Science |
|
Znanost |
A frozen cradle of Earth's first life
|
|
Smrznuta kolijevka prvog života na Zemlji
|
Learn another language to delay three forms of dementia
|
|
Naučite drugi jezik kako biste odgodili tri oblika demencije
|
Brain Research |
|
Istraživanje mozga |
Brain stimulation brings sociability to autism
|
|
Stimulacija mozga donosi društvenost u autizam
|
Medicine |
|
Medicina |
Cure for baldness finally cuts it
|
|
Lijek za ćelavost je konačno uspješan
|
New tool will help people with "locked-in syndrome"
|
|
Novi alat će pomoći ljudima sa "sindromom zaključanosti u vlastitom tijelu"
|
Computing |
|
Informatika |
Bitcoin flaw could threaten this booming virtual currency
|
|
Propust u Bitcoinu bi mogao ugroziti ovu rastuću virtualnu valutu
|
Technology |
|
Tehnologija |
Pop music makes solar cells produce more electricity
|
|
Solarne ćelije proizvode više električne energije zbog pop glazbe
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Banana bread
|
|
Kruh od banane
|
|
|
|
|
A frozen cradle of Earth's first life
If you thought life evolved in bubbling hot springs, think again.
Pieces of RNA have been created that can copy RNA strands longer than themselves, supporting the idea that the first life was based on self-replicating RNA, not DNA.
What's more, RNA works best in the cold, hinting that life began on ice.
RNA, like DNA, can store genetic material, but it can also catalyse chemical reactions.
For this reason, many believe it was the basis of the first life.
If this was the case then those early organisms must have had an enzyme created out of RNA to copy their RNA genomes.
But no known RNA enzyme can copy a stretch of RNA as long as itself, without which such organisms couldn't have survived for long...
Search for more... 
If you thought life evolved in bubbling hot springs, think again.
Pieces of RNA have been created that can copy RNA strands longer than themselves, supporting the idea that the first life was based on self-replicating RNA, not DNA.
What's more, RNA works best in the cold, hinting that life began on ice.
RNA, like DNA, can store genetic material, but it can also catalyse chemical reactions.
For this reason, many believe it was the basis of the first life.
If this was the case then those early organisms must have had an enzyme created out of RNA to copy their RNA genomes.
But no known RNA enzyme can copy a stretch of RNA as long as itself, without which such organisms couldn't have survived for long.
To find such an enzyme, Philipp Holliger of the Laboratory of Molecular Biology in Cambridge, UK, has been creating libraries of RNA sequences and screening them for the ability to copy other RNA.
In 2011, his team created an RNA enzyme that could copy RNA sequences up to 96 nucleotides long.
Such enzymes work better in the cold.
"It certainly makes a cold RNA world something to think about", says RNA expert Adrian Ferre-D'Amare of the National Heart, Lung and Blood Institute in Bethesda, Maryland.
However, the theory has some weaknesses.
At cold temperatures, RNA strands often stick together, making it tricky to separate them after the RNA has been copied.
Primitive life would need to warm up to separate the strands.
It couldn't just live at continuously cold temperatures.
But there's a fix.
"Ice freezes and melts all the time, so you can easily see how an RNA replicator could be enclosed in ice and then released in a cyclical way and allowed to spread", Holliger said.
» Search for more...
|
|
Smrznuta kolijevka prvog života na Zemlji
Ako ste mislili da je život evoluirao u mjehurićima vrućih izvora, razmislite ponovno.
Stvoreni su dijelovi RNK koji mogu kopirati niti RNK dulje od njih samih, što podržava ideju da se prvi život temeljio na samoreplicirajućoj RNK, a ne DNK.
Osim toga, RNK najbolje funkcionira na niskim temperaturama, što sugerira da je život započeo na ledu.
RNK, poput DNK, može pohraniti genetički materijal, ali može i katalizirati kemijske reakcije.
Zbog toga mnogi vjeruju da je ona bila temelj prvog života.
Ako je to bio slučaj onda su ti rani organizmi morali imati enzim stvoren iz RNK koji je kopirao njihove genome RNK.
Međutim, niti jedan poznati enzim RNK ne može kopirati nit RNK duljine poput nje same, a bez toga takvi organizmi ne bi mogli dugo preživjeti...
Potraži više...
Ako ste mislili da je život evoluirao u mjehurićima vrućih izvora, razmislite ponovno.
Stvoreni su dijelovi RNK koji mogu kopirati niti RNK dulje od njih samih, što podržava ideju da se prvi život temeljio na samoreplicirajućoj RNK, a ne DNK.
Osim toga, RNK najbolje funkcionira na niskim temperaturama, što sugerira da je život započeo na ledu.
RNK, poput DNK, može pohraniti genetički materijal, ali može i katalizirati kemijske reakcije.
Zbog toga mnogi vjeruju da je ona bila temelj prvog života.
Ako je to bio slučaj onda su ti rani organizmi morali imati enzim stvoren iz RNK koji je kopirao njihove genome RNK.
Međutim, niti jedan poznati enzim RNK ne može kopirati nit RNK duljine poput nje same, a bez toga takvi organizmi ne bi mogli dugo preživjeti.
Kako bi pronašao takav enzim, Philipp Holliger iz Laboratorija za molekularnu biologiju u Cambridgeu, Ujedinjeno Kraljevstvo, stvarao je biblioteke nizova RNK i analizirao je njihovu sposobnost kopiranja drugih RNK.
Njegov je tim 2011. godine stvorio enzim RNK koji je bio u stanju kopirati nizove RNK duljine do 96 nukleotida.
Takvi enzimi bolje funkcioniraju na niskim temperaturama.
"To svakako čini hladni svijet RNK nečim o čemu trebamo razmisliti", kaže stručnjak za RNK Adrian Ferre-D'Amare iz Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv iz Bethesde u Marylandu.
Međutim, ova teorija ima određene nedostatke.
Na niskim temperaturama, niti RNK se često drže zajedno, pa ih je problematično odvojiti nakon što je RNK kopirana.
Primitivni život bi se morao zagrijati da se niti odvoje.
Život se jednostavno ne bi mogao održati na konstantno niskim temperaturama.
Međutim, postoji rješenje.
"Led se zamrzava i topi cijelo vrijeme, pa je jednostavno uočiti da se replikator RNK mogao na ciklički način zarobiti u ledu i zatim osloboditi, što bi mu omogućilo širenje", izjavio je Holliger.
» Potraži više...
|
Learn another language to delay three forms of dementia
It seems that being bilingual helps delay the onset of several forms of dementia.
Previous studies of people with Alzheimer's disease in Canada showed that those who are fluent in two languages begin to exhibit symptoms four to five years later than people who are monolingual.
Thomas Bak at the University of Edinburgh, UK, wanted to know whether this was truly down to language, or whether education or immigration status might be driving the delay, since most bilingual people living in Toronto, where the first studies were conducted, had an immigrant background.
He also wondered whether people suffering from other forms of dementia might experience similar benefits.
He teamed up with Suvarna Alladi, a neurologist working on memory disorders at Nizam's Institute of Medical Sciences (NIMSH) in Hyderabad, India.
"In India, bilingualism is part of everyday life", says Bak.
The team compared the age that dementia symptoms appeared in some 650 people who visited the NIMSH over six years.
About half spoke at least two languages.
This group's symptoms started on average four and a half years later than those in people who were monolingual...
Search for more...
|
|
Naučite drugi jezik kako biste odgodili tri oblika demencije
Čini se da dvojezičnost pomaže u odgađanju pojave nekoliko oblika demencije.
Prethodne studije osoba s Alzheimerovom bolesti u Kanadi pokazale su da kod osoba koje tečno govore dva jezika simptomi počinju biti vidljivi četiri do pet godina kasnije u odnosu na osobe koje govore samo jedan jezik.
Thomas Bak sa Sveučilišta u Edinburghu, Ujedinjeno Kraljevstvo, želio je ustanoviti je li jezik zaista uzrok svemu ovome, ili možda obrazovanje ili imigracijski status možda pokreću odgodu, budući da je većina dvojezičnih osoba s prebivalištem u Torontu, gdje su provedene prve studije, imala imigrantsku pozadinu.
Također se pitao bi li osobe koje pate od ostalih oblika demencije mogle imati slične koristi.
Udružio se sa Suvarnom Alladi, neurologinjom koja se bavi poremećajima pamćenja na Nizamovom institutu medicinskih znanosti (NIMSH) u Hyderabadu, Indija.
"U Indiji je dvojezičnost dio svakodnevnog života", kaže Bak.
Tim je usporedio starost u kojoj su se pojavili simptomi demencije u približno 650 ljudi koji su posjetili NIMSH tijekom šest godina.
Otprilike polovica njih govorila je najmanje dva jezika.
Simptomi kod ove skupine počeli su se pojavljivati u prosjeku četiri i pol godine kasnije nego kod osoba koje su govorile samo jedan jezik...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Brain stimulation brings sociability to autism
The first clinical trial aimed at boosting social skills in people with autism using magnetic brain stimulation has been completed -and the results are encouraging.
As a first clinical trial, this is an excellent start.
People diagnosed with autism spectrum disorder often find social interactions difficult.
Previous studies have shown that a region of the brain called the dorsomedial prefrontal cortex (dmPFC) is underactive in people with autism.
"It's also the part of the brain linked with understanding others' thoughts, beliefs and intentions", says Peter Enticott of Monash University in Melbourne, Australia.
Enticott and his colleagues wondered whether boosting the activity of the dmPFC using repetitive transcranial magnetic stimulation (rTMS), which involves delivering brief and strong magnetic pulses through the scalp, could help individuals with autism deal with social situations.
So the team carried out a randomised clinical trial - the first of its kind - involving 28 adults diagnosed with either autism or Asperger's syndrome...
Search for more...
|
|
Stimulacija mozga donosi društvenost u autizam
Završeno je prvo kliničko istraživanje čiji je cilj poticanje društvenih vještina kod osoba s autizmom uz pomoć magnetske stimulacije mozga - a rezultati su ohrabrujući.
Za prvo kliničko istraživanje, ovo je sjajan početak.
Društvene interakcije često predstavljaju problem osobama kojima je postavljena dijagnoza poremećaja autističnog spektra.
Prethodna istraživanja su pokazala da osobe s autizmom imaju smanjenu aktivnost u području mozga po nazivu dorzomedijalni prefrontalni korteks (dmPFC).
"To je ujedno dio mozga povezan s razumijevanjem mišljenja, uvjerenja i namjera drugih osoba", kaže Peter Enticott sa Sveučilišta Monash u Melbourneu, Australija.
Enticott i njegovi kolege su se pitali je li moguće pomoći osobama s autizmom da se nose s društvenim situacijama na način da se pojača aktivnost dmPFC-a posredstvom repetitivne transkranijske magnetske stimulacije (rTMS), koja uključuje kratke i snažne magnetske impulse kroz kožu vlasišta.
Stoga je tim proveo nasumično kliničko istraživanje - prvo te vrste - u kojem je sudjelovalo 28 odraslih osoba čija je dijagnoza bila ili autizam ili Aspergerov sindrom...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Cure for baldness finally cuts it
For the first time, human hairs have been grown from specialised skin cells that can be multiplied.
Standard remedies for hair loss consist of hormonal drugs to slow the process, and hair transplants - where a section of hair follicles is moved from one area of the head to another.
Finding a way to grow more hair, however, has proved difficult.
Hair grows naturally in a process called hair neogenesis, where dermal papilla cells in the top two layers of skin "coax" surrounding cells to form hair follicles.
One reason hair loss occurs is because these papillae stop working.
A potential way of replicating hair neogenesis is to take healthy dermal papillae, increase their number, and then place them into skin where they reprogramme surrounding cells to produce new hair follicles.
More than 40 years ago, researchers demonstrated this technique in rats.
But attempts at replicating the process in humans have failed - multiplied, dermal papillae lose the ability to prompt hair follicles to form.
Now, by culturing the cells in a 3D rather than 2D system, Colin Jahoda at Durham University, UK, and colleagues have managed to produce multiple dermal papillae that retain their abilities...
Search for more...
|
|
Lijek za ćelavost je konačno uspješan
Po prvi put je ljudska kosa izrasla iz specijaliziranih stanica kože koje je moguće umnožiti.
Standardna rješenja za gubitak kose sastoje se od hormonalnih lijekova za usporavanje procesa i presađivanja kose - gdje se dio folikula kose premješta s jednog područja glave na drugo.
Međutim, pronalaženje načina za poticanje rasta kose pokazalo se teškim.
Kosa prirodno raste u procesu po nazivu neogeneza kose, u kojem kožne stanice papila u gornja dva sloja kože "tjeraju" okolne stanice da formiraju folikule kose.
Jedan od razloga gubitka kose prestanak rada tih papila.
Potencijalan način repliciranja neogeneze kose je uzeti zdrave kožne papile, povećati njihov broj i zatim ih ugraditi u kožu da reprogramiraju okolne stanice kako bi te stanice proizvele nove folikule kose.
Prije više od 40 godina, istraživači su demonstrirali ovu tehniku na štakorima.
Međutim, pokušaji repliciranja procesa kod ljudi nisu uspjeli - jednom kada su umnožene, kožne papile gube sposobnost poticanja formiranja folikula kose.
Sada su, uzgojem stanica u 3D umjesto u 2D sustavu, Colin Jahoda sa Sveučilišta Durham u Ujedinjenom Kraljevstvu i njegove kolege uspjeli proizvesti više kožnih papila koje zadržavaju svoje sposobnosti...
Potraži više...
|
New tool will help people with "locked-in syndrome"
People who are paralysed and unable to speak may soon be able to communicate simply by listening voices saying "yes" or "no" while their brain is monitored at the same time.
"Locked-in syndrome", can be the result of motor neurone (Lou Gehrig's) disease, multiple sclerosis or a devastating brain injury.
People who are locked in often communicate via tiny eye movements or facial twitches.
But sometimes even this may be impossible.
Soon they will able to communicate just by listening.
Neuroscientist Jeremy Hill aims to use hearing to open up lines of communication for even these most isolated patients.
He and his team at the New York State Department of Health have developed a new brain-computer interface.
It can detect if someone is paying attention to one spoken word or another by measuring the pattern of electrical activity in the brain.
In the new system, users wear headphones and listen to alternating voices: a male saying "no" in the left ear, and a female saying "yes" in the right...
Search for more...
|
|
Novi alat će pomoći ljudima sa "sindromom zaključanosti u vlastitom tijelu"
Ljudi koji su paralizirani i ne mogu govoriti možda će uskoro moći komunicirati jednostavno slušajući glasove koji izgovaraju "da" ili "ne" dok se istovremeno prati aktivnost njihovog mozga.
"Sindrom zaključanosti u vlastitom tijelu" može biti rezultat bolesti motornog neurona (Lou Gehrigova bolest), multiple skleroze ili velike ozljede mozga.
Ljudi koji su "zaključani u vlastitom tijelu" često komuniciraju pomoću malih pokreta očiju ili trzaja lica.
Ali ponekad je čak i to nemoguće.
Uskoro će moći komunicirati samo slušajući.
Neuroznanstvenik Jeremy Hill namjerava iskoristiti sluha kako bi otvorio komunikacijske linije čak i najizoliranijim pacijentima.
On i njegov tim s Odjela za zdravstvo države New York razvili su novo sučelje mozak-računalo.
Ono može uočiti pridaje li netko pažnju jednoj izgovorenoj riječi ili drugoj mjereći uzorak električne aktivnosti u mozgu.
U novom sustavu, korisnici nose slušalice i slušaju promjenjive glasove: muškarca koji govori "ne" u lijevom uhu i ženu koja govori "da" u desnom uhu...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Bitcoin flaw could threaten this booming virtual currency
Bitcoin contains a hitherto unnoticed flaw which threatens to upset the balance of the $1.5 billion economy built on the virtual currency.
Ittay Eyal and Emin Gun Sirer of Cornell University in New York have discovered the devastating potential for Bitcoin "mining" - the process by which Bitcoins are generated - to be manipulated.
Bitcoins are generated when people connect their computers to the network and set them to work on a cryptographic puzzle.
This is known as "mining".
When a puzzle has been solved it adds a digital "block" to the public record of all Bitcoin transactions, known as the "blockchain".
The miners are then rewarded with a set amount of Bitcoins.
The blockchain is occasionally split into branches when separate users generate blocks from the same previous block.
Miners usually work on the longest branch, so as soon as one of these branches becomes longer than the other, the shorter branch is abandoned.
Although groups form to share computing power and split the profits, what they receive is proportional to the computing power they contribute.
However, the research argues that it is theoretically possible for one group to gain an advantage by engaging in what the authors call "selfish mining".
In this scenario, the group does not release solutions to solved cryptopuzzles...
Search for more...
|
|
Propust u Bitcoinu bi mogao ugroziti ovu rastuću virtualnu valutu
Bitcoin sadrži dosad neprimijećen propust koji prijeti remećenjem ravnoteže ekonomije izgrađene na ovoj virtualnoj valuti u vrijednosti od 1,5 milijarde dolara.
Ittay Eyal i Emin Gun Sirer sa Sveučilišta Cornell u New Yorku otkrili su razorni potencijal za manipulaciju Bitcoin "rudarenjem" - procesom kojim se generiraju Bitcoinovi.
Bitcoinovi se generiraju kada ljudi umreže svoja računala i podese ih na način da obrađuju kriptografsku zagonetku.
To je poznato pod nazivom "rudarenje".
Kada je zagonetka riješena, dodaje se digitalni "blok" u javni popis svih Bitcoin transakcija, poznat pod nazivom lanac blokova (blockchain).
Rudari su zatim nagrađeni određenim iznosom Bitcoinova.
Lanac blokova povremeno se dijeli na odvojene grane kada odvojeni korisnici generiraju blokove iz istog prethodnog bloka.
Rudari obično rade na najduljoj grani, pa čim jedna od tih grana postane dulja od druge, napuštaju kraću granu.
Iako se osnivaju skupine koje dijele računalnu snagu i dobit, njihov dobitak je proporcionalan računalnoj snazi koju daju kao svoj doprinos.
Međutim, u istraživanju se tvrdi da je teoretski moguće da jedna skupina dobije prednost tako da se uključi u ono što autori nazivaju "sebično rudarenje".
U ovom scenariju, skupina ne objavljuje svoja rješenja kriptografskih zagonetki...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Pop music makes solar cells produce more electricity
They really are picking up good vibrations.
Some solar cells convert sunlight into electricity more efficiently when loud music is played to them - as long as it is pop rather than classical.
Traditional silicon-based solar cells convert sunlight into electricity efficiently, but they can be awkward to work with and expensive to produce.
So Steve Dunn at Queen Mary University in London and James Durrant at Imperial College London have been experimenting with zinc oxide, which is much cheaper and can be made into thin, flexible films.
The only drawback is that its efficiency is just 1.2 per cent, a small fraction of what silicon is capable of.
To improve this, Dunn and Durrant took advantage of another of zinc oxide's properties.
Nanoscale rods of the material wobble in response to mechanical stress - such as the vibrations produced by sound - and generate an electric field.
"We tried our initial tests with various types of music, including pop, rock and classical", says Dunn...
Search for more...
|
|
Solarne ćelije proizvode više električne energije zbog pop glazbe
One stvarno osjećaju dobre vibracije.
Neke solarne ćelije učinkovitije pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju kada im se pušta glasna glazba - sve dok je riječ o pop glazbi, a ne klasičnoj glazbi.
Tradicionalne solarne ćelije na bazi silicija učinkovito pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju, ali mogu biti nezgodne za rukovanje i skupe su za proizvodnju.
Stoga su Steve Dunn sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu i James Durrant sa Sveučilišta Imperial College u Londonu eksperimentirali s cinkovim oksidom, koji je mnogo jeftiniji i kojeg je moguće pretvoriti u tanke, fleksibilne folije.
Jedini nedostatak je da je njegova učinkovitost samo 1,2 posto, što je tek neznatni dio onoga što može silicij.
Kako bi to popravili, Dunn i Durrant su iskoristili jedno drugo svojstvo cinkovog oksida.
Štapići materijala na razini nanočestica titraju kao odgovor na mehaničko naprezanje - kao što je vibriranje koje proizvodi zvuk - te generiraju električno polje.
"Ispitali smo naše početne testove s raznim vrstama glazbe, uključujući pop, rock i klasičnu glazbu", kaže Dunn...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Banana bread
This banana bread is delicious, with loads of banana flavour.
Enjoy!
Ingredients
250 g all-purpose flour
5 g baking soda
2 g salt
115 g butter
110 g brown sugar
2 eggs, beaten
525 g mashed overripe bananas
Method
Preheat oven to 175 degrees Celsius.
Lightly grease a 22x12 cm loaf pan.
In a large bowl, combine flour, baking soda and salt.
In a separate bowl, cream together butter and brown sugar.
Stir in eggs and mashed bananas until well blended.
Stir banana mixture into flour mixture; stir just to moisten.
Pour batter into prepared loaf pan.
Bake in preheated oven for 60 to 65 minutes, until a toothpick inserted into centre of the loaf comes out clean...
Search for more...
|
|
Kruh od banane
Ovaj kruh od banane je ukusan, s izraženim okusom banane.
Uživajte!
Sastojci
250 g svenamjenskog brašna
5 g praška za pecivo
2 g soli
115 g maslaca
110 g smeđeg šećera
2 jaja, tučena
525 g pirea od prezrelih banana
Način pripreme
Unaprijed zagrijte pećnicu na 175 stupnjeva Celzija.
Lagano namastite posudu za pečenje kruha dimenzija 22x12 cm.
U velikoj zdjeli pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol.
U zasebnoj zdjeli, zajedno pomiješajte maslac i smeđi šećer da dobijete kremastu smjesu.
Umiješajte jaja i pire od banane i dobro promiješajte.
Dodajte smjesu od banana u smjesu od brašna; promiješajte tek toliko da postane vlažno.
Ulijte tijesto u pripremljenu tavu za pečenje kruha.
Pecite u zagrijanoj pećnici 60-65 minuta, sve dok čačkalica umetnuta u središte kruha ne izađe čista...
Potraži više...
|
|
|
