Technology |
|
Tehnologija |
Tattoo that reads your mind
|
|
Tetovaža koja čita vaše misli
|
A vocal internet for all
|
|
Glasovni internet za sve
|
The new Kinect sensors can detect your emotions
|
|
Novi Kinect senzor može otkriti vaše osjećaje
|
Society |
|
Društvo |
A growing online activism trend
|
|
Rastući trend internetskog aktivizma
|
We need the next generation of dreamers, not consumers
|
|
Potrebna nam je nova generacija sanjara, a ne potrošača
|
Science |
|
Znanost |
Brazilian twist to tale of the first Americans
|
|
Brazilski obrat u priči o prvim Amerikancima
|
Nature |
|
Priroda |
Whale evolution in Antarctica
|
|
Evolucija kitova na Antarktiku
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Coconut ice cream
|
|
Sladoled od kokosa
|
|
|
|
|
Tattoo that reads your mind
Mind reading could be as simple as placing a sticker on your forehead.
An "electronic tattoo" containing flexible electronic circuits can now record some complex brain activity as accurately as an EEG.
The tattoo could also provide a cheap way to monitor a developing fetus.
The first electronic tattoo appeared in 2011, when Todd Coleman at the University of California, San Diego, and colleagues designed a transparent patch containing electronic circuits as thin as a human hair.
Applied to skin like a temporary tattoo, these could be used to monitor electrophysiological signals associated with the heart and muscles, as well as rudimentary brain activity.
To improve its usefulness, Coleman's group has now optimised the placement of the electrodes to pick up more complex brainwaves.
They have demonstrated this by monitoring so-called P300 signals in the forebrain.
These appear when you pay attention to a stimulus.
The team showed volunteers a series of images and asked them to keep track of how many times a certain object appeared...
Search for more... 
Mind reading could be as simple as placing a sticker on your forehead.
An "electronic tattoo" containing flexible electronic circuits can now record some complex brain activity as accurately as an EEG.
The tattoo could also provide a cheap way to monitor a developing fetus.
The first electronic tattoo appeared in 2011, when Todd Coleman at the University of California, San Diego, and colleagues designed a transparent patch containing electronic circuits as thin as a human hair.
Applied to skin like a temporary tattoo, these could be used to monitor electrophysiological signals associated with the heart and muscles, as well as rudimentary brain activity.
To improve its usefulness, Coleman's group has now optimised the placement of the electrodes to pick up more complex brainwaves.
They have demonstrated this by monitoring so-called P300 signals in the forebrain.
These appear when you pay attention to a stimulus.
The team showed volunteers a series of images and asked them to keep track of how many times a certain object appeared.
Whenever volunteers noticed the object, the tattoo registered a blip in the P300 signal.
The tattoo was as good as conventional EEG at knowing whether a person was looking at the image or another stimulus.
The team is now modifying the tattoo to transmit data wirelessly to a smartphone, Coleman says.
Eventually, he hopes the device could identify other complex patterns of brain activity, such as those that might be used to control prosthetic limbs.
For now, the group is focusing on optimising the tattoo for use in conditions such as depression and Alzheimer's disease, each having characteristic patterns of neural activity.
People with depression could wear the tattoo for an extended period, allowing it to help gauge whether medication is working.
"The number one advantage is the medical ease of application", says Michael Pitts of Reed College in Portland, Oregon.
Because its electronic components are already mass-produced, the tattoo can also be made very cheaply.
That means it might also be used for pregnancy monitoring in developing countries.
Coleman's group is currently working on version of the tattoo that monitors signals such as maternal contractions and fetal heart rate.
» Search for more...
|
|
Tetovaža koja čita vaše misli
Čitanje misli bi moglo biti jednostavno poput stavljanja naljepnice na čelo.
"Elektronička tetovaža" koja sadrži savitljive elektroničke sklopove sada može zabilježiti određene složene moždane aktivnosti, istom točnošću kao i EEG (elektroencefalogram).
Tetovaža bi također mogla omogućiti jeftin način za praćenje fetusa u razvoju.
Prva elektronička tetovaža pojavila se 2011. godine, kada su Todd Coleman sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Diegu i njegovi kolege projektirali prozirnu naljepnicu koja je sadržavala elektroničke sklopove, tanke poput vlasi ljudske kose.
Kada se nalijepe na kožu poput privremene tetovaže, one bi se mogle koristiti za praćenje elektrofizioloških signala povezanih sa srcem i mišićima, kao i rudimentarne moždane aktivnosti.
U cilju povećanja njihove korisnosti, Colemanova je skupina sada optimizirala smještaj elektroda kako bi uhvatila složenije moždane valove.
To su pokazali praćenjem takozvanih signala P300 u prednjem dijelu mozga.
Oni se pojavljuju kada obraćate pozornost na poticaj.
Tim je prikazao dobrovoljcima niz fotografija i zamolio ih da prate koliko se puta pojavio određeni objekt...
Potraži više...
Čitanje misli bi moglo biti jednostavno poput stavljanja naljepnice na čelo.
"Elektronička tetovaža" koja sadrži savitljive elektroničke sklopove sada može zabilježiti određene složene moždane aktivnosti, istom točnošću kao i EEG (elektroencefalogram).
Tetovaža bi također mogla omogućiti jeftin način za praćenje fetusa u razvoju.
Prva elektronička tetovaža pojavila se 2011. godine, kada su Todd Coleman sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Diegu i njegovi kolege projektirali prozirnu naljepnicu koja je sadržavala elektroničke sklopove, tanke poput vlasi ljudske kose.
Kada se nalijepe na kožu poput privremene tetovaže, one bi se mogle koristiti za praćenje elektrofizioloških signala povezanih sa srcem i mišićima, kao i rudimentarne moždane aktivnosti.
U cilju povećanja njihove korisnosti, Colemanova je skupina sada optimizirala smještaj elektroda kako bi uhvatila složenije moždane valove.
To su pokazali praćenjem takozvanih signala P300 u prednjem dijelu mozga.
Oni se pojavljuju kada obraćate pozornost na poticaj.
Tim je prikazao dobrovoljcima niz fotografija i zamolio ih da prate koliko se puta pojavio određeni objekt.
Svaki put kad su volonteri primijetili objekt, tetovaža je zabilježila nagli skok signala P300.
Tetovaža je bila dobra poput konvencionalnog EEG-a po tome što je znala gleda li osoba fotografiju ili drugi poticaj.
Tim sada mijenja tetovažu kako bi bežično prenosila podatke na pametni telefon, kaže Coleman.
U konačnici, on se nada da bi uređaj mogao prepoznavati i druge složene uzorke moždanih aktivnosti, poput onih koji bi se mogli koristiti za kontrolu prostetičkih udova.
Za sada je skupina usmjerena na optimizaciju tetovaže za korištenje u stanjima poput depresije i Alzheimerove bolesti, od kojih svaka ima karakteristične obrasce aktivnosti neurona.
Osobe s depresijom bi mogle nositi tetovažu kroz dulje razdoblje, što bi im pomoglo u procjeni djeluje li lijek ili ne.
"Prednost broj jedan je medicinska jednostavnost primjene", kaže Michael Pitts sa Sveučilišta Reed u Portlandu, Oregon.
Budući da se njene elektroničke komponente već sada masovno proizvode, tetovažu je moguće izraditi vrlo jeftino.
To znači da bi se mogla iskoristiti i za praćenje trudnoće u zemljama u razvoju.
Colemanova skupina trenutno radi na verziji tetovaže koja prati signale poput trudova i otkucaja srca fetusa.
» Potraži više...
|
A vocal internet for all
In Mali, the roads are mostly unpaved and access to landlines and the internet is scarce.
Even if citizens have online access, illiteracy is a major barrier: less than a third of Mali's population can read or write.
A new voice-based web system could help, making it easier for illiterate people in Mali and other West African nations to use the internet.
The project, sponsored by the European Commission, is called Voices and it has already been used to build an information system for farmers and as a platform for citizen journalism.
"The need for knowledge-sharing is universal", says Anna Bon of VU University in Amsterdam, the Netherlands, one of the project's 14 partners.
The system is based on a programming language called VoiceXML, which lets users vocally control specially created web content.
Malians can navigate by listening to options and pressing buttons on their phone.
It has already been put to good use.
Late last year, working with "Voices" and network carrier Safaricom, Al Jazeera built a voice-web platform that let people call in from a cellphone and contribute their thoughts at any time...
Search for more...
|
|
Glasovni internet za sve
Ceste u državi Mali su uglavnom neasfaltirane, a pristup fiksnim telefonskim linijama i internetu je oskudan.
Čak i kada građani imaju pristup internetu, glavna im je prepreka nepismenost: manje od trećine populacije države Mali zna čitati ili pisati.
Od pomoći bi mogao biti novi internetski sustav utemeljen na upravljanju glasom, koji bi olakšao korištenje interneta nepismenim osobama u Maliju i drugim zapadnoafričkim državama.
Projekt pod pokroviteljstvom Europske komisije ima naziv "Voices" (glasovi), a već je i ranije korišten za izgradnju informacijskog sustava za poljoprivrednike i kao platforma za građansko novinarstvo.
"Potreba za razmjenom znanja je univerzalna", kaže Anna Bon sa Sveučilišta VU u Amsterdamu u Nizozemskoj, jedna od 14 partnera ovog projekta.
Sustav je utemeljen na programskom jeziku po nazivu VoiceXML, koji korisnicima omogućuje glasovnu kontrolu posebno stvorenog sadržaja na internetu.
Stanovnici države Mali mogu vršiti navigaciju slušanjem opcija i pritiskom na tipke na svom telefonu.
Ovaj je sustav već stavljen u korisnu uporabu.
Koncem prošle godine, korištenjem sustava "Voices" i u suradnji s pružateljem pristupa internetu Safaricom, novinska kuća Al Jazeera izgradila je internetsku platformu upravljanu glasom koja je ljudima omogućila pozivanje s mobilnih telefona i izražavanje mišljenja u bilo kojem trenutku...
Potraži više...
|
The new Kinect sensors can detect your emotions
The latest game spawned from the "Alien" film franchise is being made by Creative Assembly, a game studio in Horsham, UK.
It is likely to be one of the first games to explore the potential of Microsoft's next-generation Kinect sensors for the Xbox One games console.
The new Kinect is a huge improvement on its predecessor.
It will have HD colour and infrared cameras that can see if your eyes are open or closed in the dark.
It will be able to detect your pulse from fluctuations in skin tone and, by measuring how light reflects off your face, it will know when you start to sweat.
This will allow the new Kinect to bring emotional gaming to your living room.
Games can use the biological data to orchestrate your experience by adjusting the difficulty or intensity in real time, depending on how excited the system thinks you currently are.
"The key is understanding what makes games fundamentally satisfying", says Scott Rigby, co-founder of Immersyve, that advises on ways to engage players by gathering this biometric data...
Search for more...
|
|
Novi Kinect senzor može otkriti vaše osjećaje
Najnoviju igru proizašlu iz "Alien" franšize filmova trenutno izrađuje studio za izradu igara Creative Assembly u Horshamu, Ujedinjeno Kraljevstvo.
To će vjerojatno biti jedna od prvih igara koja će otkriti potencijal Microsoftovog senzora nove generacije po nazivu Kinect za igraću konzolu Xbox One.
Novi Kinect je veliki napredak u odnosu na svog prethodnika.
Imat će kamere visoke definicije, u boji i infracrvene, koje će moći vidjeti jesu li vam oči otvorene ili zatvorene u mraku.
Bit će u mogućnosti otkriti vaš puls prema promjenama u boji kože, a mjereći kako se svjetlost odbija od vašeg lica znat će kada se počinjete znojiti.
To će omogućiti novom Kinectu da u vašu dnevnu sobu uvede emocionalno igranje.
Igre mogu koristiti biološke podatke za upravljanje vašim iskustvom tako što će podešavati težinu ili intenzitet u stvarnom vremenu, ovisno o tome koliko vas uzbuđenim ovaj sustav smatra.
"Ključ je razumijevanje onoga što u osnovi čini igre zadovoljavajućima", kaže Scott Rigby, suosnivač tvrtke Immersyve, koja daje savjete o načinima za angažiranje igrača prikupljanjem ovih biometričkih podataka...
Potraži više...
|
|
|
|
|
A growing online activism trend
People show they care about a cause with acts on social media like changing their Facebook profile picture or "liking" a status.
But such easy online activism seems to have a surprising effect on real-life behaviour.
It makes people donate less money to those same causes.
One recent instance of the trend was when thousands of people replaced their Facebook profile photos with a red equals sign in support of gay marriage.
This US campaign drew scorn from many.
Whether the effects of online activism are good or bad may be complicated to assess, says Gary Hsieh of Michigan State University.
He studied them after the Colorado cinema shootings in 2012, which had prompted wide debate over access to firearms.
Hsieh's team recruited 759 US participants and surveyed them for their position on gun control.
They asked people if they would sign an e-petition to either ban assault rifles or expand access to guns.
Some of the participants then had the opportunity to donate to a group that was pro or against gun control...
Search for more...
|
|
Rastući trend internetskog aktivizma
Ljudi pokazuju svoju brigu za određene svrhe radnjama na društvenim medijima, poput izmjene fotografije na svojem Facebook profilu ili klikom na status "sviđa mi se".
Međutim, čini se da ovako jednostavan internetski aktivizam ima iznenađujući učinak na ponašanje u stvarnom životu.
Postiže da ljudi doniraju manje novca za te iste svrhe.
Jedan je nedavni primjer tog trenda bio kada su tisuće ljudi zamijenili fotografije na svojem Facebook profilu crvenim znakom jednakosti kako bi podržali istospolne brakove.
Ova je američka kampanja navukla na sebe prijezir od strane mnogih.
Procjena jesu li ili nisu učinci internetskog aktivizma dobri ili loši može biti komplicirana, kaže Gary Hsieh s Državnog sveučilišta u Michiganu.
On je te učinke promatrao nakon pucnjave u kino dvorani u državi Kolorado 2012. godine, koja je izazvala široku raspravu o pristupu vatrenom oružju.
Hsiehov je tim angažirao 759 sudionika iz SAD-a i u anketi zatražio da izraze svoj stav o kontroli oružja.
Oni su zamolili ljude da potpišu elektroničku peticiju za zabranu jurišnih pušaka ili za povećanje pristupa oružju.
Neki su od sudionika zatim imali priliku izvršiti donaciju skupini koja je bila za ili protiv kontrole oružja...
Potraži više...
|
We need the next generation of dreamers, not consumers
US children increasingly expect the good life science brings without contributing to the science themselves.
"We do not want kids just to be consumers of the amazing things that science generates", President Obama told a meeting of the US National Academy of Sciences.
"We want them to be producers as well. We have got to support the next generation of dreamers".
A penchant for consuming rather than producing was highlighted recently in a survey of 355,000 high-schoolers, aged 17 to 19, between 1976 and 2007...
Search for more...
|
|
Potrebna nam je nova generacija sanjara, a ne potrošača
Američka djeca sve više očekuju dobar život koji donosi znanost bez da sama daju doprinos znanosti.
"Mi ne želimo da djeca budu samo potrošači nevjerojatnih stvari koje proizvodi znanost", izjavio je predsjednik Obama na sastanku američke Nacionalne akademije znanosti.
"Želimo da budu i proizvođači. Moramo osigurati podršku sljedećoj generaciji sanjara".
Sklonost konzumiranju umjesto proizvodnje istaknuta je nedavno u anketi u kojoj je sudjelovalo 355.000 srednjoškolaca u dobi između 17 i 19 godina, u razdoblju od 1976. godine do 2007. godine...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Brazilian twist to tale of the first Americans
Humans lived in South America during the last ice age, thousands of years earlier than we thought, according to a controversial study.
A team claims to have found 22,000-year-old stone tools at a site in Brazil, though other archaeologists are disputing the claim.
Christelle Lahaye of Michel de Montaigne Bordeaux 3 University in France and colleagues excavated a rock shelter in north-east Brazil and found 113 stone tools.
The team dated the sediments in which the tools were buried using a technique that determines when the sediments were last exposed to light.
Some tools were buried 22,000 years ago - thousands of years earlier than any known human colonisation of the Americas.
For decades, archaeologists thought that the Clovis people were the first to enter the Americas, 13,000 years ago...
Search for more...
|
|
Brazilski obrat u priči o prvim Amerikancima
Ljudi su živjeli u Južnoj Americi tijekom posljednjeg ledenog doba, nekoliko tisuća godina ranije nego što smo smatrali, navodi se u kontroverznoj studiji.
Tim tvrdi da je pronašao kamene alate stare oko 22.000 godina na nalazištu u Brazilu, iako drugi arheolozi osporavaju tu tvrdnju.
Christelle Lahaye s francuskog Sveučilišta Michel de Montaigne Bordeaux 3 i njeni kolege otkopali su kameno sklonište u sjeveroistočnom Brazilu i pronašli 113 kamenih alata.
Tim je procijenio starost taloga u kojima su alati bili zakopani koristeći tehniku koja određuje kada su talozi posljednji put bili izloženi svjetlu.
Neki su alati zakopani prije 22.000 godina - više tisuća godina prije bilo koje poznate ljudske kolonizacije obje Amerike.
Arheolozi su desetljećima smatrali da je drevni narod Clovis bio prvi koji je ušao u Sjevernu i Južnu Ameriku, prije 13.000 godina...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Whale evolution in Antarctica
Did the birth of Antarctica's icy blanket give rise to the largest animal on Earth today?
Fossil plankton evidence suggests that ocean life around Antarctica was transformed when the South Pole first froze over.
The changes may have driven the evolution of baleen whales, including the blue whale.
Antarctica was warm and lushly forested until around 34 million years ago.
Then, within just 200,000 years, glaciers spread over the entire continent.
Sander Houben of Utrecht University in the Netherlands and colleagues studied fossilised dinoflagellates, a type of plankton, in sediment cores from the Antarctic seabed to find out how these changes affected marine life.
The fossil record showed that before the ice emerged, some dinoflagellates produced their own energy via photosynthesis; others fed on algae.
When the ice spread, the photosynthesising kind died out, leaving only the algae feeders.
Today, Antarctica is fringed by floating sheets of ice that grow in winter and shrink in summer...
Search for more...
|
|
Evolucija kitova na Antarktiku
Je li rođenje ledenog pokrivača na Antarktiku dovelo do danas najvećih životinja na Zemlji?
Dokazi iz fosilnih planktona pokazuju da se život u oceanu oko Antarktika promijenio kada se Južni pol prvi put smrznuo.
Promjene su možda bile pokretač evolucije kitova usana, uključujući i plavetnog kita.
Antarktik je bio topao i pun bujnih šuma sve do prije oko 34 milijuna godina.
Zatim su se, u roku od samo 200.000 godina, ledenjaci proširili preko cijelog kontinenta.
Sander Houben sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj i njegovi kolege proučavali su fosilizirane dinoflagelate, vrstu planktona, u jezgrama taloga s morskog dna Antarktika kako bi saznali kako su ove promjene utjecale na morski život.
U fosilima je zapisano da su, prije pojave leda, neki dinoflagelati proizvodili vlastitu energiju putem fotosinteze; drugi su se hranili algama.
Kada se led proširio, vrsta koja je proizvodila energiju fotosintezom je izumrla, ostavljajući na životu samo vrstu koja se hranila algama.
Danas je Antarktik omeđen plutajućim pločama leda koje rastu zimi, a ljeti se smanjuju...
Potraži više...
|
|
|
