Business

Gospodarstvo

What did the Copenhagen climate summit achieve? 

US healthcare reform passes a key vote in the Senate 

Eurostar trains suspended for third day 

Što je klimatskim sastankom u Kopengahenu postignuto? 

Reforma zdravstvenog sustava SAD-a prošla najvažnije glasovanje u Senatu 

Eurostarovi vlakovi ne prometuju treći dan zaredom 

Science

Znanost

Useful, lovable and unbelievably annoying 

Lost Amazon forest lays bare ancient civilisation 

Mega-flood filled the Med in months 

Wrestling with the big questions 

Waste water may fend off lithium battery crunch 

Korisni, simpatični i nevjerojatno iritantni 

Izgubljena amazonska šuma otkriva izgubljenu civilizaciju 

Mega-poplava napunila Mediteran za nekoliko mjeseci 

Hvatanje u koštac s velikim pitanjima 

Otpadne vode možda suzbiju nestašicu litijskih baterija 

What did the Copenhagen climate summit achieve?

The great German philosopher Friedrich Nietzsche said "from chaos comes order". It is difficult to foresee the order that may result from the chaos of the Copenhagen climate change conference (COP15), but as the dust settles, traces of a path forward are becoming visible. The outcome - a decision to "take note of" an accord drawn up by a core group of heads of state on Friday evening - is far from the legally binding treaty which some had expected and for which many hoped.

However, this does not change the fact that the Copenhagen conference was a unique moment in history. With 110 world leaders present and a single issue on the agenda, there has never been a meeting like this. The countries that brokered the text, the US, China, India, South Africa, Brazil and the EU, also reflects a world in which the balance of power has significantly changed in the last 20 years. At a fundamental level, the conference redefined the debate between countries in terms of awareness of climate science and support for action. There is no longer any question that climate change is central to the political thinking of every country on the planet...

Što je klimatskim sastankom u Kopengahenu postignuto?

Veliki njemački filozof Friedrich Nietzsche rekao je da "iz kaosa dolazi red". Teško je predvidjeti kakav bi red mogao proizaći iz kaosa konferencije o klimatskim promjenama održane u Kopenhagenu (COP15), no kako se prašina sliježe, naziru se obrisi puta ka napretku. Ishod sastanka - odluka da se "primi na znanje" sporazum koji je sastavila glavna skupina čelnika država u petak navečer - daleko je od pravno obvezujućeg sporazuma koji su neki očekivali i kojem su se mnogi nadali.

Ipak, ostaje činjenica da kopenhaška konferencija predstavlja jedinstven trenutak u povijesti. Sa 110 prisutnih svjetskih čelnika i jednom jedinom točkom dnevnog reda, nikad prije nije održan takav sastanak. Činjenica da je tekst sporazuma nastao na osnovi pregovora SAD-a, Kine, Indije, Južnoafričke Republike, Brazila i EU-a također odražava svijet u kojem se ravnoteža snaga značajno promijenila u posljednjih 20 godina. U osnovi, konferencija je redefinirala raspravu među zemljama s obzirom na svjesnost o znanstvenim spoznajama o klimi i podršku djelovanju. Više nije upitno da je pitanje klimatskih promjena ključno za politički stav svake države na planetu...

US healthcare reform passes a key vote in the Senate

President Barack Obama's main domestic priority, healthcare reform, has cleared a key hurdle in the US Senate. Senators voted 60 to 40 along party lines to end debate on a compromise bill, putting the legislation on course to face a final vote on Christmas Eve. The final Senate bill will then have to be reconciled with a more expansive one passed by the House of Representatives.

The reform measure aims to extend health coverage to more than 30m people who currently lack health insurance. The long, often acrimonious, debate culminated in a procedural vote at 0100 (0600 GMT) on Monday, when the Democratic caucus voted unanimously to overcome delaying tactics by the Republicans. This legislation will reshape our nation. And Americans have already issued their verdict...

Reforma zdravstvenog sustava SAD-a prošla najvažnije glasovanje u Senatu

Kao glavni prioritet unutarnje politike predsjednika Baracka Obame, reforma zdravstvenog sustava svladala je glavnu prepreku u američkom Senatu. Senatori su glasovali 60 naprema 40, u skladu sa stranačkom pripadnošću, za kraj rasprave o kompromisnom prijedlogu zakona, ostavljajući odluku o sudbini zakona za konačno glasovanje koje će se održati na Badnjak. Konačni prijedlog zakona Senata tada će se morati uskladiti s opsežnijim prijedlogom koji je donio Zastupnički dom Kongresa.

Cilj je reformne mjere proširiti financiranje zdravstvene zaštite na više od 30 milijuna ljudi koji trenutačno nemaju zdravstveno osiguranje. Duga i često žučna rasprava kulminirala je proceduralnim glasovanjem u 1 sat poslije ponoći (6 sati po GMT-u) u ponedjeljak, kad je zbor demokratskih senatora složno glasovao kako bi svladao otpor republikanaca i njihovu taktiku odugovlačenja. Ovaj će zakon preoblikovati naciju. A Amerikanci su već rekli što misle...

Eurostar trains suspended for third day

Eurostar rail services remained suspended for a third day on Monday as the cross-channel operator worked to fix a fault which caused a series of breakdowns blamed on winter weather. Following a series of test runs on Sunday, the company said work was under way to "enhance the snow screens and snow shields in the power cars of the trains." "We now understand the cause of the disruption over the weekend and have identified the modifications that are required. As we suspected, the acute weather conditions in northern France have caused the disruption," Eurostar said, adding that it plans to run further train tests on Monday.

The cancelation of the express train service between London, Paris and Brussels stranded thousands of passengers on both sides of the English Channel on the weekend before Christmas. "We sincerely regret having to take this decision and we understand how frustrated and disappointed travelers will be, particularly those who have been waiting to travel for the last two days," Eurostar said in a statement late Sunday. Eurotunnel, which runs trains carrying cars and coaches through the Channel Tunnel, said it was also suffering service disruptions Monday. Day trip bookings will not be honored and drivers without reservations will not be able to buy tickets to travel on the service, the company said...

Eurostarovi vlakovi ne prometuju treći dan zaredom

U ponedjeljak, trećega dana obustave prometa, Eurostarovi vlakovi i dalje ne voze dok prijevoznik preko La Manchea radi na ispravljanju nedostataka koji su izazvali niz kvarova za koje su okrivljene zimske vremenske neprilike. Nakon niza probnih vožnji u nedjelju, kompanija je izjavila da su u tijeku radovi na "ojačanju zaslona protiv snijega i zaštita od snijega u motornim vagonima vlakova." "Otkrili smo koji je bio uzrok prekida tijekom vikenda i utvrdili koje su izmjene potrebne. Kao što smo i pretpostavljali, prekid prometa bio je uzrokovan teškim vremenskim uvjetima u sjevernoj Francuskoj," rekli su iz Eurostara, dodavši kako planiraju obaviti daljnje testove vlakova u ponedjeljak.

Otkazivanjem usluga prijevoza vlakom velikih brzina između Londona, Pariza i Bruxellesa tisuće putnika ostalo je odsječeno s obje strane La Manchea vikend prije Božića. "Iskreno žalimo što smo morali donijeti ovakvu odluku i shvaćamo koliko će frustrirani i razočarani biti putnici, osobito oni koji čekaju da otputuju već dva dana," rekli su iz Eurostara u izjavi danoj kasno u nedjelju. Iz kompanije Eurotunnel, koja pruža usluge prijevoza automobila i autobusa vlakom kroz tunel ispod La Manchea rekli su da je u ponedjeljak također došlo do prekida prometovanja. Rezervacije za jednodnevne izlete ne primamo, a vozači bez rezervacija neće moći kupiti karte za naše usluge, rekli su iz kompanije...

Useful, lovable and unbelievably annoying

Robots have begun to make their way into homes and workplaces, but they aren't always model friends or colleagues. Robotic helpers are not yet in every home. But in recent years robots have steadily marched into the real world to perform tasks such as cleaning floors, delivering drugs or simply entertaining. That has let anthropologists and roboticists give these mechanical workers their first report cards - and results are mixed.

Despite evidence that we can find robots useful, even lovable colleagues, they can also trigger annoyance and violence. The results should help make future robots easier to work with.

One study by Jodi Forlizzi at Carnegie Mellon University in Pittsburgh, Pennsylvania, highlights how popular culture can affect a robot's reception. People she introduced to Roomba, a robotic vacuum cleaner made by iRobot of Bedford, Massachusetts, compared it with their knowledge of robots that explore Mars, forming low expectations of Roomba's abilities. But making a bad first impression seemed to help Roomba; it invariably surpassed expectations, helping people bond with their machine. A six-month study of how Roomba affected households, conducted by Ja-Young Sung at the Georgia Institute of Technology in Atlanta, backs up that finding...

Korisni, simpatični i nevjerojatno iritantni

Roboti su počeli ulaziti u domove i na radna mjesta, ali nisu uvijek uzorni prijatelji ili kolege. Robotskih pomoćnika još nema u svakom domu. No posljednjih godina roboti sve više stupaju u stvarni svijet kako bi obavljali zadatke poput čišćenja podova, dostavljanja lijekova ili jednostavno zabavljanja. To je navelo antropologe i robotičare da ovim mehaničkim radnicima daju njihove prve ocjene – a rezultati su podijeljeni.

Unatoč dokazima da nam roboti mogu biti korisni, čak i dragi kolege, oni također mogu biti iritantni i poticati nasilje. Rezultati istraživanja trebali bi pridonijeti tome da se s budućim robotima lakše surađuje.

Jedno istraživanje Jodi Forlizzi sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu u Pensilvaniji pokazuje kako popularna kultura može utjecati na prihvaćanje robota. Ljudi s kojima je upoznala Roombu, robotskog usisavača kojeg proizvodi tvrtka iRobot iz Bedforda u Massachusettsu, usporedili su ga sa svojim poznavanjem robota koji istražuju Mars, stvorivši tako vrlo niska očekivanja od Roombinih sposobnosti. No čini se da je ostavljanje lošeg prvog dojma pomoglo Roombi; uvijek je premašio očekivanja, pomažući tako ljudima da se vežu za svoj stroj. Šestomjesečno istraživanje o tome kako je Roomba utjecao na domaćinstva, koje je provela Ja-Young Sung sa Tehnološkog instituta u Georgiji u Atlanti, potvrđuje taj zaključak...

Lost Amazon forest lays bare ancient civilisation

Signs of what could be a previously unknown ancient civilisation are emerging from beneath the felled trees of the Amazon. Some 260 giant avenues, ditches and enclosures have been spotted from the air in a region straddling Brazil's border with Bolivia. The traditional view is that before the arrival of the Spanish and Portuguese in the 15th century there were no complex societies in the Amazon basin - in contrast to the Andes further west where the Incas built their cities. Now deforestation, increased air travel and satellite imagery are telling a different story.

"It's never-ending," says Denise Schaan of the Federal University of Para in Belem, Brazil, who made many of the new discoveries from planes or by examining Google Earth images. "Every week we find new structures." Some of them are square or rectangular, while others form concentric circles or complex geometric figures such as hexagons and octagons connected by avenues or roads. The researchers describe them all as geoglyphs. Their discovery, in an area of northern Bolivia and western Brazil, follows other recent reports of vast sprawls of interconnected villages known as "garden cities" in north central Brazil, dating from around AD 1400. But the structures unearthed at the garden city sites are not as consistently similar or geometric as the geoglyphs, Schaan says...

Izgubljena amazonska šuma otkriva izgubljenu civilizaciju

Naznake moguće, dosad nepoznate drevne civilizacije izronile su ispod posječenih amazonskih šuma. Oko 260 divovskih avenija, kanala i ograda uočeni su iz zraka u području oko granice između Brazila i Bolivije. Tradicionalno se smatralo da prije dolaska Španjolaca i Portugalaca u 15. stoljeću nisu postojala složena društva u porječju Amazone - za razliku od Anda prema zapadu gdje su Inke izgradili svoje gradove. Sada krčenje šuma, povećani zračni promet i satelitske snimke kazuju nešto potpuno drugačije.

"Tome nema kraja," kaže Denise Schaan sa Sveučilišta savezne države Para u Belemu, u Brazilu, koja je došla do mnogih od ovih otkrića promatranjem s ravnina ili proučavajući snimke na Google Earthu. "Svakog tjedna pronalazimo nove građevine." Neke od njih su četvrtaste ili pravokutne, dok ostale tvore koncentrične krugove ili kompleksne geometrijske oblike poput šesterokuta i osmerokuta spojenih avenijama ili putovima. Istraživači ih zovu "geoglifi". Njihovo otkriće u području sjeverne Bolivije i zapadnog Brazila nadovezuje se na druga nedavna izvješća o golemim raštrkanim nizovima međusobno povezanih sela poznatih kao "gradova-vrtova" u sjevernom središnjem Brazilu, iz oko 1400. godine. Međutim, građevine iskopane na lokalitetima u gradovima-vrtovima nisu dosljedno slične jedne drugima ili geometrijskih oblika poput geoglifa, upozorava Schaan...

Mega-flood filled the Med in months

Eat your heart out, Noah. A flood of biblical proportions filled the present-day Mediterranean Sea in a matter of months. At its peak the mega-flood caused the sea's level to rise by over 10 metres per day. Around 5.6 million years ago the Mediterranean Sea almost completely evaporated when it became disconnected from the Atlantic Ocean. This was due to uplift of the Strait of Gibraltar by tectonic activity, combined with a drop in sea level. Further tectonic activity 5.3 million years ago lowered the Strait and reconnected the Mediterranean basin with the Atlantic.

Previously it was assumed that it took at least a decade to refill the Mediterranean, via a waterfall over the Strait. Now a new analysis shows that the bulk of the water arrived in less than two years, pouring down a long, shallow ramp. Daniel Garcia-Castellanos of the Jaume Almera Institute of Earth Sciences in Barcelona, Spain, and colleagues studied borehole and seismic data from the Strait of Gibraltar to estimate the size and extent of the channel carved out by the flood. This revealed a gorge 200 kilometres long and 250 metres deep, cutting through the Strait. Unlike previous models, they reconstructed the rock layers that the water would have had to cut through, and how the channel would have evolved...

Mega-poplava napunila Mediteran za nekoliko mjeseci

Požderi se od zavisti, Noa. Poplava biblijskih dimenzija napunila je današnje Sredozemno more u samo nekoliko mjeseci. U svom vrhuncu, mega-poplava podizala je morsku razinu za više od 10 metara dnevno. Prije oko 5,6 milijuna godina Sredozemno more je gotovo potpuno presušilo nakon što se odvojilo od Atlantskog oceana. To je bila posljedica uzdizanja Gibraltarskih vrata zbog kombinacije tektonskih aktivnosti i spuštanja razine mora. Daljnjim tektonskim aktivnostima prije 5,3 milijuna godina Gibraltarska vrata su se spustila i opet spojila Sredozemni bazen s Atlantikom.

Ranije se pretpostavljalo da je trebalo barem desetljeće da se Sredozemno more ponovno napuni, putem vodopada preko Gibraltarskih vrata. Sada nova analiza pokazuje da je većina vode pristigla u manje od dvije godine, lijevajući se niz dugačku blagu kosinu. Daniel Garcia-Castellanos s Jaume Almera Instituta za geologiju u Barceloni, u Španjolskoj, i njegovi kolege proučavali su podatkedobivene iz bušotina i seizmičke podatke s Gibraltarskih vrata kako bi procijenili veličinu i opseg kanala koji je ta poplava oblikovala. Otkrili su tjesnac dugačak 200 kilometara i dubok 250 metara koji prolazi kroz Gibraltarska vrata. Za razliku od prijašnjih modela, oni su rekonstruirali slojeve stijena kroz koje je voda morala proći te kako se kanal oblikovao...

Wrestling with the big questions

Stephen Wolfram reckons he can model the entire universe using tiny computer programs, but despite being the creator of a "search engine" that provides answers, he still has to convince his peers that he's on the right track. It was the summer of 2002 when Stephen Wolfram received an "incredibly emotional" phone call. "You are destroying the heritage of mathematics that has been built up since Greek times," said the flustered caller. Wolfram listened with a mixture of dismay and bemusement, then shot back that, on the contrary, he had made his millions from building on that heritage. "He's a famous physicist, that's all I can tell you," Wolfram says across our table in the Colonial Inn, a faux British pub in his home town of Concord, Massachusetts – his choice of venue.

Wolfram guards his privacy jealously. When we arranged to meet he refused to let me come to his house and suggested the pub. When I arrived I was guided to a spartan back room containing a table, two chairs and a tray of cakes. Wolfram stumbled in a few minutes later in a manner you'd expect of a fusty university professor, not a thrusting multimillionaire owner of a technology corporation. "I suppose I must be in the right place," he said rather sheepishly. His voice is soft and low, almost a whisper, and he retains a British lilt though his accent occasionally drifts into a...

Hvatanje u koštac s velikim pitanjima

Stephen Wolfram smatra da može modelirati cjelokupni svemir koristeći malene računalne programe, ali unatoč tome što je tvorac "tražilice" koja pruža odgovore, još uvijek mora uvjeriti svoje kolege da je na dobrom putu. Bilo je to u ljeto 2002. kada je Stephen Wolfram primio "nevjerojatno emocionalan" telefonski poziv. "Vi uništavate tekovinu matematike stvaranu od vremena Grka," rekao je usplahireni glas s druge strane telefona. Wolfram je slušao s mješavinom očaja i čuđenja i zatim odvratio da je, upravo naprotiv, on nadograđujući tu tekovinu zaradio svoje milijune. "Radi se o slavnom fizičaru, to je sve što vam mogu reći," kaže Wolfram za stolom za kojim smo sjedili u Colonial Innu, lažnoj britanskoj gostionici u njegovom rodnom gradu Concordu u Massachusettsu – koju je on izabrao kao mjesto susreta.

Wolfram ljubomorno štiti svoju privatnost. Kada smo dogovarali susret nije htio da dođem u njegovu kuću pa je predložio gostionicu. Kada sam stigao, uputili su me u spartansku stražnju prostoriju u kojoj se nalazio stol, dvije stolice i pladanj s pogačama. Wolfram je uletio za par minuta na način koji biste očekivali od staromodnog sveučilišnog profesora, a ne prodornog multimilijunaša i vlasnika tehnološke korporacije. "Pretpostavljam da sam na pravom mjestu," rekao je prilično bojažljivo. Glas mu je blag i tih, gotovo šaptav, i zadržava britansku ritmičnost iako mu naglasak ponekad zaluta u...

Waste water may fend off lithium battery crunch

A geothermal power plant in California will soon be producing more than just electricity. The valuable metal lithium could be extracted from its hot waste water. The technique, developed by California-based Simbol Mining, could bolster lithium supplies at a time when they are being squeezed by our growing reliance on high-density batteries. Global lithium consumption is projected to increase threefold by 2020 as electric cars and energy storage in the electrical grid become more common.

Lithium is usually extracted from soil, in a process that consumes a lot of water, or from brine dried in large salt ponds. The geothermal waters at the Salton Sea, about 250 kilometres inland and on top of the active San Andreas fault, are just as lithium-rich as the most productive brine lakes in Bolivia and Chile. Simbol says Salton's waters can be exploited with a much smaller environmental footprint.

Geothermal plants draw on underground water as hot as 360 °C to make steam and drive turbines. Previous attempts to pull lithium from this mineral-rich water were scuppered because it contains high levels of silicates, which clog equipment. Looking to capitalise on growing demand for lithium, Simbol uses a technique licensed from Lawrence Livermore National Laboratory in California to precipitate out the silicates, so they can be filtered out...

Otpadne vode možda suzbiju nestašicu litijskih baterija

Geotermalna elektrana u Kaliforniji uskoro bi mogla proizvoditi više od struje. Vrijedni metal litij mogao bi se crpiti iz njenih vrućih otpadnih voda. Ta tehnika, koju je razvila tvrtka Simbol Mining iz Kalifornije, mogla bi povećati zalihe litija u vrijeme kada se one drastično smanjuju budući da se sve više oslanjamo na baterije visoke gustoće. Predviđa se da će se globalna potrošnja litija povećati trostruko do 2020. kako će električni automobili i skladištenje energije u električnoj mreži postati uobičajeniji.

Litij se obično crpi iz tla, u procesu u kojem se potroši mnogo vode, ili iz slane vode koja se suši u velikim umjetnim jezerima. Geotermalne vode na jezeru Salton, oko 250 kilometara od obale Tihog oceana i povrh aktivnog rasjeda San Andreas, jednako su bogate litijem kao i najproduktivnija jezera slane vode u Boliviji i Čileu. Simbol tvrdi da se vode jezera Salton mogu koristiti s daleko manjim ekološkim otiskom.

Geotermalne elektrane koriste podzemnu vodu temperature do čak 360°C kako bi proizvodile paru i pokretale turbine. Prethodni pokušaji izvlačenja litija iz ove vode bogate mineralima nisu uspjeli jer voda sadržava visoke razine silikata koji začepe opremu. U želji da zaradi na rastućoj potražnji za litijem, Simbol primjenjuje tehniku koja je pod licencom nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji kojom se silikati precipitiraju kako bi se mogli isfiltrirati...