|
Znanost |
Sing me the news, and I will remember it
|
|
Otpjevaj mi vijest i zapamtit ću je
|
You are predictable - that's what your cellphone says
|
|
Predvidljivi ste - tako kaže vaš mobilni telefon
|
Dark matter could meet its bane on Earth
|
|
Tamna tvar mogla se susresti sa zlom sudbinom na Zemlji
|
Health |
|
Zdravlje |
Remove "invisibility cloak" to fight HIV
|
|
Skidanje "plašta nevidljivosti" za borbu protiv HIV-a
|
Automotive |
|
Automobilizam |
Electric dream
|
|
Električni san
|
Science |
|
Znanost |
How leaves stay frost-free
|
|
Kako se lišće brani od mraza
|
Technology |
|
Tehnologija |
Social networks reveal your identity
|
|
Društvene mreže otkrivaju vaš identitet
|
Xbox's system breached with hacker trick
|
|
Sustav konzole Xbox probijen uz pomoć hakerskog trika
|
|
|
|
|
Sing me the news, and I will remember it
Singing to elderly people with dementia helps them form new memories, one of the first skills they tend to lose.
Music is known to aid memory, especially recalling autobiographical information.
For example, people with Alzheimer's disease are better at remembering events from their own past when music is playing in the background.
It was less clear whether tunes could also help them learn.
Brandon Ally at Boston University and his team were inspired by the report of a man with Alzheimer's who could recall current events if his daughter sang the news to him to the tune of familiar pop songs.
They decided to try it out for themselves.
They gave 13 people with Alzheimer's and 14 healthy seniors the lyrics from 40 unfamiliar children's songs to read, half accompanied by the actual song and half by the spoken words.
All the participants saw the lyrics again without audio and mixed in with lyrics from a further 40 unknown songs.
Those with Alzheimer's were able to recognise 40 per cent of the original lyrics that had been accompanied by song but only 28 per cent of those read to them.
The healthy seniors recognised 80 per cent of lyrics...
|
|
Otpjevaj mi vijest i zapamtit ću je
Pjevanje starijim osobama s demencijom pomaže im stvoriti nova sjećanja, što je jedna od prvih vještina koju su skloni izgubiti.
Poznato je da glazba pomaže pamćenju, posebno kod prisjećanja na autobiografske podatke.
Na primjer, osobe s Alzheimerovom bolešću bolje se sjećaju događaja iz vlastite prošlosti ako u pozadini svira glazba.
Bilo je manje jasno bi li im melodija također mogla pomoći i kod učenja.
Brandon Ally sa Sveučilišta u Bostonu i njegov tim bili su inspirirani izvješćem o čovjeku koji je bolovao od Alzheimerove bolesti i koji se mogao sjetiti aktualnih događaja ako mu je kćer pjevala te vijesti na melodiju poznatih pop pjesama.
Odlučili su to i sami isprobati.
Tekstove 40 nepoznatih dječjih pjesama dali na čitanje skupini od 13 osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i 14 zdravih starijih osoba, tako da su im uz polovicu tekstova puštali stvarne pjesme, a druga polovicu su im čitali naglas.
Svi sudionici su ponovo dobili riječi pjesama bez audio zapisa koje su bile pomiješane s riječima iz dodatnih 40 nepoznatih pjesama.
Oni s Alzheimerovom bolešću bili su u stanju prepoznati 40 posto izvornih riječi u pratnji pjesme, ali samo 28 posto onih koje su im bile pročitane.
Zdrave starije osobe prepoznale su 80 posto riječi...
|
You are predictable - that's what your cellphone says
We may all like to consider ourselves free spirits.
But when it comes to travel, three months' worth of data from 50,000 cellphone users has proved that the truth is otherwise.
The finding could lead to better models of human activity - perhaps even forecasts - and better design of infrastructure such as cellphone and power networks or transport systems.
Albert-Laszlo Barabasi at the Center for Complex Network Research at Northeastern University in Boston and colleagues tracked cellphone users by using logs of which transmission towers each phone connected to for texts or calls - information collected for billing purposes.
They found that people in the study fell into two groups - people who rarely leave their local area and people who regularly travel hundreds of kilometres.
However, both types proved very predictable.
"We are all in one way or another boring," says Barabasi.
"Spontaneous individuals are largely absent from the population." Analysing the entropy, or randomness, of people's traces showed that in principle the average person's movement history can be used to predict their current whereabouts 93 per cent of the time.
The finding was little affected by the age, gender or location...
|
|
Predvidljivi ste - tako kaže vaš mobilni telefon
Možda se svi želimo smatrati osobama slobodnog duha.
No, kada je u pitanju putovanje, podaci prikupljani kroz 3 mjeseca od 50.000 korisnika mobilnih telefona dokazali su da je istina drugačija.
Otkriće bi moglo dovesti do boljih modela ljudskih aktivnosti - možda čak i prognoza - te boljeg dizajna infrastrukture poput energetskih i mobilnih mreža ili sustava prijevoza.
Albert-Laszlo Barabasi iz Centra za istraživanje kompleksnih mreža na Sveučilištu Northeastern u Bostonu i njegovi suradnici pratili su korisnike mobilnih mreža koristeći zapise koji su govorili na koje se komunikacijske tornjeve svaki telefon spajao za slanje poruka ili upućivanje poziva - podaci koji su prikupljani u svrhu naplate.
Otkrili su da ljudi iz studije spadaju u dvije skupine - osobe koje rijetko napuštaju svoje lokalno područje i osobe koje redovito putuju stotinama kilometara.
Međutim, obje su se skupine pokazale vrlo predvidljivima.
"Svi smo mi na ovaj ili onaj način dosadni", kaže Barabasi.
"Spontani pojedinci uglavnom ne postoje u populaciji." Analiza entropije, odnosno slučajnosti tragova ljudi pokazala je da se u principu povijest kretanja prosječne osobe može koristiti za predviđanje gdje se trenutačno nalazi u 93 posto vremena.
Na otkriće su zanemarivo utjecali dob, spol ili lokacija...
|
Dark matter could meet its bane on Earth
A spinning disc may be all that is needed to overturn Newton's second law of motion - and potentially remove the need for dark matter.
The second law states that a force is proportional to an object's mass and its acceleration.
But since the 1980s, some physicists have eyed the law with suspicion, arguing that subtle changes to it at extremely small accelerations could explain the observed motion of stars in galaxies.
Stars move at speeds that suggest that galaxies have far more mass than is visible, which astronomers attribute to dark matter.
But if Newton's second law could be modified ever so slightly, it would obviate the need for dark matter.
The hypothesis, known as modified Newtonian dynamics (MOND), was proposed in 1981 by Mordehai Milgrom, then at Princeton University.
Ground-based tests of MOND had been thought impossible because of the confounding motions of the Earth.
But now, Vitorio De Lorenci of the Federal University of Itajuba, Brazil, and colleagues have devised an experiment to do...
|
|
Tamna tvar mogla se susresti sa zlom sudbinom na Zemlji
Rotirajući disk bi mogao biti sve što je potrebno da se sruši drugi Newtonov zakon gibanja - i potencijalno ukloni potreba za tamnom tvari.
Drugi Newtonov zakon kaže da je sila proporcionalna masi tijela i njegovom ubrzanju.
No od 1980-ih godina, neki fizičari promatraju taj zakon sa sumnjom, tvrdeći kako bi male promjene u njemu pri ekstremno malim ubrzanjima mogle objasniti promatrano gibanje zvijezda u galaksijama.
Zvijezde se kreću brzinama koje upućuju na to da galaksije imaju daleko veću masu od vidljive, što astronomi pripisuju tamnoj tvari.
Ali ako bi se drugi Newtonov zakon mogao malo prepraviti, to bi poništilo potrebu za tamnom tvari.
Tu postavku, poznatu kao izmijenjenu Newtonovu dinamiku (MOND), iznio je 1981. godine Mordehai Milgrom, koji je tada bio na sveučilištu Princeton.
Testiranje MOND-a na tlu smatralo se nemogućima zbog kompleksnih gibanja Zemlje.
Ali sada je Vitorio De Lorenci sa saveznog sveučilišta Itajuba u Brazilu sa svojim suradnicima osmislio eksperiment koji će učiniti...
|
|
|
|
|
Electric dream
If this is the future of green motoring, sign us up.
The electric hybrid eVaro, developed in Canada by Future Vehicle Technologies of Maple Ridge, British Columbia, can accelerate to 60 miles per hour in around 5 seconds, and drives at least 165 miles on the equivalent of a US gallon of fuel.
The eVaro (pictured) is one of the contenders in the Automotive X-Prize contest starting in May.
At stake is a share of $10 million, to go to the best-performing cars to maintain at least 100 miles per US gallon (42.5 kilometres per litre) or the equivalent in electricity usage.
More than 40 teams from around the world are set to compete in a number of performance trials, culminating in a stage race across the US in June or July.
The contestants include small custom shops, well-known start-ups such as Tesla Motors and Aptera, and the giant Indian car maker...
|
|
Električni san
Ako je ovo budućnost ekološke vožnje automobilom, prijavite nas.
Električni hibrid eVaro, koji je u Kanadi razvila tvrtka Future Vehicle Technologies iz Maple Ridgea u Britanskoj Kolumbiji, može ubrzati do 60 milja na sat za oko 5 sekundi, a može ga se voziti barem 165 milja na ekvivalentu američkog galona goriva.
Automobil eVaro (na slici) jedan je od kandidata na automobilističkom natječaju X-Prize početkom svibnja.
Na kocki je iznos od 10 milijuna dolara, koji će se dodijeliti najuspješnijim vozilima koja mogu održati potrošnju od barem 100 milja po američkom galonu (42,5 kilometara po litri) odnosno ekvivalentu toga u potrošnji električne energije.
Više od 40 timova iz cijelog svijeta spremno je natjecati se u brojnim testovima performansi, što će kulminirati utrkom preko SAD-a u lipnju ili srpnju.
Među natjecateljima su male radionice koje rade po narudžbi, poznate tvrtke koje su se time počele baviti, kao što su Tesla Motors i Aptera, te golemi indijski proizvođač automobila...
|
|
|
|
|
How leaves stay frost-free
As temperatures plummet, lotus leaves can remain surprisingly free of frost.
Their secret, which turns out to be related to their water-repelling properties, could be applied to building frost-repelling materials.
Water droplets roll off lotus leaves partly because of the roughness of their surface.
The irregularities trap air beneath any water droplets on the surface, preventing them from making contact.
Artificial surfaces with similar properties are equally water-repellent, and also resist frost formation.
This frost repellency arises because water droplets with only a tenuous hold on a sub-zero surface cannot lose heat to it, and so are slow to freeze.
To prove this, one team chilled two chunks of polypropylene - one with a lotus-leaf-like "superhydrophobic" surface and the second a hydrophobic one...
|
|
Kako se lišće brani od mraza
Dok temperature padaju, lotosovi listovi mogu ostati iznenađujuće neprekriveni mrazom.
Njihova tajna, za koju se ispostavilo da je vezana uz njihova svojstva vodoodbojnosti, mogla bi se primijeniti u izradi materijala za obranu od mraza.
Kapljice vode se otkotrljaju s lišća lotosa dijelom zbog hrapavosti njihove površine.
Neravnine zarobe zrak ispod bilo koje kapljice vode na površini, što ih sprječava da uspostave kontakt.
Umjetne površine sa sličnim svojstvima jednako su vodoodbojne, a također su i otporne na stvaranje mraza.
Takva obrana od mraza nastaje jer kapljice vode koje se slabo drže na površini čija je temperatura ispod nule ne mogu izgubiti toplinu prema toj površini, te se zato sporo smrzavaju.
Kako bi ovo dokazao, jedan je tim rashladio dva komada polipropilena - jednog sa "superhidrofobnom" površinom poput one kod lotosovog lista i drugog hidrofobnog...
|
|
|
|
|
Social networks reveal your identity
When you sign up to a membership group on a social networking site you may be revealing more than you bargained for.
An experimental website has managed to identify the names of people who visit it, by harvesting information about the groups they belong to.
It's a trick marketing teams and scammers would love to copy.
The "snooping" site exploits the fact that your web browser keeps track of which web addresses you have visited.
Website owners can glean this information by hiding a list of web addresses in the code for their web page.
When someone accesses this page, their browser will tell the website owner which of the hidden addresses they have already visited.
Membership groups within social networks have distinct web addresses.
What's more, the names of group members are publicly available.
Gilbert Wondracek at the Vienna University of Technology in Austria, and his colleagues, collected data on 6500 groups, containing 1.8 million users, on Xing, a business-oriented social network...
|
|
Društvene mreže otkrivaju vaš identitet
Kada se prijavite za članstvo u grupi na internetskoj stranici neke društvene mreže, možda otkrivate više nego što ste mislili.
Eksperimentalna internetska stranica uspjela je identificirati imena osoba koje posjećuju društvenu mrežu, prikupljajući informacije o grupama kojima pripadaju.
To je trik kojeg bi marketinški timovi i varalice rado kopirali.
Stranica za "njuškanje" informacija iskorištava činjenicu da vaš web preglednik vodi evidenciju o internetskim adresama koje ste posjetili.
Vlasnici internetskih stranica mogu pretraživati te informacije skrivajući popis internetskih adresa u programskom kodu za svoju internetsku stranicu.
Kada netko pristupi toj stranici, njegov preglednik otkriva vlasniku internetske stranice koje su od skrivenih adresa već posjetili.
Grupe sa članstvom unutar društvenih mreža imaju različite internetske adrese.
Štoviše, imena članova grupe javno su dostupna.
Gilbert Wondracek s Tehničkog sveučilišta u Beču u Austriji prikupio je sa svojim kolegama podatke o 6500 grupa, koje sadrže 1,8 milijuna korisnika, na Xingu, poslovno usmjerenoj društvenoj mreži...
|
Xbox's system breached with hacker trick
Leaving a software vulnerability unpatched can give hackers a way to seize control of your computer.
Such vulnerabilities can also be useful if you're in the digital forensics business.
Several hackers have found a way to use vulnerabilities to tease forensic evidence out of games consoles, smartphones and e-books, where access to the inner workings is restricted by the manufacturer.
In 2009, two hackers were hired as investigators by a legal team appealing against the conviction of a vendor of so-called "modchips" for the Microsoft Xbox.
Because these chips enable the console to run pirated games, the vendor was ruled to have broken copyright laws.
The defence team thought that analysis of a "modded" console's random access memory (RAM) might reveal whether copyright laws had been breached.
The Xbox is a "closed ecosystem", so you cannot run the analytical tools used for forensic investigations into desktop PCs.
So how could they get a peek at its RAM?
Microsoft could not help because, as the maker of Xbox...
|
|
Sustav konzole Xbox probijen uz pomoć hakerskog trika
Ostavljanje propusta u zaštiti softvera bez zakrpe može omogućiti hakerima način preuzimanja kontrole nad računalom.
Takva ranjivost također može biti i korisna ako se bavite digitalnom forenzikom.
Nekoliko hakera pronašlo je način za iskorištavanje ranjivosti softvera kako bi izvukli forenzičke dokaze iz igraćih konzola, pametnih telefona i e-knjiga, gdje je proizvođač ograničio pristup unutrašnjim funkcijama.
2009. godine, dva su hakera zaposlena kao istražitelji pravnog tima koji se žalio na osudu proizvođača takozvanih "modčipova" za konzolu Microsoft Xbox.
S obzirom na to da ti čipovi omogućavaju pokretanje piratskih igara na konzoli, presuđeno je da je proizvođač prekršio zakone o autorskim pravima.
Odvjetnički tim je smatrao da bi analiza radne memorije (RAM-a) kod "modificirane" konzole mogla otkriti jesu li zaista prekršeni zakoni o autorskim pravima.
Xbox je "zatvoreni ekosustav", tako da ne možete pokrenuti analitičke alate za forenzičke istrage na stolnim računalima.
Pa kako su onda uspjeli zaviriti u njegov RAM?
Microsoft im nije mogao pomoći jer je, kao proizvođač Xbox-a...
|
|
|
