Business |
|
Gospodarstvo |
Growing demand for bullion hands banks golden opportunity in storage
|
|
Rastuća potražnja za zlatnim polugama pruža bankama zlatnu priliku za pohranu
|
Politics |
|
Politika |
Excuses for nuclear aggression still persist
|
|
Izlike za nuklearnu agresiju još uvijek postoje
|
Health |
|
Zdravlje |
The health gaps that shame us all
|
|
Procjepi u zdravstvu koji nas sve sramote
|
Science |
|
Znanost |
Magnetic poles may once have been at equator
|
|
Magnetski polovi su možda nekad bili na ekvatoru
|
Technology |
|
Tehnologija |
Molten metal batteries to be reservoir for clean energy
|
|
Baterije od rastaljenog metala bit će spremnik čiste energije
|
Astronomy |
|
Astronomija |
Time does not slow down for quasars
|
|
Vrijeme ne usporava za kvazare
|
What are you up to, sunshine?
|
|
Što smjeraš, Sunčeva svjetlosti?
|
|
|
|
|
Growing demand for bullion hands banks golden opportunity in storage
Some of the world's biggest banks and security companies are building vaults to store gold bars and coins worth tens of billions of dollars, cashing in on resurgent demand and record prices.
The growing interest in gold among investors worried about the global economy and Europe's sovereign debt crisis has led to a shortage of long-term storage space.
Bankers said that vaulting had become highly profitable.
Rising bullion prices translate into higher storage fees, which are usually calculated as a percentage of the gold price.
Gold prices this week rose to a nominal record of $1,251.20 a troy ounce, up 14.5 per cent since January.
Yesterday, bullion traded at $1,226.
"Physical gold is being sought more than ever and that is causing all sorts of strains," said Peter Hambro, chairman of Petropavlovsk, the gold miner.
Much of the increased demand comes from exchange-traded funds.
The world's largest, the SPDR Gold Trust...
|
|
Rastuća potražnja za zlatnim polugama pruža bankama zlatnu priliku za pohranu
Neke od najvećih banaka i osiguravajućih kuća na svijetu grade trezore kako bi uskladištile zlatne poluge i kovanice u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi dolara, te zaradili na nadolazećoj potražnji i rekordnim cijenama.
Rastući interes za zlatom među ulagačima koji su zabrinuti zbog svjetskog gospodarstva i dužničke krize u Europi doveo je do manjka prostora za dugoročno skladištenje.
Bankari su rekli kako je građenje trezora postalo vrlo profitabilno.
Rastuće cijene zlatnih poluga određuju višu cijenu skladišnina, koje se obično računaju kao postotak od cijene zlata.
Cijene zlata ovog tjedna porasle su na nominalni rekord od 1.251,20 dolara po unci, što je porast od 14,5 posto u odnosu na siječanj.
Jučer se zlatnim polugama trgovalo po cijeni od 1.226 dolara.
"Potražnja za fizičkim zlatom veća je nego ikada i to uzrokuje sve moguće vrste tenzija," rekao je Peter Hambro, predsjednik Petropavlovska, tvrtke za vađenje zlatne rude.
Većina povećane potražnje dolazi od burzovno utrživih fondova.
Onaj najveći na svijetu, SPDR Gold Trust...
|
|
|
|
|
Excuses for nuclear aggression still persist
Early last October, the Nobel Prize committee announced that it was awarding Barack Obama the Peace Prize for his "vision of and work for a world without nuclear weapons".
At the same time, in counterpoint to that news, it was reported that the director of India's 1998 nuclear testing program had called for new tests.
That move provoked fears of escalation, in case it motivated Pakistan and China to recommence testing and made it even harder for the U.S. to ratify the Comprehensive Nuclear Test Ban Treaty (CTBT).
Although some 150 countries have ratified the treaty, neither the U.S., China nor India has yet done so.
The chair of India's Atomic Energy Commission has stated that his nation does not need to carry out any more tests; one can only hope that India's policy makers agree and that by the time this essay appears, the world will not yet have taken one more step toward the brink.
Such news underscores that nuclear weapons...
|
|
Izlike za nuklearnu agresiju još uvijek postoje
Početkom listopada prošle godine, Odbor za dodjelu Nobelove nagrade objavio je da dodjeljuje nagradu za mir Baracku Obami za njegovu "viziju i rad za svijet bez nuklearnog naoružanja".
U isto vrijeme, kao suprotnost toj vijesti, objavljeno je da je direktor indijskog nuklearnog programa testiranja iz 1998. godine pozvao na nove testove.
Taj potez izazvao je strah od eskalacije, u slučaju da motivira Pakistan i Kinu za ponovno testiranje i još više oteža SAD-u ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT).
Iako je oko 150 zemalja ratificiralo sporazum, ni SAD, ni Kina ni Indija to još nisu učinile.
Predsjedatelj indijske Komisije za atomsku energiju izjavio je da njegov narod više ne treba provoditi testiranja; možemo se samo nadati da se indijski tvorci politike slažu i da do trenutka objavljivanja ovoga teksta svijet neće napraviti još jedan korak bliže rubu.
Takve vijesti naglašavaju da nuklearno naoružanje...
|
|
|
|
|
The health gaps that shame us all
Here is a shaming statistic: divide the US by race, sex and county of residence, and differences in average life expectancy across the various groups can exceed 30 years.
America is not alone in this respect.
While the picture is less extreme in other rich nations, health inequalities based on race, sex and class exist in most societies - and are only partly explained by access to healthcare.
But fresh insights and solutions may soon be at hand.
An innovative project in Chicago to unite sociology and biology is blazing the trail, after discovering that social isolation and fear of crime can help to explain the alarmingly high death rate from breast cancer among the city's black women.
Living in these conditions seems to make tumours more aggressive by changing gene activity, so that cancer cells can use nutrients more effectively.
We are already familiar with the lethal effect of stress on people clinging to the bottom rungs of the societal ladder, thanks to pioneering studies of British civil servants...
|
|
Procjepi u zdravstvu koji nas sve sramote
Ovo je sramotna statistika: podijelite SAD prema rasi, spolu i okrugu prebivališta i razlike u prosječnom očekivanom trajanju života između raznih skupina mogu premašiti i 30 godina.
Amerika nije sama u tom pogledu.
Dok je slika manje ekstremna u drugim bogatim zemljama, zdravstvene nejednakosti na temelju rase, spola i klase postoje u većini društava - i samo su djelomično objašnjene pristupom zdravstvenoj skrbi.
No svježi uvidi i rješenja uskoro bi mogli biti pri ruci.
Inovativan projekt u Chicagu da se ujedine sociologija i biologija utire taj put, nakon otkrića da socijalna izoliranost i strah od kriminala mogu pomoći kako bi se objasnio alarmantno visok postotak smrtnosti od raka dojke među čikaškim crnkinjama.
Čini se da život u tim uvjetima čini tumore agresivnijima mijenjanjem aktivnosti gena, tako da stanice raka mogu učinkovitije iskoristiti hranjive tvari.
Već smo upoznati sa smrtonosnim učinkom stresa na ljude koji su pri dnu društvene ljestvice, zahvaljujući pionirskim istraživanjima britanskih državnih službenika...
|
|
|
|
|
Magnetic poles may once have been at equator
Did the Earth's magnetic poles once lie near the equator?
That could explain puzzling changes in the magnetism of rocks millions of years ago.
The Earth's magnetic poles are aligned along roughly the same axis as its rotational poles.
Geologists have assumed this was also true in the past, so they use volcanic rocks, which when they formed took on an imprint of the direction and strength of the Earth's magnetic field, to infer the rocks' original latitude and to trace continental motions over the past billion years.
But doing this for rocks in North America and Eastern Europe is turning up a conundrum.
In both regions, there appear to be rocks that were at the equator at some points between 550 and 600 million years ago and near the poles for other parts of this time period.
That would imply that the ancient continents sped across the surface at more than 45 centimetres a year...
|
|
Magnetski polovi su možda nekad bili na ekvatoru
Jesu li Zemljini magnetski polovi nekad ležali u blizini ekvatora?
To bi moglo objasniti zbunjujuće promjene u magnetizmu stijena prije više milijuna godina.
Zemljini magnetski polovi su poravnati uz otprilike istu os kao i polovi rotacije.
Geolozi su pretpostavili da je tako bilo i u prošlosti, pa koriste vulkanske stijene, koje su, kada su se formirale, preuzele otisak smjera i snage Zemljinog magnetskog polja, kako bi za te stijene odredili izvornu geografsku širinu i ušli u trag pomacima kontinenata tijekom posljednjih milijardu godina.
Ali takav rad na stijenama u Sjevernoj Americi i istočnoj Europi pretvara se u zagonetku.
U obje regije, čini se da postoje stijene koje su bile na ekvatoru u neko vrijeme prije između 550 i 600 milijuna godina, a blizu polova u drugim dijelovima tog vremenskog razdoblja.
To bi značilo da su drevni kontinenti putovali površinom brzinom većom od 45 centimetara godišnje...
|
|
|
|
|
Molten metal batteries to be reservoir for clean energy
A battery able to match those used in cell phones from 1/20th of their electrode area may make you dream of more talk time.
But putting it in your pocket would be a bad idea - it's full of molten metal.
Instead, its inventors hope it will provide much-needed storage capacity for electricity grids.
Such batteries would boost efficiency by allowing solar energy to be used at night, for example, or excess power from a nuclear plant to be stored for later.
Engineers led by Donald Sadoway at the Massachusetts Institute of Technology were inspired by the way aluminium is smelted using electricity.
They created a similar but reversible process that can either consume or release energy.
Their batteries are simply tanks filled with three separate layers of liquid at 700°C that float on top of one another: the top one is molten magnesium, the bottom antimony and the one in between a salt containing magnesium antimonide, a dissolved compound of the two metals.
When the battery is being charged, magnesium antimonide in the middle layer breaks down...
|
|
Baterije od rastaljenog metala bit će spremnik čiste energije
Baterija koja se može mjeriti s onima u mobitelima iz 1/20 površine njihovih elektroda mogla bi vas natjerati da sanjate o duljem vremenu razgovora.
No bila bi loša ideja staviti je u džep - ona je puna rastaljenog metala.
Umjesto toga, njezini izumitelji nadaju se da će omogućiti vrlo potreban kapacitet pohrane za električne mreže.
Takve baterije bi povećale učinkovitost omogućavajući korištenje solarne energije, na primjer, ili pohranjivanje viška energije iz nuklearne elektrane za kasnije.
Inženjeri na čelu s Donaldom Sadowayem s Tehnološkog instituta u Massachusettsu bili su inspirirani načinom na koji se aluminij tali uz pomoć struje.
Oni su stvorili sličan, ali reverzibilan proces, koji može ili pohraniti ili osloboditi energiju.
Njihove baterije su jednostavno spremnici napunjeni s tri odvojena sloja tekućine na 700°C koje plutaju jedna iznad druge: na vrhu je rastaljeni magnezij, na dnu antimon, a u sredini je sol koja sadrži magnezij antimonid, otopljenu smjesu tih dvaju metala.
Kada se baterija puni, magnezijev antimonid u srednjem sloju razdvaja se...
|
|
|
|
|
Time does not slow down for quasars
Why do distant galaxies seem to age at the same rate as those closer to us when big bang theory predicts that time should appear to slow down at greater distances from Earth?
No one can yet answer this new question, but one controversial idea is that the light of galaxies is being bent by intervening black holes that formed shortly after the big bang.
Space has been expanding since the big bang, stretching light from distant objects to longer, redder wavelengths - a process called "red shift".
The expansion means that distant events appear to occur more slowly than those nearby.
For example, the interval between light pulses leaving a faraway object once per second should have lengthened by the time they reach Earth because space has expanded during their trip.
Supernovae show this "time dilation" in the speed at which they fade - explosions far away seem to dim more slowly than...
|
|
Vrijeme ne usporava za kvazare
Zašto se čini da daleke galaksije stare istom brzinom kao one bliže nama kad teorija velikog praska predviđa da bi se vrijeme trebalo usporiti na većim udaljenostima od Zemlje?
Nitko još ne može odgovoriti na ovo novo pitanje, ali jedna kontroverzna ideja je da svjetlost galaksija savijaju crne rupe između njih koje su se formirale ubrzo nakon velikog praska.
Svemir se širi od velikog praska, protežući svjetlost udaljenih objekata na dulje, crvenije valne duljine - proces koji se naziva "crveni pomak".
Širenje znači da se čini kako se udaljeni događaji odvijaju sporije od onih u blizini.
Na primjer, interval između impulsa svjetlosti koji napuštaju udaljeni objekt jednom u sekundi trebao bi se produljiti do vremena kada oni dođu do Zemlje jer se svemir proširio tijekom putovanja.
Supernove pokazuju tu "dilataciju vremena" brzinom kojom blijede - čini se da daleke eksplozije nestaju sporije od...
|
What are you up to, sunshine?
How much influence solar activity wields over our climate has vexed scientists for centuries.
Take the British astronomer William Herschel: in the late 18th century, he compared the price of wheat in England with the number of sunspots and suggested that years with more sunspots produced good harvests, keeping the price lower.
Since the discovery of the 11-year solar cycle in the mid-19th century, many have sought to make links between different elements of solar variability and changes in climate.
One persistent claim is that cosmic rays could affect cloud formation, influencing climate - but most analyses have found little or no correlation.
CERN in Switzerland is running an experiment that will provide data about how likely such particles are to cause cloud formation.
People have tried to link the number of sunspots during the 20th century with rising global temperatures.
But average sunspot numbers have been dropping since the 1920s.
Global mean temperatures, meanwhile, have risen over the same period.
Less easy to dismiss has been the idea that changes in ultraviolet radiation...
|
|
Što smjeraš, Sunčeva svjetlosti?
Koliki utjecaj Sunčeva aktivnost ima nad našom klimom već stoljećima grize znanstvenike.
Uzmimo britanskog astronoma Williama Herschela: u kasnom 18. stoljeću, on je usporedio cijenu pšenice u Engleskoj s brojem Sunčevih pjega i sugerirao da godine s više pjega proizvode dobru žetvu, što drži cijenu nižom.
Od otkrića 11-godišnjeg Sunčevog ciklusa sredinom 19. stoljeća, mnogi su tražili poveznice između različitih elemenata solarne varijabilnosti i promjene klime.
Jedna uporna tvrdnja je da kozmičke zrake mogu utjecati na nastanak oblaka, tako utječući na klimu - ali većina analiza otkrila je malu ili nikakvu korelaciju.
CERN u Švicarskoj provodi eksperiment koji će pružiti podatke o tome kolika je vjerojatnost da takve čestice uzrokuju nastanak oblaka.
Ljudi su pokušali povezati broj Sunčevih pjega u 20. stoljeću s rastućim globalnim temperaturama.
No, prosječan broj Sunčevih pjega pada od 1920. godine.
Prosječne globalne temperature u međuvremenu su porasle tijekom istog razdoblja.
Teže je odbaciti ideju da promjene u ultraljubičastom Sunčevom zračenju...
|
|
|
