Ecology

Ekologija

Plan B for bees

 

Plan B za pčele

 

China is driving the climate change

 

Kina pokreće klimatske promjene

 

Astronomy

Astronomija

Astronauts for Mars wanted

 

Traže se astronauti za Mars

 

A comparison of the speediest spacecraft

 

Usporedba najbržih svemirskih letjelica

 

Technology

Tehnologija

Speeding up the discovery of geothermal wells

 

Ubrzavanje otkrića geotermalnih bušotina

 

Can AI help us with creativity?

 

Može li nam umjetna inteligencija pomoći s kreativnošću?

 

Robots which build Ikea coffee tables instead of you

 

Roboti koji izrađuju Ikeine stoliće za kavu umjesto vas

 

Gesture recognition for your phone

 

Prepoznavanje pokreta za vaš telefon

 

Plan B for bees

The dust is starting to settle after the decision to ban controversial neonicotinoid pesticides in the European Union. These chemicals cannot be used for two years on crops that attract bees. All EU nations, even those that voted against this move late last month, including the UK, must impose the ban by December. Many were sceptical when first asked to support such a ban.


Neonicotinoids - pesticides designed to kill crop pests such as aphids - are responsible for the worrying decline in bees over the last decade or so. Until recently, there had been few studies into their effects on bumblebees. All were small scale, and nearly all carried out in cages or glasshouses. They seemed to suggest that exposure to very low levels of neonicotinoids, such as might occur when a bee fed on a treated crop, was not sufficient to directly kill. But they did show they affected their behaviour, particularly the ability to learn, gather food and navigate...  Search for more... 

The dust is starting to settle after the decision to ban controversial neonicotinoid pesticides in the European Union. These chemicals cannot be used for two years on crops that attract bees. All EU nations, even those that voted against this move late last month, including the UK, must impose the ban by December. Many were sceptical when first asked to support such a ban.


Neonicotinoids - pesticides designed to kill crop pests such as aphids - are responsible for the worrying decline in bees over the last decade or so. Until recently, there had been few studies into their effects on bumblebees. All were small scale, and nearly all carried out in cages or glasshouses. They seemed to suggest that exposure to very low levels of neonicotinoids, such as might occur when a bee fed on a treated crop, was not sufficient to directly kill. But they did show they affected their behaviour, particularly the ability to learn, gather food and navigate.

None of the safety tests used to judge whether pesticides are fit for use assess these abilities. What's more, they are likely to be much more important in the field than in small-scale test environments: in the open, bees use their astonishing navigation and learning skills when gathering food from flowers. It seemed that there was a need to study these effects in natural situations. So in 2011, scientists exposed bumblebee nests to neonicotinoids for two weeks, and then placed the nests out in the field to see how they fared compared with control nests that had not been exposed to the chemicals. Over the next six weeks, the nests exposed to neonicotinoids grew more slowly, and ultimately produced 85 per cent fewer new queens.

The European Food Safety Agency spent months evaluating the evidence and concluded that current use of neonicotinoids poses unacceptable risks. Many non-governmental organisations, including the Royal Society for the Protection of Birds - normally very cautious - followed suit. Perhaps this ban, which must be subject to an urgently arranged monitoring programme, will finally convince the doubters that neonicotinoids are at least partly to blame for the alarming decline of our most vital pollinators.  » Search for more... 

Plan B za pčele

Prašina se polako sliježe nakon odluke o zabrani kontroverznih pesticida na bazi neonikotinoida u Europskoj uniji. Ove se kemikalije ne smiju koristiti dvije godine na usjevima koji privlače pčele. Sve zemlje Europske unije, čak i one koje su glasovale protiv ovog poteza krajem prošlog mjeseca, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, moraju izreći zabranu do prosinca. Mnogi su bili skeptični kada se od njih prvi put tražilo da podrže takvu zabranu.

Neonikotinoidi - pesticidi koji su projektirani za uništavanje nametnika na usjevima poput lisnih uši - odgovorni su za zabrinjavajući pad broja pčela u posljednjih desetak godina. Sve donedavno je postojao tek mali broj studija o njihovim učincima na bumbare. Sve su bile malih razmjera, a gotovo su sve provedene u kavezima ili staklenicima. Činilo se kako sugeriraju da izloženost vrlo niskim razinama neonikotinoida, koja se može dogoditi kada se pčela hrani tretiranim usjevima, nije bila dovoljna da izravno ubije. Ali su pokazale da utječu na njihovo ponašanje, posebno na sposobnost učenja, prikupljanja hrane i navigaciju...  Potraži više... 

Prašina se polako sliježe nakon odluke o zabrani kontroverznih pesticida na bazi neonikotinoida u Europskoj uniji. Ove se kemikalije ne smiju koristiti dvije godine na usjevima koji privlače pčele. Sve zemlje Europske unije, čak i one koje su glasovale protiv ovog poteza krajem prošlog mjeseca, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, moraju izreći zabranu do prosinca. Mnogi su bili skeptični kada se od njih prvi put tražilo da podrže takvu zabranu.

Neonikotinoidi - pesticidi koji su projektirani za uništavanje nametnika na usjevima poput lisnih uši - odgovorni su za zabrinjavajući pad broja pčela u posljednjih desetak godina. Sve donedavno je postojao tek mali broj studija o njihovim učincima na bumbare. Sve su bile malih razmjera, a gotovo su sve provedene u kavezima ili staklenicima. Činilo se kako sugeriraju da izloženost vrlo niskim razinama neonikotinoida, koja se može dogoditi kada se pčela hrani tretiranim usjevima, nije bila dovoljna da izravno ubije. Ali su pokazale da utječu na njihovo ponašanje, posebno na sposobnost učenja, prikupljanja hrane i navigaciju.

Niti jedan sigurnosni test koji se koristi za procjenu prikladnosti pesticida za uporabu ne procjenjuje ove sposobnosti. Štoviše, vjerojatno je da će one biti mnogo važnije na terenu nego u malim testnim okruženjima: na otvorenom, pčele koriste svoje nevjerojatne vještine za navigaciju i učenje dok prikupljaju hranu iz cvjetova. Činilo se da nema potrebe za proučavanjem tih učinaka u prirodnim situacijama. Stoga su 2011. godine znanstvenici na dva tjedna izložili gnijezda bumbara neonikotinoidima, a zatim stavili gnijezda na teren da bi vidjeli kako su prošla u usporedbi s kontrolnim gnijezdima koja nisu bila izložena kemikalijama. Tijekom sljedećih šest tjedana, gnijezda izložena neonikotinoidima su rasla sporije, a na kraju su proizvela 85 posto manje novih matica.

Europska agencija za sigurnost hrane provela je nekoliko mjeseci u procjenjivanju dokaza i zaključila da trenutna uporaba neonikotinoida predstavlja neprihvatljive rizike. Mnoge nevladine organizacije, uključujući i Kraljevsko društvo za zaštitu ptica - koje je inače vrlo oprezno - složile su se. Možda će ova zabrana, koja mora biti podvrgnuta žurno dogovorenom programu praćenja, napokon uvjeriti one koji su sumnjali da su neonikotinoidi barem djelomično krivi za alarmantan pad naših najvažnijih oprašivača.  » Potraži više... 

China is driving the climate change

"We want to set the powerful example that can inspire the world to tackle climate change". This is a bold statement from China and the US - so how are they doing? Earlier this month, the two nations, which produce 37 per cent of global emissions, pledged to work together to curb climate change. It seems like they are both making progress. According to a report from the last year, China has halved its growth in electricity demand, continued to increase wind and solar energy production, and is in the process of developing seven emissions trading schemes that will cover 250 million people...  Search for more... 

Kina pokreće klimatske promjene

"Želimo postaviti snažan primjer koji može inspirirati svijet u borbi protiv klimatskih promjena". Ovo je hrabra izjava iz Kine i SAD-a - pa kako im ide? Ranije ovog mjeseca, ove su dvije zemlje, koje proizvode 37 posto globalnih emisija, obećale da će surađivati na zaustavljanju klimatskih promjena. Čini se da obje postižu napredak. Prema izvješću iz prošle godine, Kina je prepolovila svoj rast potražnje za električnom energijom, nastavila povećavati proizvodnju energije vjetra i solarne energije, te je u procesu izrade sedam planova za trgovanje emisijama koji će pokrivati 250 milijuna ljudi...  Potraži više... 

Astronauts for Mars wanted

You enjoy the outdoors, need plenty of private time and crave red meat? If so, you are not going to Mars - at least not with "Mars One", a Dutch organisation aiming to send humans on a one-way mission to Mars by 2023. The project's application process for astronauts officially opened last week. Although anyone in the world over the age of 18 can apply, the team says not everyone will be up to the challenge.

"We will be looking for a near-impossible combination of character traits", says Gerard Hooft, a Nobel-winning physicist and ambassador for the project. In addition to meeting fitness and mental health standards, people with the right stuff for Mars must be resilient, creative and empathetic. They will have to work well in close quarters with international crewmates. "If you take things too personally, you are not the right to go", says chief medical officer Norbert Kraft. You should be able to survive in a hostile environment, and not freak out in a tin can. Meat and fish will be off the menu, at least at first. "You have to eat your vegetables", says Kraft. Most importantly, candidates will have to feel comfortable being on TV and online almost around the clock...  Search for more... 

Traže se astronauti za Mars

Uživate u prirodi, potrebno vam je mnogo privatnog vremena i žudite za crvenim mesom? Ako je tako, ne idete na Mars - barem ne uz pomoć nizozemske organizacije "Mars One" čiji je cilj poslati ljude u jednosmjernu misiju na Mars do 2023. godine. Proces prijave za astronaute službeno je otvoren prošlog tjedna. Iako se prijaviti može svaka osoba na svijetu koja je starija od 18 godina, tim kaže da neće svi biti na visini zadatka.

"Tražit ćemo gotovo nemoguću kombinaciju karakternih osobina", kaže fizičar Gerard Hooft, dobitnik Nobelove nagrade i ambasador projekta. Osim zadovoljavanja tjelesnih i psihičkih standarda, ljudi koji posjeduju osobine za Mars moraju biti otporni, kreativni i puni suosjećanja. Morat će dobro raditi u tijesnim prostorima s međunarodnim članovima posade. "Ako stvari doživljavate previše osobno, niste dobra osoba za ovo putovanje", kaže glavni medicinski službenik Norbert Kraft. Trebali biste biti u stanju preživjeti u neprijateljskom okruženju i ne izludjeti u limenki. Na jelovniku neće biti ni meso ni riba, barem u početku. "Morat ćete jesti povrće", kaže Kraft. Ono što je najvažnije, kandidatima ne smije smetati činjenica da će gotovo danonoćno biti na TV-u i na internetu...  Potraži više... 

A comparison of the speediest spacecraft

Among the spacecraft humans have launched, there have been some impressively fast movers. But which holds the record? Apart from the wow factor, it's an interesting yardstick for gauging our capacity to explore the cosmos, from familiar planets to its icy depths. But it's not always an easy quantity to evaluate. For one thing, launch velocities differ from eventual cruise velocities. They also depend on what you measure velocity relative to. Far away from Earth, it makes more sense to work with heliocentric (sun-relative) measurements.

The record holder for launch velocity is the "New Horizons" probe to Pluto and the Kuiper belt. Launched by NASA in 2006, it aimed directly to a solar system escape velocity, which consisted of an Earth-relative launch of 36,000 miles per hour, plus a velocity component from Earth's orbital motion. Altogether these factors set "New Horizons" barrelling off into the solar system with an impressive heliocentric speed of about 100,000 mph...  Search for more... 

Usporedba najbržih svemirskih letjelica

Među svemirskim letjelicama koje su ljudi lansirali, bilo je i nekih izuzetno brzih. Ali koja od njih drži rekord? Osim faktora divljenja, to je ujedno i zanimljivo mjerilo naše sposobnosti istraživanja svemira, od njegovih poznatih planeta do ledenih dubina. Međutim, to nije uvijek lako procijeniti. Kao prvo, brzine prilikom lansiranja se razlikuju od eventualnih brzina krstarenja. One također ovise o tome u odnosu na što mjerimo brzinu. Daleko od Zemlje, čini se da ima više smisla raditi uz pomoć heliocentričnih mjerenja (u odnosu na Sunce).


Rekorder brzine lansiranja je sonda "New Horizons" (novi horizonti) koja je lansirana prema Plutonu i Kuiperovom pojasu. Lansirala ju je NASA 2006. godine, a ciljala je izravno na brzinu bijega iz Sunčevog sustava, koja se sastojala od brzine lansiranja u odnosu na Zemlju od 58.000 kilometara na sat i komponente brzine zbog Zemljine rotacije oko Sunca. Sveukupno, ovi su čimbenici doveli do toga da "New Horizons" poleti u Sunčev sustav impresivnom heliocentričnom brzinom od oko 161.000 kilometara na sat...  Potraži više... 

Speeding up the discovery of geothermal wells

Geothermal energy is cheap, clean and constant. Over the next 50 years the "U.S. Geological Survey" agency estimates that a new technology known as an enhanced geothermal system (EGS) could supply about 10 percent of the current electrical capacity in the United States. Unlike conventional power plants that rely on near-surface hydrothermal systems such as springs and geysers, EGS can draw energy from depths of up to three to five kilometers.


Drilling is a financially risky endeavour. Two to five out of every 10 geothermal wells are dry...  Search for more... 

Ubrzavanje otkrića geotermalnih bušotina

Geotermalna energija je jeftina, čista i konstantna. Američka agencija "U.S. Geological Survey" procjenjuje da bi tijekom narednih 50 godina nova tehnologija poznata pod nazivom poboljšani geotermalni sustav (EGS - enhanced geothermal system) mogla isporučivati oko 10 posto trenutnog proizvodnog kapaciteta električne energije u SAD-u. Za razliku od konvencionalnih elektrana, koje se oslanjaju na hidrotermalne sustave u blizini površine, poput izvora i gejzira, EGS može crpiti energiju iz dubina od tri do pet kilometara.

Bušenje je financijski rizičan poduhvat. Od svakih 10 geotermalnih bušotina, dvije do pet njih su suhe...  Potraži više... 

Can AI help us with creativity?

Whether you're a software developer, an engineer, or just designing a family greeting card, chances are you've been stuck on a creative project at one point or another. Wouldn't it have been nice to call on the creativity of the crowd or artificial intelligence to help you overcome your block? You may soon be able to. Researchers are building new tools and algorithms that can take human ideas and "evolve" them in directions that people may never have thought of.

Anand Kulkarni, co-founder of MobileWorks, a crowdsourcing website based in Berkeley, California, is preparing to launch "Wish", an interface that lets users of desktop software access crowd intelligence from within an application. So if you want to improve an image or document you are working on, people in the crowd will tell you what they think. "Because it is embedded in the interface of a creative tool like Photoshop, a word processor, or something different, our interface provides a natural amplification of the user's creative ability", says Kulkarni. "Wish" will initially plug into three web apps...  Search for more... 

Može li nam umjetna inteligencija pomoći s kreativnošću?

Bilo da ste programer, inženjer, ili da jednostavno dizajnirate obiteljsku čestitku, vjerojatno ste u nekom trenutku zaglavili na kreativnom projektu. Zar ne bi bilo lijepo da se možete osloniti na kreativnost mnoštva ljudi ili umjetne inteligencije kako biste prevladali svoju blokadu? Možda ćete to uskoro moći. Znanstvenici izrađuju nove alate i algoritme koji mogu preuzeti ljudske ideje i "razviti" ih u smjerovima kojih se ljudi možda nikada nisu ni sjetili.

Anand Kulkarni, suosnivač internetske stranice za prikupljanje podataka od mnoštva ljudi po nazivu MobileWorks, sa sjedištem u Berkeleyu u Kaliforniji, priprema se predstaviti "Wish" (želja), sučelje koje omogućuje korisnicima aplikacija na stolnim računalima pristup inteligenciji mnoštva ljudi unutar te aplikacije. Dakle, ako želite poboljšati sliku ili dokument na kojem radite, ljudi iz mnoštva će vam reći što misle o tome. "S obzirom na to da je naše sučelje ugrađeno u sučelje kreativnog alata kao što su na primjer Photoshop, program za obradu teksta ili nešto drugo, ono omogućava prirodno pojačavanje kreativne sposobnosti korisnika", kaže Kulkarni. Sučelje "Wish" će u početku biti ugrađeno u tri internetske aplikacije...  Potraži više... 

Robots which build Ikea coffee tables instead of you

Assembling furniture can be a painful experience. Curses, misinterpreted instructions and "missing" components are part of this experience - if you're a human, that is. But people can now relax, thanks to a robotic duo that can assemble an Ikea coffee table, all by themselves, albeit rather slowly. Ross Knepper of the Massachusetts Institute of Technology (MIT) devised the system so that two cooperating robots can split the task between them...  Search for more... 

Roboti koji izrađuju Ikeine stoliće za kavu umjesto vas

Sastavljanje namještaja može biti bolno iskustvo. Psovke, pogrešno protumačene upute i dijelovi "koji nedostaju" sastavni su dio tog iskustva - barem ako ste čovjek. Pa ipak, ljudi se sada mogu opustiti, zbog dva robota koji potpuno samostalno mogu sastaviti Ikein stolić za kavu, iako prilično sporo. Ross Knepper s Tehnološkog instituta u Massachusettsu (MIT) osmislio je sustav tako da dva robota koja surađuju mogu podijeliti zadatak...  Potraži više... 

Gesture recognition for your phone

Can't get to the phone? Try waving at it. A device that enables a smartphone's camera to recognise gestures - without gobbling up precious battery life - looks set to transform the way we make calls. Microsoft's Kinect and Leap Motion have made 3D gesture-recognition technology available to everyone. Touchless phones, however, are still a rarity. Korean company Pantech released a smartphone in 2011 that could use its camera to recognise simple gestures. But across the industry the capability has yet to catch on: of the 1.6 billion mobile devices shipped in 2012, just 27 million (about 0.2 per cent) were equipped with gesture-sensing technology. One reason may be that existing techniques infer gestures based on 2D images captured by a phone's camera. This is problematic because visually cluttered backgrounds can confuse the software, as can low-light settings...  Search for more... 

Prepoznavanje pokreta za vaš telefon

Ne možete doći do telefona? Pokušajte mu mahnuti. Čini se da će uređaj koji omogućuje prepoznavanje pokreta uz pomoć kamere pametnog telefona - a bez trošenja dragocjene baterije - transformirati način na koji obavljamo pozive. Microsoftovi uređaji Kinect i Leap Motion učinili su tehnologiju 3D prepoznavanja pokreta dostupnom svima. Međutim, telefoni kojima se ne upravlja dodirom još su uvijek rijetkost. Korejska tvrtka Pantech je 2011. godine predstavila pametni telefon koji je mogao koristiti svoju kameru za prepoznavanje jednostavnih pokreta. No, diljem industrije ova mogućnost tek treba zaživjeti: od 1,6 milijardi mobilnih uređaja isporučenih u 2012. godini, samo je njih 27 milijuna (oko 0,2 posto) bilo opremljeno tehnologijom za prepoznavanje pokreta. Jedan od razloga mogao bi biti taj da postojeće tehnike prepoznaju pokrete na temelju 2D fotografija snimljenih kamerom telefona. To je problematično, jer vizualno pretrpane pozadine mogu zbuniti softver, kao i postavke za slabo osvjetljenje...  Potraži više...