Tečaj Engleskog
Kliknite ovdje za sva dosadašnja izdanja Tečaja engleskog jezika

Posebno izdanje - broj 131, lipanj 2012.

Confirmation bias Go to article

Biased memory Go to article

Polarization of opinion Go to article

Pristranost potvrđivanja Idi na članak

Pristrano pamćenje Idi na članak

Polarizacija mišljenja Idi na članak

Brain Research

 

Istraživanje mozga


Confirmation bias

 Go to article
 

Pristranost potvrđivanja

 Idi na članak

Biased memory

 Go to article
 

Pristrano pamćenje

 Idi na članak

Polarization of opinion

 Go to article
 

Polarizacija mišljenja

 Idi na članak

Preference for early information

 Go to article
 

Sklonost ranijim informacijama

 Idi na članak

Wason's research on hypothesis-testing

 Go to article
 

Wasonovo istraživanje o testiranju hipoteza

 Idi na članak

Klayman and Ha's critique

 Go to article
 

Klaymanova i Haova kritika

 Idi na članak

Explanations

 Go to article
 

Objašnjenja

 Idi na članak

Consequences

 Go to article
 

Posljedice

 Idi na članak

Brain Research

top
 

Istraživanje mozga

vrh

Confirmation bias

Confirmation bias (also called confirmatory bias) is a tendency of people to favour information that confirms their beliefs or hypotheses. People display this bias when they gather or remember information selectively, or when they interpret it in a biased way. The effect is stronger for emotionally charged issues and for deeply entrenched beliefs. For example, in reading about gun control, people usually prefer sources that affirm their existing attitudes. They also tend to interpret ambiguous evidence as supporting their existing position.



Biased search, interpretation and memory have been used by scientists to explain attitude polarization (when a disagreement becomes more extreme even though the different parties are exposed to the same evidence), belief perseverance (when beliefs persist after the evidence for them is shown to be false), the irrational primacy effect (a greater reliance on information encountered early in a series) and illusory correlation (when people falsely perceive an association between two events or situations).

A series of experiments in the 1960s suggested that people are biased toward confirming their existing beliefs... Show more... Search for more...

 

Pristranost potvrđivanja

Pristranost potvrđivanja (koju također zovemo potvrdna pristranost) je tendencija ljudi da favoriziraju informacije koje potvrđuju njihova uvjerenja ili hipoteze. Ova je pristranost kod ljudi uočljiva kada prikupljaju informacije ili se selektivno nečega prisjećaju, odnosno kada tumače informacije na pristran način. Učinak je jači kod problematike koja je nabijena emocijama, kao i u slučaju duboko ukorijenjenih uvjerenja. Na primjer, kada čitaju o kontroli oružja, ljudi obično preferiraju izvore koji potvrđuju njihove postojeće stavove. Također imaju tendenciju interpretirati dvosmislene dokaze kao potporu svojeg stava.

Znanstvenici su koristili pristrano pretraživanje, tumačenje i pamćenje kako bi objasnili polarizaciju stavova (kada neslaganje postaje ekstremnije iako su različite strane izložene istim dokazima), ustrajnost u vjerovanju (kada uvjerenje traje i nakon što je predstavljen dokaz da je to uvjerenje lažno), učinak iracionalnog prvenstva (veće oslanjanje na informacije na koje smo naišli ranije u nizu) i iluzornu korelaciju (kada ljudi pogrešno doživljavaju povezanost između dva događaja ili situacije).

Niz eksperimenata iz 1960-ih godina sugerira da su ljudi pristrani potvrđivati svoja postojeća uvjerenja... Show more... Potraži više...

Biased memory

Even if someone has sought and interpreted evidence in a neutral manner, they may still remember it selectively to reinforce their expectations. This effect is called "selective recall", "confirmatory memory" or "access-biased memory". Psychological theories differ in their predictions about selective recall. Schema theory predicts that information matching prior expectations will be more easily stored and recalled. Some alternative approaches say that surprising information stands out more and so is more memorable. Predictions from both these theories have been confirmed in different experimental contexts, with no theory winning outright.

In one study, subjects read a profile of a woman which described a mix of introverted and extroverted behaviours. They later had to recall examples of her introversion and extroversion... Show more... Search for more...

 

Pristrano pamćenje

Čak i ako je netko tražio i tumačio dokaze na neutralan način, ipak ih se može sjećati selektivno kako bi pojačao svoja očekivanja. Ovaj efekt se naziva "selektivno sjećanje", "potvrdno sjećanje" ili "sjećanje s pristranim pristupom". Psihološke se teorije razlikuju u svojim predviđanjima o selektivnom sjećanju. Teorija shema predviđa da će informacije koje odgovaraju prethodnim očekivanjima biti lakše spremljene i bit će ih se moguće lakše prisjetiti. Neki alternativni pristupi kažu da se iznenađujuće informacije više ističu te ih je tako lakše zapamtiti. Predviđanja iz obje ove teorije potvrđena su u različitim eksperimentalnim kontekstima, a niti jedna teorija nije izravno pobijedila.

U jednoj studiji, ispitanici su pročitali profil žene koji je opisao kombinaciju introvertnog i ekstrovertnog ponašanja. Kasnije su se morali prisjetiti primjera njene introverzije i ekstroverzije... Prikaži više... Potraži više...

Polarization of opinion

When people with opposing views interpret new information in a biased way, their views can move even further apart. This is called "attitude polarization". The effect was demonstrated by an experiment that involved drawing a series of red and black balls from one of two concealed "bingo baskets". Subjects knew that one basket contained 60% black and 40% red balls; the other, 40% black and 60% red. The experimenters looked at what happened when balls of alternating colour were drawn in turn, a sequence that does not favour either basket.

After each ball was drawn, subjects in one group were asked to state out loud their judgments of the probability that the balls were being drawn from one or the other basket. These subjects tended to grow more confident with each successive draw - whether they initially thought the basket with 60% black balls or the one with 60% red balls was the more likely source, their estimate of the probability increased. Another group of subjects were asked to state probability estimates only at the end of a sequence of drawn balls, rather than after each ball. They did not show the polarization effect, suggesting that it does not necessarily occur when people simply hold opposing positions, but rather when they openly commit to them... Show more... Search for more...

 

Polarizacija mišljenja

Kada ljudi sa suprotstavljenim pogledima protumače nove informacije na pristran način, njihova stajališta se mogu još i više udaljiti. To se zove "polarizacija stava". Učinak je demonstriran eksperimentom koji je uključivao izvlačenje niza crvenih i crnih kuglica iz jedne od dviju skrivenih "bingo košara". Ispitanici su znali da jedna košara sadrži 60 posto crnih i 40 posto crvenih kuglica, a druga košara 40 posto crnih i 60 posto crvenih kuglica. Provoditelji eksperimenta gledali su što se događa kada se kuglice izmjeničnih boja izvlačilo naizmjenično, što je slijed koji ne favorizira niti jednu košaru.

Nakon izvlačenja svake kuglice, od ispitanika u jednoj skupini tražilo se da na glas kažu svoju procjenu vjerojatnosti da je kuglica izvučena iz jedne ili druge košare. Ti su ispitanici bili skloni tome da postaju sve sigurniji sa svakim sljedećim izvlačenjem - bez obzira da li su u početku mislili da se vjerojatnije radi o košari sa 60 posto crnih kuglica ili onoj sa 60 posto crvenih kuglica, njihova procjena vjerojatnosti je rasla. Od druge se skupine ispitanika tražilo da iznesu procjene vjerojatnosti samo na kraju niza izvučenih kuglica, a ne nakon svake kuglice. Oni nisu pokazali učinak polarizacije, sugerirajući da se on ne pojavljuje nužno kada ljudi jednostavno imaju suprotstavljene stavove, nego kada se otvoreno vežu za njih... Prikaži više... Potraži više...

Preference for early information

Experiments have shown that information is weighted more strongly when it appears early in a series, even when the order is unimportant. For example, people form a more positive impression of someone described as "intelligent, industrious, impulsive, critical, stubborn, envious" than when they are given the same words in reverse order. This irrational primacy effect is independent of the primacy effect in memory in which the earlier items in a series leave a stronger memory trace... Show more... Search for more...

 

Sklonost ranijim informacijama

Eksperimenti su pokazali da se podaci smatraju važnijima kada se pojave na početku niza, čak i kada je red nevažan. Na primjer, ljudi stvaraju više pozitivan dojam o nekome tko je opisan kao "inteligentan, poduzetan, impulzivan, kritičan, tvrdoglav, zavidan" nego kada im se iste riječi daju obrnutim redoslijedom. Taj učinak iracionalnog prvenstva neovisan je o učinku prvenstva u pamćenju, u kojem ranije stavke u nizu ostavljaju jači trag u pamćenju... Prikaži više... Potraži više...

Wason's research on hypothesis-testing

The term "confirmation bias" was coined by English psychologist Peter Wason. For an experiment published in 1960, he challenged subjects to identify a rule applying to triples of numbers. At the outset, they were told that (2,4,6) fits the rule. Subjects could generate their own triples and the experimenter told them whether or not each triple conformed to the rule.

While the actual rule was simply "any ascending sequence", the subjects had a great deal of difficulty in finding it, often announcing rules that were far more specific, such as "the middle number is the average of the first and last". The subjects seemed to test only positive examples - triples that obeyed their hypothesized rule... Show more... Search for more...

 

Wasonovo istraživanje o testiranju hipoteza

Pojam "pristranost potvrđivanja" skovao je engleski psiholog Peter Wason. Za pokus objavljen 1960. godine, izazvao je ispitanike da identificiraju pravilo koje se primjenjuje na tri broja. Na početku, rečeno im je da se (2,4,6) uklapa u pravilo. Ispitanici su mogli generirati vlastite skupove od tri broja, a provoditelj eksperimenta im je rekao je li svaki od njih u skladu s pravilom.

Dok je samo pravilo bilo jednostavno "bilo koji uzlazni slijed", ispitanici su imali mnogo teškoća u pronalaženju pravila, često koristeći pravila koja su bila daleko više specifična, na primjer "srednji broj je prosjek prvog i posljednjeg". Činilo se da ispitanici testiraju samo pozitivne primjere - tri broja koja podilaze njihovom hipotetskom pravilu... Prikaži više... Potraži više...

Klayman and Ha's critique

A 1987 paper by Klayman and Ha argued that Wason's experiments had not actually demonstrated a bias towards confirmation. Instead, Klayman and Ha interpreted the results in terms of a tendency to make tests that are consistent with the working hypothesis. They called this the "positive test strategy".

This strategy is an example of a heuristic: a reasoning shortcut that is imperfect but easy to compute. Klayman and Ha used Bayesian probability and information theory as their standard of hypothesis-testing, rather than the falsificationism used by Wason. According to these ideas, each answer to a question yields a different amount of information, which depends on the person's prior beliefs... Show more... Search for more...

 

Klaymanova i Haova kritika

Rad Klaymana i Haa iz 1987. godine tvrdio je da Wasonovi eksperimenti nisu zapravo pokazali pristranost prema potvrdi. Umjesto toga, Klayman i Ha tumače rezultate u smislu sklonosti da se naprave testovi koji su u skladu s radnom hipotezom. Nazvali su to "strategija pozitivnog testa".

Ova strategija je primjer heuristike: prečac u razmišljanju koji je nesavršen, ali ga je lako izračunati. Klayman i Ha su koristili Bayesovsku vjerojatnost i teoriju informacija kao svoj standard za testiranje hipoteza, umjesto falsifikacionizma koji je koristio Wason. Prema tim idejama, svaki odgovor na pitanje daje različitu količinu podataka, koja ovisi o čovjekovim prethodnim uvjerenjima... Prikaži više... Potraži više...

Explanations

Confirmation bias is often described as a result of automatic processing. Individuals do not use deceptive strategies to fake data, but forms of information processing that take place more or less unintentionally. According to Robert Maccoun, most biased evidence processing occurs unintentionally through a combination of both motivated and cognitive mechanisms.

Cognitive explanations for confirmation bias are based on limitations in people's ability to handle complex tasks, and the shortcuts, called "heuristics", that they use. For example, people may judge the reliability of evidence by using the availability heuristic, i.e. how readily a particular idea comes to mind. It is also possible that people can only focus on one thought at a time, so find it difficult to test alternative hypotheses in parallel. Another heuristic is the positive test strategy identified by Klayman and Ha, in which people test a hypothesis by examining cases where they expect a property or event to occur. This heuristic avoids the difficult or impossible task of working out how diagnostic each possible question will be. However, it is not universally reliable, so people can overlook challenges to their existing beliefs.


Motivational explanations involve an effect of desire on belief... Show more... Search for more...

 

Objašnjenja

Pristranost potvrđivanja često je opisana kao rezultat automatske obrade. Pojedinci ne koriste strategiju obmane kako bi lažirali podatke, već oblike obrade podataka koji se odvijaju manje ili više nenamjerno. Prema Robertu Maccounu, većina se pristranih obrađivanja dokaza događa nenamjerno kroz kombinaciju motiviranih i kognitivnih mehanizama.

Kognitivna objašnjenja za potvrdu pristranosti temelje se na ograničenjima u ljudskoj sposobnosti za obradu složenih zadataka, te kratica, pod nazivom "heuristika", koje oni koriste. Na primjer, ljudi mogu procijeniti pouzdanost dokaza pomoću heuristike dostupnosti, odnosno koliko im brzo određena ideja padne na pamet. Također je moguće da se ljudi mogu usredotočiti samo na jednu misao u isto vrijeme, tako da im je teško paralelno testirati alternativnu hipotezu. Druga heuristika je strategija pozitivnog testa koju su otkrili Klayman i Ha, u kojoj ljudi testiraju hipotezu ispitivanjem slučajeva gdje očekuju da se pojavi stvar ili događaj. Ova heuristika izbjegava težak ili nemoguć zadatak shvaćanja koliko će dijagnostičko svako pitanje biti. Međutim, ona nije univerzalno pouzdana, tako da ljudi mogu previdjeti izazove u korist svojih postojećih uvjerenja.

Motivacijska objašnjenja uključuju učinak želje za uvjerenjem... Prikaži više... Potraži više...

Consequences

Confirmation bias can lead investors to be overconfident, ignoring evidence that their strategies will lose money. Investors can make more profit when they resist bias. In politics, participants who interpret a candidate's debate performance in a neutral way are more likely to profit. To combat the effect of confirmation bias, investors can try to adopt a contrary viewpoint "for the sake of argument". In one technique, they can imagine that their investments have collapsed and ask themselves why this might happen.


Confirmation bias can be a factor in creating or extending conflicts, from emotionally charged debates to wars: by interpreting the evidence in their favour, each opposing party can become overconfident that it is in the stronger position. On the other hand, confirmation bias can result in people ignoring or misinterpreting the signs of an imminent or incipient conflict. For example, psychologists have argued that US Admiral Husband Kimmel showed confirmation bias when playing down the first signs of the Japanese attack on Pearl Harbor.



Previous research has shown that the assessment of the quality of scientific studies seems to be particularly vulnerable to confirmation bias... Show more... Search for more...

 

Posljedice

Pristranost potvrđivanja može navesti ulagače da budu previše samouvjereni, ignorirajući dokaze da će zbog svoje strategije izgubiti novac. Ulagači mogu više zaraditi kada se odupru pristranosti. U politici, sudionici koji interpretiraju debatnu izvedbu kandidata na neutralan način imaju više šanse profitirati. Za borbu protiv učinka pristranosti potvrđivanja, ulagači mogu pokušati usvojiti suprotno stajalište "isključivo radi argumenta". U jednoj takvoj tehnici, oni mogu zamisliti da su njihova ulaganja pala i pitati se zbog čega se to moglo dogoditi.

Pristranost potvrđivanja može biti čimbenik u stvaranju ili proširenju sukoba, od emocionalno nabijenih rasprava do ratova: tumačenjem dokaza u svoju korist, svaka suprotstavljena stranka može postati previše samouvjerena da je u boljem položaju. S druge strane, pristranost potvrđivanja može dovesti do toga da ljudi ignoriraju ili krivo protumače znakove neposrednog sukoba ili sukoba u nastajanju. Na primjer, psiholozi su tvrdili da je američki admiral Husband Kimmel pokazao pristranost potvrđivanja kada je umanjio značaj prvih znakova koji su ukazivali na to da će uslijediti japanski napad na luku Pearl Harbor.

Prethodna su istraživanja pokazala da se procjena kvalitete znanstvenih istraživanja čini posebno ranjivom na pristranost potvrđivanja... Prikaži više... Potraži više...



Kako koristiti ovaj tečaj?

QuickLearn Bilingual Text™ - provjerena metodologija koja omogućava brzo učenje engleskog jezika.

Učenje novih engleskih riječi, sintakse i gramatike znatno je olakšano i ubrzano čitanjem dvojezičnih vijesti, zato što prilikom učenja ne trebate koristiti rječnik i gramatiku. Brzina usvajanja znanja pospješena je time što čitate vijesti koje vas zanimaju i koje biste inače čitali na hrvatskom jeziku.

Ukratko, korištenjem QuickLearn Bilingual Text™ metodologije:

Koraci u postupku učenja

Osobe s osnovnim znanjem engleskog jezika:

KORAK 1: Pročitajte cijeli odlomak na hrvatskom jeziku na desnoj strani.
KORAK 2: Isti odlomak pročitajte na engleskom na lijevoj strani.
KORAK 3: Kada Vam nešto nije jasno na engleskoj strani teksta onda treba ponovno pročitati hrvatski tekst s desne strane.

Osobe s naprednim znanjem engleskog jezika:

KORAK 1: Pročitajte engleski tekst na lijevoj strani.
KORAK 2: Kada Vam nešto nije jasno na engleskoj strani teksta onda treba pročitati hrvatski tekst s desne strane.

Izgovor

Ako želite učiti engleski izgovor onda Vam je potreban naš softverski program "Tečaj engleskog jezika". Za narudžbenicu kliknite ovdje.

Gramatika

Ako želite bolje naučiti i englesku gramatiku, ovdje možete besplatno preuzeti naš Uvod u englesku gramatiku.

Ovo je besplatno internetsko izdanje. Ako želite vidjeti potpun sadržaj u PDF formatu, potrebno je ispuniti našu sigurnu internetsku narudžbenicu i na njoj odabrati pretplatu na izdanje u PDF formatu (10 kn + PDV), mjesečnu pretplatu na 4 PDF izdanja (30 kn + PDV - popust 25%), ili godišnju pretplatu (300 kn + PDV - popust 38%).

Na ovoj narudžbenici također možete naručiti i naš softverski program "Tečaj engleskog jezika". Narudžbu možete platiti kreditnim karticama (American Express, Visa, MasterCard i Diners), ili po ponudi. Naručiti možete i na telefon: 01/2313-015.

Ako želite preporučiti besplatni tečaj engleskog jezika prijatelju, kliknite ovdje
Ako više ne želite primati besplatni tečaj engleskog jezika, kliknite ovdje

Za više informacija o tečaju engleskog jezika kliknite ovdje
Veliki rječnik Rječnik s izgovorom Rječnik WordTran PocketDict PalmDict TelDict NeuroGrammar HumanTran Vijesti iz gospodarstva i znanosti

Tečaj engleskog SimulTran KnowledgeSearch MobileTran TravelTran LetterTran InterTran SearchTran PocketTran PalmTran NeuroTran
Informacije: 01/2313-015
Pošaljite nam e-mail

My status
© 2012 Translation Experts Hrvatska d.o.o. za poduku stranih jezika