Science |
|
Znanost |
Clever uses for untapped ideas
|
|
Pametne primjene za neiskorištene ideje
|
Does it matter if we have free will?
|
|
Je li važno imamo li slobodnu volju?
|
Plants may hear
|
|
Biljke mogu čuti
|
Ecology |
|
Ekologija |
Historic ice loss
|
|
Povijesni gubitak leda
|
Technology |
|
Tehnologija |
Bionic cells do basic arithmetic operations
|
|
Bioničke stanice vrše osnovne aritmetičke operacije
|
Think of a word, and then write it with your eyes
|
|
Zamislite riječ, a potom je napišite svojim očima
|
Cook like a pro
|
|
Kuhajte poput profesionalca
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Red mullet tatin
|
|
Izvrnuta pita od trlje
|
|
|
|
|
Clever uses for untapped ideas
Have you got an inventive mind and would like to earn a few thousand pounds?
Try "www.marblar.com" website.
The site asks users to suggest lucrative uses for "underexploited" patented technologies - with cash prizes of up to £10,000 for the best ideas.
"There are a lot of inventions just gathering dust in universities", says Daniel Perez, Marblar's CEO.
"This is taxpayer funded research. We will simply be asking our users how they would use a certain invention".
Marblar is getting universities on board, as well as UK organisations which have patented technologies that they would like to squeeze more cash out of.
To test the idea, Marblar posted a technique patented by the University of Southampton that allows DNA nucleotides to be knitted together without using an enzyme.
Days later, a University of Cambridge hit on a new use for the technique in screening potential DNA-based therapies.
"This was a problem that the inventor wasn't really aware existed, much less that his discovery could solve", says Cabriei Mecklenburg of Marblar.
Marblar is the latest in a string of "open innovation" sites that attempt to encourage inventiveness online...
Search for more...
Have you got an inventive mind and would like to earn a few thousand pounds?
Try "www.marblar.com" website.
The site asks users to suggest lucrative uses for "underexploited" patented technologies - with cash prizes of up to £10,000 for the best ideas.
"There are a lot of inventions just gathering dust in universities", says Daniel Perez, Marblar's CEO.
"This is taxpayer funded research. We will simply be asking our users how they would use a certain invention".
Marblar is getting universities on board, as well as UK organisations which have patented technologies that they would like to squeeze more cash out of.
To test the idea, Marblar posted a technique patented by the University of Southampton that allows DNA nucleotides to be knitted together without using an enzyme.
Days later, a University of Cambridge hit on a new use for the technique in screening potential DNA-based therapies.
"This was a problem that the inventor wasn't really aware existed, much less that his discovery could solve", says Cabriei Mecklenburg of Marblar.
Marblar is the latest in a string of "open innovation" sites that attempt to encourage inventiveness online.
"We're seeing many new online ways of interacting with the crowd", says Finnie.
"All are geared at coming up with ideas you wouldn't have thought of yourself".
For instance, he says, "ArticleOne" website asks its community of users to find published documents that show an invention existed before it was patented - to quash patents that firms have been accused of infringing.
Again, there are cash awards available, as there are at "Innocentive", where companies and NGOs present problems that they need solving - such as how to develop a portable rainwater storage system for the developing world.
Fun it may be - but Finnie warns that there could be problems if users give away for a mere £10,000 an idea that ends up kicking off a billion-dollar industry.
This could happen, he says, because most patents cite the industrial application of an invention.
"So the person who comes up with a new application may be regarded in law as the inventor. Yet they may just give the idea away online".
Perez believes Marblar's prize money will suffice.
"Users have to ask why they are doing this. Are they doing it to make millions? Or just for fun? In our tests, winners did not feel taken advantage of".
Time will tell.
» Search for more...
|
|
Pametne primjene za neiskorištene ideje
Imate li inventivan um i željeli biste zaraditi nekoliko tisuća funti?
Isprobajte internetsku stranicu "www.marblar.com".
Stranica traži od korisnika da predlažu unosne primjene za "nedovoljno iskorištene" patentirane tehnologije - a novčane se nagrade kreću do iznosa od 10.000 funti za najbolje ideje.
"Postoji mnogo izuma koji samo skupljaju prašinu na sveučilištima", kaže Daniel Perez, izvršni direktor Marblara.
"Ovo je istraživanje koje financiraju porezni obveznici. Jednostavno ćemo pitati naše korisnike kako bi oni iskoristili određeni izum".
Marblar privlači sveučilišta, kao i organizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva koje imaju patentirane tehnologije iz kojih bi htjele iscijediti više novca.
Kako bi testirali ideju, u Marblaru su objavili tehniku koju je patentiralo Sveučilište u Southamptonu, a koja omogućuje da se nukleotidi DNK povezuju bez korištenja enzima.
Nekoliko dana kasnije, Sveučilište u Cambridgeu otkrilo je novu uporabu za ovu tehniku za provjeru potencijalnih terapija na bazi DNK.
"To je bio problem za kojeg izumitelj nije zapravo bio svjestan niti da postoji, a kamoli da bi ga njegovo otkriće moglo riješiti", kaže Cabriei Mecklenburg iz Marblara.
Marblar je najnovija u nizu internetskih stranica za "otvorene inovacije" koje pokušavaju poticati inventivnost na internetu...
Potraži više...
Imate li inventivan um i željeli biste zaraditi nekoliko tisuća funti?
Isprobajte internetsku stranicu "www.marblar.com".
Stranica traži od korisnika da predlažu unosne primjene za "nedovoljno iskorištene" patentirane tehnologije - a novčane se nagrade kreću do iznosa od 10.000 funti za najbolje ideje.
"Postoji mnogo izuma koji samo skupljaju prašinu na sveučilištima", kaže Daniel Perez, izvršni direktor Marblara.
"Ovo je istraživanje koje financiraju porezni obveznici. Jednostavno ćemo pitati naše korisnike kako bi oni iskoristili određeni izum".
Marblar privlači sveučilišta, kao i organizacije iz Ujedinjenog Kraljevstva koje imaju patentirane tehnologije iz kojih bi htjele iscijediti više novca.
Kako bi testirali ideju, u Marblaru su objavili tehniku koju je patentiralo Sveučilište u Southamptonu, a koja omogućuje da se nukleotidi DNK povezuju bez korištenja enzima.
Nekoliko dana kasnije, Sveučilište u Cambridgeu otkrilo je novu uporabu za ovu tehniku za provjeru potencijalnih terapija na bazi DNK.
"To je bio problem za kojeg izumitelj nije zapravo bio svjestan niti da postoji, a kamoli da bi ga njegovo otkriće moglo riješiti", kaže Cabriei Mecklenburg iz Marblara.
Marblar je najnovija u nizu internetskih stranica za "otvorene inovacije" koje pokušavaju poticati inventivnost na internetu.
"Vidimo mnogo novih načina interakcije s publikom na internetu", kaže Finnie.
"Svi su usmjereni na osmišljavanje ideja kojih se vi sami ne bi uspjeli dosjetiti".
Na primjer, kaže on, internetska stranica "ArticleOne" traži od svoje zajednice korisnika da pronađu objavljene dokumente koji dokazuju da je izum postojao i prije nego što je patentiran - kako bi ukinuli patente za čije su kršenje optužene određene tvrtke.
I u ovom slučaju postoje novčane nagrade, kao i na stranici "Innocentive", gdje tvrtke i nevladine organizacije izlažu probleme za koje trebaju rješenje - na primjer, kako razviti prijenosnu cisternu za pohranu kišnice za zemlje u razvoju.
Ovo može biti zabavno - ali Finnie upozorava da bi moglo doći do problema ako korisnici izlože svoju ideju za samo 10.000 funti, a ideja na kraju pokrene industriju vrijednu milijardu dolara.
To bi se moglo dogoditi, kaže on, jer većina patenata navodi industrijsku primjenu izuma.
"Dakle, osoba koja osmisli novu primjenu može se prema zakonu smatrati izumiteljem. Pa ipak, na internetu bi ta osoba svoju ideju mogla jednostavno pokloniti".
Perez vjeruje da će Marblarov nagradni fond biti dovoljan.
"Korisnici se moraju pitati zbog čega to rade. Rade li to kako bi zaradili milijune? Ili samo za zabavu? U našim testovima, pobjednici se nisu osjećali iskorištenima".
Vrijeme će pokazati.
» Potraži više...
|
Does it matter if we have free will?
Science has been casting doubt on the concept of "free will" almost from its beginnings.
At first, it was the laws of physics that gave pause for thought.
The Newtonian "clockwork universe", in which everything unfolds predictably from any given starting position, seemingly affords little scope for human autonomy.
That deterministic vision was overthrown by the introduction of quantum randomness.
This hasn't saved free will, though.
On the contrary, it has confused the concept of human agency.
But few of us see this as reason to abandon our understanding of how free will operates in our everyday lives.
The evidence against free will from neuroscience is harder to ignore.
In a classic experiment in 1982, psychologist Benjamin Libet asked volunteers to sit for a while and then, at their own volition, move a finger.
From recordings of their brain activity, he found a signal, dubbed the "readiness potential", that came before the volunteers reported they were aware of wanting to move a finger...
Search for more...
|
|
Je li važno imamo li slobodnu volju?
Znanost je već gotovo od svojih početaka bacala sumnju na koncept "slobodne volje".
Isprva su zakoni fizike bili ti koji su dali stanku za razmišljanje.
Newtonovski "satni mehanizam svemira", u kojem se sve odvija predvidivo od bilo koje početne pozicije, naizgled daje malo prostora ljudskoj autonomiji.
Ova je deterministička vizija srušena uvođenjem kvantne slučajnosti.
To ipak nije spasilo slobodnu volju.
Naprotiv, zbunilo je koncept ljudskog djelovanja.
No, malen broj nas u ovome vidi razlog za napuštanje našeg razumijevanja o tome na koji način slobodna volja djeluje u našim svakodnevnim životima.
Teže je zanemariti dokaze protiv slobodne volje koji proizlaze iz neuroznanosti.
U klasičnom eksperimentu iz 1982. godine, psiholog Benjamin Libet zamolio je volontere da neko vrijeme sjede, a zatim, prema njihovoj vlastitoj volji, pomaknu prst.
U zapisima njihove moždane aktivnosti pronašao je signal, nazvan "potencijal spremnosti", koji se pojavio prije nego što su volonteri izvijestili da žele pomaknuti prst...
Potraži više...
|
Plants may hear
They can "smell" chemicals and respond to light, but can plants hear sounds?
It seems chilli seeds can sense the presence of neighbouring plants even if those neighbours are sealed in a box, suggesting plants have a hitherto-unrecognised sense.
Plants are known to have many of the senses we do: they can sense changes in light level, "smell" chemicals in the air and "taste" them in the soil.
They even have a sense of touch that detects strong winds.
The latest claim is that plants can hear, and this idea dates back to the 19th century.
Since then a few studies have suggested that plants respond to sound, prompting somewhat strange suggestions - that talking to plants can help them grow.
A team led by Monica Gagliano at the University of Western Australia in Crawley placed the seeds of chilli peppers into eight Petri dishes arranged in a circle around a sweet fennel plant (Foeniculum vulgare).
Sweet fennel releases chemicals into the air and soil that slow other plants' growth.
In some cases the fennel was enclosed in a box, blocking its chemicals from reaching the seeds.
Other experiments had the box, but no fennel plant inside.
In each case, the entire set-up was sealed in a soundproof box to prevent outside signals from interfering...
Search for more...
|
|
Biljke mogu čuti
One mogu "nanjušiti" kemikalije i reagiraju na svjetlost, ali mogu li biljke čuti zvukove?
Čini se da sjemenke čilija mogu osjetiti prisutnost susjednih biljaka, čak i ako su te susjedne biljke zatvorene u kutiji, što ukazuje na to da biljke imaju dosad neprepoznato osjetilo.
Poznato je da biljke imaju mnoga od naših osjetila: one mogu osjetiti promjene u razini svjetlosti, "namirisati" kemikalije u zraku i "okusiti" ih u tlu.
Čak imaju i osjetilo dodira koje detektira jake vjetrove.
Najnovija je tvrdnja da biljke mogu čuti, a ta ideja datira još iz 19. stoljeća.
Od tada je nekoliko istraživanja pokazalo da biljke reagiraju na zvuk, što je dovelo do pomalo čudnih prijedloga - da razgovor s biljkama može biljkama pomoći u rastu.
Tim na čelu s Monicom Gagliano na Sveučilištu Western Australia u Crawleyu stavio je sjemenke čili paprike u osam Petrijevih posuda poredanih u krug oko biljke slatkog komorača biljke (Foeniculum vulgare).
Slatki komorač u zrak i tlo ispušta kemijske spojeve koji usporavaju rast drugih biljaka.
U nekim je slučajevima komorač bio zatvoren u kutiji, što je sprječavalo da njegovi kemijski spojevi dospiju u tlo.
U drugim eksperimentima postojala je kutija, ali ne i biljka u njoj.
U svakom je slučaju cijela instalacija bila zapečaćena u zvučno izoliranu kutiju kako bi se spriječio utjecaj vanjskih signala...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Bionic cells do basic arithmetic operations
Forget smartphones, how about a smart arm?
Human cells capable of performing simple arithmetic could one day be implanted in your body as a biological computer to diagnose disease, administer drugs or interface with electronic devices.
Martin Fussenegger and colleagues at the Swiss Federal Institute of Technology in Zurich created biological versions of two key digital circuits inside two sets of embryonic kidney cells: a half adder and half subtractor.
As the names suggest, they add or subtract two binary numbers.
These are the most complex biological circuits ever created, and could form the building blocks of more advanced computational circuits.
Biological circuits capable of simpler computations have been developed before, but most are made of DNA molecules or bacteria, which would be difficult to implant in humans.
"In order to be of any therapeutic relevance in the future, you need to establish these things in mammalian cells", says Fussenegger...
Search for more...
|
|
Bioničke stanice vrše osnovne aritmetičke operacije
Zaboravite pametne telefone, što kažete na pametnu ruku?
Ljudske bi stanice sposobne za obavljanje jednostavnih aritmetičkih operacija jednog dana mogle biti ugrađene u vaše tijelo kao biološko računalo za dijagnosticiranje bolesti, davanje lijekova ili povezivanje s elektroničkim uređajima.
Martin Fussenegger i njegovi kolege s Federalnog instituta za tehnologiju u Švicarskoj u Zurichu stvorili su biološke verzije dvaju ključnih digitalnih sklopova unutar dvije skupine embrionalnih stanica bubrega: poluzbrajalo i poluoduzimalo.
Kako im imena i sugeriraju, oni zbrajaju ili oduzimaju dva binarna broja.
To su najsloženiji biološki strujni krugovi ikada stvoreni, a mogli bi tvoriti građevne blokove naprednijih računalnih sklopova.
Biološki strujni krugovi sposobni za jednostavnije izračune već su i ranije razvijeni, ali se većina njih sastoji od DNK molekula ili bakterija, koje bi bilo teško usaditi u ljude.
"Kako bi to imalo ikakav značaj za liječenje u budućnosti, takve stvari morate smjestiti u stanice sisavaca", kaže Fussenegger...
Potraži više...
|
Think of a word, and then write it with your eyes
Imagine drawing or writing on a screen with just your eyes.
That's what a novel gaze-tracking software promises to do for people with locked-in syndrome.
Existing eye-writing systems involve focusing on a letter then blinking to select it.
Moving your eyes smoothly enough to trace out words is hard because our eyes constantly make jerky motions known as saccades, unless we are tracking a moving object...
Search for more...
|
|
Zamislite riječ, a potom je napišite svojim očima
Zamislite crtanje ili pisanje na zaslonu samo uz pomoć svojih očiju.
To je ono što novi softver za praćenje pogleda obećava ljudima koji pate od sindroma zaključanosti u vlastitom tijelu.
Postojeći sustavi za pisanje uz pomoć oka uključuju fokusiranje na slovo, a zatim treptaj za njegov odabir.
Pomicanje očiju na dovoljno gladak način za ispis riječi je teško, jer naše oči stalno izvode grčevite pokrete poznate i pod nazivom sakade, osim ako pratimo objekt koji se kreće...
Potraži više...
|
Cook like a pro
Wouldn't it be nice if your kitchen could help you prepare a meal?
Computer scientist Yu Suzuki and colleagues at Kyoto Sangyo University in Japan invented a kitchen with ceiling-mounted cameras and projectors that overlay cooking instructions on the ingredients.
This lets you concentrate on slicing without having to look up at a book or a screen.
"People can easily and visually understand how to prepare an ingredient for a recipe even if they have no cooking experience", says Suzuki.
Suppose you want to fillet a fish.
Lay it down on a chopping board and the cameras will detect its outline and orientation so the projectors can overlay a virtual knife on the fish with a line indicating where to cut.
Speech guides you through each step...
Search for more...
|
|
Kuhajte poput profesionalca
Ne bi li bilo lijepo kada bi vam vaša kuhinja mogla pomoći da pripremite obrok?
Računalni znanstvenik Yu Suzuki i njegovi kolege sa sveučilišta Kyoto Sangyo u Japanu osmislili su kuhinju koja ima ugrađene kamere u stropu i projektore koji na sastojke projiciraju upute za pripremu jela.
To vam omogućuje da se koncentrirate na rezanje bez da gledate u knjige ili ekran.
"Ljudi mogu lako i vizualno razumjeti kako pripremiti sastojak za recept, čak i ako nemaju iskustva s kuhanjem", kaže Suzuki.
Pretpostavimo da želite filetirati ribu.
Stavite je na dasku za sjeckanje i kamere će otkriti njene konture i orijentaciju pa projektori mogu prikazati virtualni nož preko ribe zajedno s linijama koje pokazuju gdje je potrebno rezati.
Govor vas vodi kroz svaki korak...
Potraži više...
|
|
|
