Business |
|
Gospodarstvo |
Greece grasps for €30bn lifeline
|
|
Grčka hvata zadnji spas od 30 milijardi eura
|
Science |
|
Znanost |
Biofuel from bacteria
|
|
Biogorivo iz bakterija
|
Brain-training software
|
|
Softver za vježbanje mozga
|
Faulty circuits
|
|
Neispravni sklopovi
|
Technology |
|
Tehnologija |
The collision-free traffic system
|
|
Prometni sustav bez sudara
|
Health |
|
Zdravlje |
My Stroke of Insight by Dr. Jill Bolte Taylor - part 8
|
|
Moždani udar spoznaje, dr. Jill Bolte Taylor - osmi dio
|
Ecology |
|
Ekologija |
Renewables
|
|
Obnovljivi izvori energije
|
Warm summers save Greenland's ice
|
|
Topla ljeta spašavaju led na Grenlandu
|
|
|
|
|
Biofuel from bacteria
The bacterium that causes the most cases of food poisoning in the U.S. could someday be responsible for much of the country's transportation fuel.
Researchers have used the tools of synthetic biology to manipulate the genes of Escherichia coli, a common bacterium, so that it can chew up vegetation to produce diesel and other hydrocarbons.
E. coli is popular in genetic engineering because it is deeply studied and quite hardy, able to tolerate genetic changes well, says chemical engineer Jay Keasling of the University of California, Berkeley.
Researchers have already modified E. coli to make medicines and chemicals, and now Keasling and his colleagues have turned the organisms into biodiesel factories.
The scientists first genetically modified E. coli to consume sugar and secrete engine-grade biodiesel - without the need for distilling, purifying or breaking cells open to get the oil out, as is the case for making biodiesel...
|
|
Biogorivo iz bakterija
Bakterija koja uzrokuje najveći broj slučajeva trovanja hranom u SAD-u bi jednog dana mogla biti odgovorna za većinu goriva za prijevoz u državi.
Istraživači su koristili alate sintetičke biologije kako bi manipulirali genima bakterije Escherichia coli, uobičajene bakterije, tako da bi ona mogla sažvakati vegetaciju iz koje bi proizvela dizel i ostale ugljikovodike.
E. coli je popularna u genetskom inženjeringu jer je jako dobro proučena i vrlo otporna, sposobna je dobro podnositi genetičke promjene, kaže Jay Keasling, kemijski inženjer na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.
Istraživači su već izmijenili E. coli kako bi proizvodili lijekove i kemijske spojeve, a sada su Keasling i njegovi kolege pretvorili ove organizme u tvornice biodizela.
Znanstvenici su prvo genetski izmijenili E. coli kako bi konzumirala šećer i izlučivala biodizel pogodan za primjenu u motorima - bez potrebe za destilacijom, pročišćavanjem ili otvaranjem stanica kako bi ulje izašlo iz njih, kao što je slučaj kod proizvodnje biodizela...
|
Brain-training software
Over the past five years, there has been an explosion in the market for brain-training software, which supposedly keeps the brain youthful.
But such programs are likely just a waste of time.
People who play "mind-boosting" games have the same modest cognitive gain as those who spend a similar amount of time surfing the web.
"It didn't really make any difference what people did," says Adrian Owen in Cambridge, UK, who tested brain-training software on volunteers recruited through a BBC television programme.
Owen and his colleagues asked 1,000 volunteers to take tests to judge their reasoning ability and verbal and spatial memory.
Participants then spent six weeks playing on one of two computer programs, or just surfing the web.
In one program, which mimics commercial brain-training software, the volunteers solved simple mathematics problems and puzzles that tested their memories.
The other was designed specifically to boost cognitive abilities such as reasoning...
|
|
Softver za vježbanje mozga
U zadnjih pet godina došlo je do eksplozije tržišta računalnih programa za vježbanje mozga, koji navodno čuvaju mozak mladim.
No takvi su programi vjerojatno samo gubitak vremena.
Ljudi koji igraju igre za "poticanje uma" imaju isti skromni spoznajni napredak kao i oni koji provode sličnu količinu vremena surfajući internetom.
"Nije činilo nikakvu stvarnu razliku što su ljudi radili," kaže Adrian Owen u Cambridgeu, Ujedinjeno Kraljevstvo, koji je testirao računalne programe za vježbanje mozga na volonterima koje je regrutirao preko televizijskog programa BBC-a.
Owen i njegovi kolege zamolili su 1000 volontera da provedu testove kako bi procijenili njihovu sposobnost rasuđivanja i verbalno i prostorno pamćenje.
Sudionici su zatim proveli šest tjedana igrajući se na jednom od dva računalna programa, ili jednostavno surfajući internetom.
U jednom programu, koji oponaša komercijalni program za vježbu mozga, volonteri su rješavali jednostavne matematičke probleme i zagonetke koji su testirali njihovo pamćenje.
Drugi je bio projektiran specifično za poticanje spoznajnih sposobnosti kao što su rasuđivanje...
|
Faulty circuits
In most areas of medicine, doctors have historically tried to glean something about the underlying cause of a patient's illness before figuring out a treatment that addresses the source of the problem.
When it came to mental or behavioural disorders in the past, however, no physical cause was detectable so the problem was long assumed by doctors to be solely "mental," and psychological therapies followed suit.
Many illnesses previously defined as "mental" are now recognized to have a biological cause.
Yet the public and even clinicians have had difficulty accepting that certain mental disorders such as depression or posttraumatic stress disorder (PTSD) could also be physiological disorders of the brain.
Unlike classical neurological illnesses such as Parkinson's disease, where the damage is visible, mental disorders are not marked by conspicuous lesions in the brain.
Their physical cause is still not obvious.
Neuroimaging has opened up the black box of the brain so that mental disorders can, for the first time, be studied as abnormalities in the connections between distant areas of the brain...
|
|
Neispravni sklopovi
U većini područja u medicini, liječnici su u povijesti pokušavali prikupiti nešto o osnovnom uzroku bolesti pacijenta prije određivanja tretmana koji rješava izvor problema.
No kada se u prošlosti radilo o mentalnim poremećajima ili poremećajima u ponašanju, nije se mogao vidjeti nikakav fizički uzrok pa su liječnici dugo pretpostavljali da je problem isključivo "mentalan," a psihološke terapije su slijedile isti put.
Za mnoge bolesti koje su nekad definirane kao "mentalne" sada se priznaje da imaju biološki uzrok.
Pa ipak javnost, pa čak i djelatnici u klinikama, imaju poteškoća prihvatiti da bi određeni mentalni poremećaji kao što su depresija ili posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) mogli također biti i fiziološki poremećaji mozga.
Za razliku od klasičnih neuroloških bolesti kao što je Parkinsonova bolest, gdje je šteta vidljiva, mentalni poremećaji nisu obilježeni upadljivim ozljedama mozga.
Njihov fizički uzrok još uvijek nije očit.
Neurovizualizacija je otvorila crnu kutiju mozga tako da duševni poremećaji mogu, po prvi put, biti promatrani kao abnormalnosti u vezama između udaljenih područja mozga...
|
|
|
|
|
The collision-free traffic system
Bob is a 6-year-old kid.
He's standing in the middle of a hotel car park and, scarily, I'm driving straight at him.
Instead of hitting the brakes, I put my foot down on the accelerator.
With just 10 metres to go, a row of red lights flashes across my windscreen and there's a high-pitched beeping sound.
An instant later, the brakes slam on automatically and the car stops just short of Bob's stomach.
This is what Bob is for.
The child-sized dummy has just helped me test the first car system that can sense an imminent collision with pedestrians and brake automatically if the driver doesn't.
It is being put through final trials before being launched in May by Swedish car maker Volvo in its new S60 model.
The Volvo system is made possible by sophisticated sensors based on cameras, radar and lasers.
These sensors already provide drivers with adaptive cruise control, which alters a car's speed to maintain a safe distance from the vehicle in front, as well as technology such as...
|
|
Prometni sustav bez sudara
Bob je šestogodišnje dijete.
Stoji na sredini hotelskog parkirališta i, što je zastrašujuće, ja vozim ravno prema njemu.
Umjesto da pritisnem kočnicu, spuštam nogu na papučicu gasa.
Uz samo 10 metara do cilja, red crvenih svjetala zasvijetli preko mog vjetrobranskog stakla i čuje se zvuk koji pišti visokom frekvencijom.
Trenutak kasnije, kočnice se automatski aktiviraju i automobil se zaustavlja tik do Bobovog trbuha.
To je ono čemu Bob služi.
Lutka veličine djeteta mi je upravo pomogla testirati prvi automobilski sustav koji može predosjetiti neizbježan sudar s pješacima i zakočiti automatski ako to ne učini vozač.
Upravo prolazi posljednja testiranja prije nego što ga u svibnju predstavi švedski proizvođač automobila Volvo u svojem novom modelu S60.
Ovaj sustav u Volvu omogućuju sofisticirani senzori koji se zasnivaju na kamerama, radaru i laserima.
Ti senzori već omogućavaju vozačima prilagodljivu kontrolu krstarenja, koja mijenja brzinu automobila kako bi se održala sigurna razdaljina od vozila ispred, kao i tehnologiju poput...
|
|
|
|
|
My Stroke of Insight by Dr. Jill Bolte Taylor - part 8
She was a scientist, a workaholic, and an expert in the human mind.
Then one morning her own brain turned against her.
It made no sense to her when she woke around 7 with a pulsing pain behind her left eye, a sharp pain, like biting into ice cream.
She never had headaches.
She was 37, "healthy as an ox," as she says.
Each morning, no excuse, she did 25 minutes on the cardio glider.
That is probably just what she needed.
To get some oxygen to the gray matter.
Each swing of motion pumped pain to her head.
She ignored this fact and pressed even harder to break a sweat.
But then instinct slowed her.
The room was different.
A shimmer was rising off the floor, like blacktop in summer, blurring the edges behind it.
Something's wrong, she thought, trying to keep her balance.
The silence was remarkable.
Noise from the street had disappeared.
Even the chatter in her head was dying, but the pulsing was getting worse.
Light was like a burning flood, a caustic stream of vibration.
She got up, stumbled, turned off the lights, and as she did she noticed her whole hand looked weird, as though it belonged to someone else.
She had no idea what was going on.
She was a brain scientist trained to watch the brain, so she did.
Entire areas of her brain appeared to be...
|
|
Moždani udar spoznaje, dr. Jill Bolte Taylor - osmi dio
Bila je znanstvenica, radoholičarka i stručnjakinja za ljudski um.
A zatim se jednog jutra njen vlastiti mozak okrenuo protiv nje.
Nije joj imalo smisla kada se oko 7 sati probudila s pulsirajućom boli iza svog lijevog oka, oštrom boli, poput ugriza u sladoled.
Nikad nije imala glavobolje.
Imala je 37 godina i bila je "zdrava kao bik", kako kaže.
Svako jutro, bez iznimke, vježbala je 25 minuta na spravi za kardio vježbe.
To je vjerojatno upravo ono što joj je bilo potrebno.
Dati malo kisika moždanoj tvari.
Svaki zamah je pumpao bol u njenu glavu.
Ona je zanemarivala tu činjenicu i trudila se još jače uznojiti.
Ali zatim ju je instinkt usporio.
Prostorija se promijenila.
Sjaj se dizao s poda, slično kao kod asfalta tijekom ljeta, zamagljujući rubove iza njega.
Nešto nije u redu, mislila je pokušavajući održati ravnotežu.
Tišina je bila zapanjujuća.
Buka s ulice je nestala.
Čak je i žamor u njezinoj glavi zamirao, ali pulsiranje se pogoršavalo.
Svjetlo je bilo poput goruće poplave, oštar tok vibracija.
Ona je ustala, spotaknula se, isključila svjetla, te dok je to činila primijetila je da joj cijela ruka izgleda čudno, kao da pripada nekome drugom.
Nije imala pojma što se događa.
Ona je bila neuroznanstvenica školovana za proučavanje mozga, pa je to i činila.
Cijela područja u njenom mozgu su se izgleda...
|
|
|
|
|
Renewables
Great Britain has a large resource of both onshore and offshore wind - the figures quoted for offshore wind are for up to 3.212 TWh/year.
The intention for the 'Island Britain' scenario we are modelling is that 14% of this resource will be tapped by 2027.
Wind will provide the greatest proportion of electrical energy in the scenario, at around 50% of total supply (before transmission losses).
It has a good match to the demand profile, in that wind energy is greater in winter than summer, when demand is 30% higher.
As wind speeds are greater offshore, this is where the majority of turbines will be sited.
The 'Island Britain' scenario projects that onshore wind energy in 2027 will provide 24 TWh and offshore 450 TWh.
Wind turbines are now a mature technology, and power outputs are steadily increasing.
Denmark in particular relies on a large proportion of its energy coming from wind.
The Danish aim is for 50% of their electricity to come from offshore wind by 2030.
Photovoltaics (PVs) have a different profile...
|
|
Obnovljivi izvori energije
Velika Britanija ima velike resurse vjetra i na obali i na moru - brojke koje se navode za vjetar na moru iznose do 3,212 TWh godišnje.
Namjera scenarija po imenu 'Otok Britanija' kojeg modeliramo je iskoristiti 14% ovog resursa do 2027. godine.
Vjetar će dati najveći udio električne energije u ovom scenariju, od oko 50% ukupne isporuke (prije gubitaka pri prijenosu).
Dobro odgovara profilu potražnje, prema kojemu je energija vjetra veća zimi nego ljeti, kada je potražnja 30% viša.
S obzirom da su brzine vjetra veće na pučini, tamo će većina turbina biti i smještena.
Scenarij 'Otok Britanija' predviđa da će energija iz obalnog vjetra 2027. godine davati 24 TWh, a pučinskog vjetra 450 TWh.
Vjetroturbine su sada zrela tehnologija, a izlazna snaga im se stalno povećava.
Osobito se Danska oslanja u velikoj mjeri na energiju koja dolazi iz vjetra.
Cilj Danske je da 50% električne energije dolazi iz pučinskog vjetra do 2030.
Fotovoltaici (PV-ovi) imaju različit profil...
|
Warm summers save Greenland's ice
If some of the spectacular calving of ice in Antarctica is down to global warming, then why do we not see break-ups on the same scale in Greenland, which is much warmer?
It turns out that, counter-intuitively, it's because Greenland is warmer.
When the ice sheets that blanket Antarctica and Greenland eventually meet the sea, they don't immediately calve off and create icebergs.
Instead, they extend out to sea as floating ice shelves while remaining joined to the ice sheets on land.
In 2002, a gigantic section of the "Larsen B" ice shelf in the Antarctic Peninsula suddenly broke off.
It had been an unusually warm summer, with temperatures rising up to 4°C.
As the ice melted, huge pools of meltwater formed on the surface of the ice, and as this water poured down crevasses it forced apart sections of the ice shelf.
"It fell apart in a whole lot of little peaces," says Richard Alley, a glaciologist at Pennsylvania State University.
In contrast, while Greenland has experienced summer temperatures of up to 11°C over the past half century, many of the ice shelves have held firm, despite...
|
|
Topla ljeta spašavaju led na Grenlandu
Ako je uzrok nekih od spektakularnih kidanja leda na Antarktiku globalno zatopljenje, zašto onda ne vidimo lomljenje istog stupnja na Grenlandu, koji je mnogo topliji?
Ispada da je to, suprotno intuiciji, upravo zbog toga što je Grenland topliji.
Kada ledenjački pokrovi koji prekrivaju Antarktik i Grenland naposljetku dođu do mora, ne otkinu se odmah kako bi stvorile sante leda.
Umjesto toga, šire se prema moru kao plutajući ledeni grebeni i ostaju spojeni s ledenjačkim pokrovima na kopnu.
2002. godine, ogroman dio "Larsen B" ledenog grebena na Antarktičkom poluotoku se iznenada odlomio.
Bilo je to neobično toplo ljeto, s temperaturama koje su rasle i do 4°C.
Kako se led topio, veliki bazeni otopljene vode su se formirali na površini leda, i kako se ta voda slijevala niz procjepe razdijelila je dijelove ledenog grebena.
"Raspao se u mnogo malih dijelova", kaže Richard Alley, glaciolog državnog Sveučilišta u Pensilvaniji.
Za razliku od toga, dok je Grenland doživio ljetne temperature i do 11°C u posljednjih pola stoljeća, mnogi ledeni grebeni su ostali čvrsti, unatoč...
|
|
|
