Society

Društvo

Justice will be done

 

Pravda će biti izvršena

 

Mistaken-identity parades

 

Pogrešno prepoznavanje u vrsti

 

Recognition by simultaneous line-ups of suspects

 

Prepoznavanje istovremenim predstavljanjem osumnjičenika

 

Suspect interviews

 

Razgovori s osumnjičenicima

 

False confession

 

Lažno priznanje

 

Forget the consequences

 

Zaboravite posljedice

 

Blinded by bias

 

Zaslijepljeni predrasudom

 

What can be done?

 

Što se može učiniti?

 

Justice will be done

If you ever find yourself under a judge's scrutiny, you had better hope that he or she has just eaten. After examining the results of more than 1000 parole requests, Jonathan Levav at Columbia University in New York City and his colleagues found that judges are much more likely to offer a favourable ruling at the start of the day or just after lunch. That something so innocuous could determine whether a person walks free or remains behind bars is deeply troubling. Over the centuries, we have developed legal systems founded on the principle that everyone is equal before the law and deserves a fair, objective trial. Yet the procedures all too often rely on the rationality of the human mind - which can easily be derailed. The reason for the lunch phenomenon is probably simple...  Search for more...

If you ever find yourself under a judge's scrutiny, you had better hope that he or she has just eaten. After examining the results of more than 1000 parole requests, Jonathan Levav at Columbia University in New York City and his colleagues found that judges are much more likely to offer a favourable ruling at the start of the day or just after lunch. That something so innocuous could determine whether a person walks free or remains behind bars is deeply troubling. Over the centuries, we have developed legal systems founded on the principle that everyone is equal before the law and deserves a fair, objective trial. Yet the procedures all too often rely on the rationality of the human mind - which can easily be derailed. The reason for the lunch phenomenon is probably simple. Parole requests are tough decisions, with potentially disastrous consequences if a dangerous criminal is allowed out.

When judges feel tired or hungry, they may lack the energy to weigh up the various arguments and so tend to err on the side of caution by refusing parole. The fallibility of human memory has perhaps provoked the most concern. Around 30 years ago, work by psychologists and neuroscientists began to show that our memories are easily suggestible, with the implication that leading questioning could implant false details, or even completely fictitious events, in the minds of eyewitnesses. As a result, many police forces now have strict guidelines on the way detectives question witnesses. Since then, studies such as Levav's have revealed many other cognitive quirks that might threaten the course of justice. Over the next few pages, we investigate some of the most troubling flaws - and how they might be fixed.  » Search for more...

Pravda će biti izvršena

Ako ikada budete izloženi ispitivačkom oku suca, nadajte se da je sudac upravo objedovao. Nakon pregleda rezultata više od 1000 zahtjeva za uvjetno puštanje na slobodu, Jonathan Levav s Kolumbijskog sveučilišta u New Yorku i njegovi kolege utvrdili su da će suci mnogo vjerojatnije donijeti povoljnu odluku na početku dana ili neposredno nakon ručka. Vrlo zabrinjavajuće je da bi nešto tako bezopasno moglo odrediti hoće li netko postati slobodan ili ostati iza rešetaka. Kroz stoljeća razvili smo pravne sustave utemeljene na načelu da su svi jednaki pred zakonom i da svi zaslužuju pošteno, objektivno suđenje. No postupci se itekako često oslanjaju na racionalnost ljudskog uma, koja lako može zastraniti. Razlog koji stoji iza fenomena ručka vjerojatno je jednostavan...  Potraži više...

Ako ikada budete izloženi ispitivačkom oku suca, nadajte se da je sudac upravo objedovao. Nakon pregleda rezultata više od 1000 zahtjeva za uvjetno puštanje na slobodu, Jonathan Levav s Kolumbijskog sveučilišta u New Yorku i njegovi kolege utvrdili su da će suci mnogo vjerojatnije donijeti povoljnu odluku na početku dana ili neposredno nakon ručka. Vrlo zabrinjavajuće je da bi nešto tako bezopasno moglo odrediti hoće li netko postati slobodan ili ostati iza rešetaka. Kroz stoljeća razvili smo pravne sustave utemeljene na načelu da su svi jednaki pred zakonom i da svi zaslužuju pošteno, objektivno suđenje. No postupci se itekako često oslanjaju na racionalnost ljudskog uma, koja lako može zastraniti. Razlog koji stoji iza fenomena ručka vjerojatno je jednostavan. Zahtjevi za uvjetno puštanje na slobodu teške su odluke, s mogućim katastrofalnim posljedicama ako se na slobodu pusti opasni kriminalac.

Kada su suci umorni ili gladni, možda im nedostaje energije da odvagnu razne argumente pa su skloni učiniti ono što je sigurno i odbiju uvjetno puštanje na slobodu. Pogrešivost ljudskog pamćenja izazvalo je možda najviše zabrinutosti. Prije otprilike 30 godina, rad psihologa i neuroznanstvenika počeo je pokazivati da je naše pamćenje vrlo podložno sugestijama, s posljedicom da bi ispitivanje moglo usaditi lažne detalje ili čak sasvim lažne događaje u umove svjedoka. Kao rezultat toga, mnoge redarstvene snage sada imaju stroge smjernice o načinu na koji detektivi ispituju svjedoke. Otada su istraživanja poput Levavovog otkrila mnoge druge kognitivne dosjetke koje bi mogle poremetiti tijek pravde. Na sljedećih nekoliko stranica istražujemo neke od najviše uznemirujućih pogrešaka - i kako ih je moguće ispraviti.  » Potraži više...

Mistaken-identity parades

In the summer of 1981, a woman was abducted from a car park by a man with a gun, who beat and robbed her before leaving her bound. A few days later, she thought she had found her attacker when she happened to see her stolen car at another apartment complex. Although the driver of the car, Robert Clark, did not completely match the victim's initial description of her attacker, she subsequently identified him from a set of images and a live line-up. He was eventually convicted of kidnapping and armed robbery. Clark always maintained his innocence, claiming that he had acquired the car from another man a few days before. He was proved right in 2005, when the police finally investigated evidence taken from the woman at the time of the crime, and he was exonerated after 23 years in jail.

Such cases highlight vulnerabilities in police line-ups. In fact, according to US pressure group called the "Innocence Project", eyewitness misidentification is responsible for around three-quarters of convictions later overturned by DNA evidence. So where does it all go wrong? On paper, the logic seems sound enough. Line-ups present a suspect to a witness along with around eight similar-looking individuals - either in the flesh, or through photos and videos...  Search for more...

Pogrešno prepoznavanje u vrsti

Ljeti 1981. godine jednu je ženu s parkirališta oteo čovjek naoružan pištoljem, koji ju je pretukao i opljačkao prije nego što ju je ostavio vezanu. Nekoliko dana kasnije mislila je da je pronašla napadača kada je vidjela svoj ukradeni automobil kod drugog stambenog kompleksa. Iako vozač automobila, Robert Clark, nije u potpunosti odgovarao žrtvinom početnom opisu napadača, kasnije ga je prepoznala na slici i u vrsti. Na kraju je osuđen za otmicu i oružanu pljačku. Clark je ostajao pri tvrdnji da je nevin, tvrdeći da je automobil nabavio od drugog čovjeka nekoliko dana prije. Da je bio u pravu, dokazano je 2005. godine, kada je policija napokon istražila dokaze uzete od žene u vrijeme zločina i na kraju je oslobođen nakon 23 godine u zatvoru.

Takvi slučajevi ističu ranjivost prepoznavanja u policiji. Zapravo, prema američkoj interesnoj skupini po imenu "Innocence Project", pogrešno prepoznavanje svjedoka dovodi do otprilike tri četvrtine osuda koje kasnije pobiju DNK dokazi. Gdje se griješi? Na papiru, logika se čini dovoljno dobrom. Tijekom prepoznavanja, osumnjičenika se predstavlja svjedoku zajedno s otprilike osam pojedinaca sličnog izgleda - uživo ili putem fotografije i video zapisa...  Potraži više...

Recognition by simultaneous line-ups of suspects

Simultaneous line-ups are still common in much of the US, where witnesses will often compare photos of many different people to try to pinpoint the criminal. In contrast, police in the UK increasingly opt for video line-ups, which show the candidates in sequence. Yet there may be room for improvement here, too. UK law states that a video line-up must show all of the faces twice before the witness makes a decision. While this may offer more time to decide, the practice also allows relative judgement to creep into their deliberations...  Search for more...

Prepoznavanje istovremenim predstavljanjem osumnjičenika

Prepoznavanje istovremenim predstavljanjem osumnjičenika još je uvijek često u velikom dijelu SAD-a, gdje svjedoci često uspoređuju fotografije mnogih ljudi da bi pokušali utvrditi tko je kriminalac. Suprotno tome, policija se u Ujedinjenom Kraljevstvu sve više odlučuje za prepoznavanje putem videa u kojem se kandidati prikazuju jednog iza drugog. No i ovdje ima mjesta za poboljšanje. Zakon u Ujedinjenom Kraljevstvu propisuje da se u prepoznavanju putem videa sva lica moraju pokazati dva puta prije nego što svjedok donese odluku. Iako to možda nudi više vremena za odlučivanje, ta praksa također omogućuje da se u proces donošenja odluke uvuče relativna procjena...  Potraži više...

Suspect interviews

Without hard forensic evidence, an investigation can live or die by the information gathered in face-to-face interviews with the chief suspect. So how do you persuade the guilty to confess? Aggressive interrogation should never be the answer. A host of studies have shown that forceful questioning hugely increases the chances that a suspect will confess to a crime they didn't commit. "If you pressurise someone, then they can confess simply because they think they can go home", says Memon. Pretending to have incriminating evidence, in the hope that the culprit will give up the fight, is similarly flawed. Lab experiments involving subjects accused of a minor misdemeanour show that such bluffing is highly likely to lead to a false confession -perhaps because they have a misguided confidence that the truth will emerge over time. Sometimes, their minds can become so muddled that they believe the accusation.

The impact of a false confession can be far reaching. Not only does it weigh heavily in a case, but the expectations it brings can cloud other evidence presented at a trial...  Search for more...

Razgovori s osumnjičenicima

Bez uvjerljivih forenzičkih dokaza, istraga živi ili umire na temelju podataka prikupljenih tijekom razgovora licem u lice s glavnim osumnjičenikom. Pa kako se onda nagovara krivca na priznanje? Agresivno ispitivanje nikad ne bi trebalo biti rješenje. Mnoga istraživanja pokazala su da nasilno ispitivanje uvelike povećava šansu da će osumnjičenik priznati zločin koji nije počinio. "Ako na nekoga vršite pritisak, ta će osoba možda priznati samo zato što misli da će moći ići kući", kaže Memon. Slično tome, pogrešno je pretvarati se da imate inkriminirajuće dokaze u nadi da će krivac odustati od borbe. Laboratorijski pokusi koji uključuju ispitanike optužene za manje prekršaje pokazuju da će takvo obmanjivanje vrlo vjerojatno dovesti do lažnog priznanja - možda zato što ispitanici pogrešno vjeruju da će istina s vremenom izaći na vidjelo. Ponekad se mogu toliko zbuniti da povjeruju u optužbu.

Učinak lažnog priznanja može biti dalekosežan. Ne samo da ima veliku težinu u predmetu, nego i očekivanja koja donosi mogu zasjeniti druge dokaze iznesene na sudu...  Potraži više...

False confession

The subterfuge and promise of a big reward mean that the technique provides fertile ground for false confession, say Steven Smith and colleagues at Saint Mary's University in Halifax, Nova Scotia, Canada, who outlined their fears in a recent paper. It is difficult to quantify the impact of these methods, though the available evidence suggests that eliminating them could significantly reduce the potential for miscarriages of justice. According to the "Innocence Project", about a quarter of overturned cases originally hinged around false confessions. Even gentler lines of questioning pose some problems...  Search for more...

Lažno priznanje

Lukavština i obećanje velike nagrade znače da tehnika predstavlja plodno tlo za lažno priznanje, kažu Steven Smith i njegovi kolege sa Sveučilišta Saint Mary's University u Halifaxu u Novoj Škotskoj u Kanadi, koji su naveli svoje strahove u svojem posljednjem radu. Teško je kvantitativno odrediti utjecaj tih metoda, iako dostupni dokazi ukazuju na to da bi njihova eliminacija mogla značajno smanjiti mogućnost pojave grešaka u suđenju. Prema organizaciji "Innocence Project", oko četvrtina poništenih presuda izvorno je ovisila o lažnim priznanjima. Čak i obzirnije ispitivanje predstavlja određene probleme...  Potraži više...

Forget the consequences

Imagine you are considering whether a man is guilty of dangerous driving. According to US law, defendants in this kind of liability case are supposed to be judged on their conduct, regardless of the consequences of that conduct. It is only when deciding the damages to be paid that the courts should consider the consequences. But it is easy to see how your judgement might be influenced by the knowledge that the speeding car ended up crippling a pedestrian. This tendency, known as hindsight bias, is very difficult to avoid; several studies have shown that potential jurors are unable to focus solely on the person's conduct and ignore the irrelevant information. Simply warning the jurors not to consider the consequences might help - though these kinds of bias can be very difficult to overcome through conscious reasoning...  Search for more...

Zaboravite posljedice

Zamislite da prosuđujete je li čovjek kriv zbog opasne vožnje. Prema američkom pravu, optuženicima u ovoj vrsti predmeta vezanog uz odgovornost treba suditi prema njihovom ponašanju, bez obzira na posljedice tog ponašanja. Sudovi bi trebali razmotriti posljedice samo kod odlučivanja o naknadi štete koju treba platiti. Ali razumljivo je da bi na vašu prosudbu moglo utjecati znanje da je automobil koji je vozio prebrzo - osakatio pješaka. Tu sklonost, poznatu kao neobjektivnost naknadnog uvida, vrlo je teško izbjeći; nekoliko istraživanja pokazalo je da se potencijalni porotnici ne mogu usredotočiti isključivo na ponašanje osobe i zanemariti nebitne podatke. Jednostavno upozoravanje porotnika da ne razmatraju posljedice moglo bi pomoći - iako može biti vrlo teško prevladati ovu vrstu pristranosti svjesnim rasuđivanjem...  Potraži više...

Blinded by bias

Standing outside many courtrooms across the world, you will find a dignified figure known as Lady Justice, with a pair of scales in one hand and a blindfold often covering her eyes. They are symbols of the objectivity of courts, which are meant to weigh up the facts of a case regardless of the person's identity.

It is surprisingly hard to achieve, and the effects are even more insidious than you might imagine. Racial prejudice is perhaps the best explored issue. Numerous studies have shown that both judge and jury can harbour implicit biases that could swing a conviction and sentence...  Search for more...

Zaslijepljeni predrasudom

Izvan mnogih sudnica širom svijeta, vidjet ćete da stoji dostojanstveni lik poznat pod imenom gospođa pravda, s vagom u ruci i često s povezom preko očiju. To su simboli objektivnosti sudova, koji bi trebali vagati činjenice predmeta bez obzira na identitet osobe.

To je iznenađujuće teško postići, a učinci su još podmukliji nego što možete zamisliti. Rasna predrasuda možda je najviše istraživano pitanje. Brojna istraživanja pokazala su da i sudac i porota mogu gajiti implicitne predrasude koje bi mogle utjecati na presudu i kaznu...  Potraži više...

What can be done?

Some suggest more extensive testing of potential jurors for implicit biases, though that option remains controversial. One surprising solution might be to simplify the language of the court. For instance, in some US states where a jury advises on the sentencing of the death penalty, the jurors' instructions, which are meant to guide them through the decision, can be very hard for a layperson to understand.

Confused, they often rely on gut instincts to make the choice, giving a freer rein to bias. Rewriting the instructions in plainer English reduced this tendency in a set of mock trials, so that the participants were equally likely to recommend the same sentence for a black or white criminal. Even so, some psychologists remain sceptical that we will ever be able to eliminate all the effects of prejudice...  Search for more...

Što se može učiniti?

Neki predlažu pomnije ispitivanje potencijalnih porotnika da bi se utvrdile implicitne predrasude, iako ta mogućnost ostaje sporna. Jedno iznenađujuće rješenje bilo bi pojednostaviti jezik suda. Primjerice, u nekim državama SAD-a u kojima porota savjetuje o izricanju smrtne kazne, upute porotnicima, koje ih trebaju usmjeravati u donošenju odluke, laicima mogu biti vrlo teško razumljive.

Zbunjeni, u izboru se često oslanjaju na instinkte, dajući tako veću slobodu predrasudama. Pisanje novih uputa na jednostavnijem engleskom smanjilo je tu sklonost u nizu tobožnjih suđenja, tako da je bilo jednako vjerojatno da će sudionici preporučiti istu kaznu za kriminalca crnca ili bijelca. Pa ipak, neki psiholozi ostaju skeptični da ćemo ikada moći eliminirati sve učinke predrasude...  Potraži više...