Business |
|
Gospodarstvo |
Merkel avoids Greece finance pledge
|
|
Merkel izbjegava dati financijsko jamstvo za Grčku
|
Olderpreneurs will kick-start the recovery
|
|
Stariji poduzetnici će pokrenuti oporavak
|
Hedonic editing: masking the pain of loss
|
|
Hedonističko uređivanje: prikrivanje boli zbog gubitka
|
Health |
|
Zdravlje |
My Stroke of Insight
|
|
Moždani udar spoznaje
|
Science |
|
Znanost |
CERN on trial
|
|
CERN na sudu
|
Ecology |
|
Ekologija |
Why is the mafia poisoning the Mediterranean Sea?
|
|
Zašto mafija truje Sredozemno more?
|
Technology |
|
Tehnologija |
Who needs banks if you have a mobile phone?
|
|
Kome trebaju banke ako imate mobilni telefon?
|
Sports |
|
Sport |
The Red Knights cannot restore United's innocence
|
|
Crveni Vitezovi ne mogu vratiti Unitedovu nedužnost
|
|
|
|
|
Merkel avoids Greece finance pledge
Angela Merkel, the German chancellor, yesterday pledged to do "everything in order to stabilise the euro, our common currency", after meeting George Papandreou, the Greek prime minister.
However, she stopped short of making any firm financial commitment to support Greece in its economic crisis.
The two European leaders promised a joint initiative to clamp down on speculators who seek to exploit uncertainty over sovereign debt.
They also pledged a programme of longer-term cooperation on a wide range of issues, such as sustainable energy, research and development, immigration and civil society.
These could yet prove to be a back-door way for Germany to provide support to the Greek economy.
Ms Merkel rejected any suggestion of providing financial support to Greece, if the government in Athens was unable to refinance its debt.
"That is a question we do not have to face today, and I am optimistic it is not a question we are going to face in the future," she said.
Mr Papandreou, who is flying round Europe and then to the US seeking support for Greece's drastic austerity programme, expressed his gratitude for Germany's political support, and Ms Merkel's praise for the Greek government programme.
"I thank the German chancellor for the support she has shown for our programme," he said.
"Its purpose is to achieve stability and see our country develop, in order to lead our country out of the crisis." Both leaders...
|
|
Merkel izbjegava dati financijsko jamstvo za Grčku
Angela Merkel, njemačka kancelarka, jučer se obvezala učiniti "sve kako bi se stabilizirao euro, naša zajednička valuta", nakon sastanka s George Papandreouom, grčkim premijerom.
Međutim, nije se obvezala na nikakvu čvrstu financijsku potporu Grčkoj u njenoj ekonomskoj krizi.
Dva europska čelnika obećala su zajedničku inicijativu kako bi se prekinule špekulacije ljudi koji gledaju kako bi iskoristili nesigurnost zbog državnog duga.
Također su obećali program dugoročne suradnje na širokom rasponu problema, poput održive energije, istraživanja i razvoja, imigracije i civilnog društva.
Ovo bi se još moglo pokazati malim vratima za Njemačku u pružanju potpore grčkom gospodarstvu.
Gospođa Merkel odbacila je sve prijedloge davanja financijske potpore Grčkoj, ako vlada u Ateni nije u mogućnosti refinancirati svoj dug.
"To je pitanje s kojim se ne moramo suočiti danas, a ja sam optimistična u nadi da to nije pitanje s kojim ćemo se suočiti u budućnosti," kazala je.
Gospodin Papandreou, koji leti diljem Europe i zatim u SAD-e u potrazi za podrškom za drastični stabilizacijski program u Grčkoj, izrazio je zahvalnost za političku podršku Njemačke, i pohvalu gospođe Merkel za plan grčke vlade.
"Zahvaljujem njemačkoj kancelarki za potporu koju je izrazila za naš program," rekao je.
"Njegova svrha je postići stabilnost i vidjeti da se naša država razvija, u cilju izlaska naše države iz krize." Oba lidera...
|
Olderpreneurs will kick-start the recovery
This decade will see older people working longer.
That's not surprising.
In addition to governments from Britain to Greece raising the retirement age, low interest rates and the death of defined benefit pensions mean many people will not have enough money at age 65 to enjoy their sunset years.
They will be forced to work to make ends meet.
What I find interesting — and what could change the face of business — is that they may prefer to do that working for themselves.
A recent study from "Standard Life" suggests that one in six Britons aged 46-65 hopes to embark on a new business venture rather than retire.
This is seven times the number of possible start-ups from their parents' generation — and could amount to a million new businesses in the UK.
Their experience, wisdom and connections will be their secret weapons.
But they're also likely to have more time and money to spare than current entrepreneurs.
The typical age today for someone to start his own business is between 30 and 45.
Inconveniently, this is also when you're likely to have young children and a mortgage.
Olderpreneurs, meanwhile...
|
|
Stariji poduzetnici će pokrenuti oporavak
U ovom desetljeću će stariji ljudi raditi dulje.
To ne čudi.
Povrh toga što vlade od Velike Britanije do Grčke podižu starosnu dob za umirovljenje, niske kamatne stope i smrt mirovina s definiranim iznosom znači da mnogi ljudi neće imati dovoljno novca kada budu imali 65 godina kako bi uživali u svojim mirnim godinama.
Oni će biti prisiljeni raditi da bi sastavili kraj s krajem.
Ono što smatram zanimljivim — a što bi moglo promijeniti lice poslovanja — je da bi oni mogli odabrati da rade taj posao za sebe.
Nedavna studija iz "Standard Lifea" pokazuje da se jedan od šest Britanaca u dobi od 46-65 nada kako će pokrenuti novi poslovni pothvat umjesto odlaska u mirovinu.
To je sedam puta više potencijalnih novoosnovanih poduzeća od generacije njihovih roditelja — i taj broj bi mogao iznositi do milijun novih poduzeća u Velikoj Britaniji.
Njihovo iskustvo, mudrost i veze bit će njihovo tajno oružje.
Ali također je vjerojatno da će imati više vremena i novca od sadašnjih poduzetnika.
Danas je tipična dob nekoga tko započinje vlastiti posao između 30 i 45 godina.
Ono što je nezgodno je da je to ujedno i vrijeme kada vjerojatno imate malu djecu i hipoteku.
Stariji poduzetnici, za razliku od toga...
|
Hedonic editing: masking the pain of loss
Failure has always been a fundamental part of a market economy.
When markets work, they do so because new ideas are constantly being tried out.
Most fail.
Those that succeed cause older ideas to fail instead.
In the US, about 10 per cent of businesses disappear each year.
This is an awkward insight — but trial and error could be starting to take its rightful place as a business technique, rather than the dirty little secret of capitalism.
There are some hopeful signs.
Stefan Thomke of Harvard Business School has argued that advances in computation have made it possible to experiment on new products as a matter of course, trying many things and expecting many failures.
It is now easy, for example, to experiment with changes in the layout of a website, showing different configurations to different visitors and tracking results in real time.
Google, meanwhile, routinely launches new products with a "beta" label on them.
And academic superstars such as Steven Levitt, co-author of Freakonomics, have been teaching executive courses in business experimentation.
We are also starting to learn more about the psychology of learning from mistakes.
Richard Thaler, the behavioural economist...
|
|
Hedonističko uređivanje: prikrivanje boli zbog gubitka
Neuspjeh je uvijek bio osnovni dio tržišnog gospodarstva.
Tržišta funkcioniraju ako se neprekidno iskušavaju nove ideje.
Nove ideje se većinom izjalove.
One koje se ostvare unište stare ideje.
U SAD-u svake godine iščezne oko 10 posto tvrtki.
To je nezgodna spoznaja — no čini se da bi metoda pokušaja i pogrešaka mogla zauzeti svoje zasluženo mjesto među poslovnim tehnikama, umjesto među prljavim malim tajnama kapitalizma.
Ima optimističnih znakova.
Stefan Thomke s poslovne škole na Harvardu tvrdi da je napredak u računanju omogućio eksperimentiranje na novim proizvodima samo po sebi, uz isprobavanje mnogih stvari i očekivanje brojnih neuspjeha.
Sada je lako, na primjer, eksperimentirati s promjenama u izgledu neke internetske stranice, prikazivati različite konfiguracije različitim posjetiteljima i pratiti rezultate u stvarnom vremenu.
Google, u međuvremenu, rutinski lansira nove proizvode s "beta" natpisom na njima.
A akademske superzvijezde poput Stevena Levitta, koautora Freakonomicsa, počele su podučavati tečajeve za menadžere u poslovnom eksperimentiranju.
Također počinjemo učiti više o psihologiji učenja iz pogrešaka.
Richard Thaler, bihevioristički ekonomist...
|
|
|
|
|
My Stroke of Insight
When she was a young girl, brain scientist Dr. Jill Bolte Taylor became fascinated with the functions of the human brain.
Jill, one of Time magazine's 100 most influential people of 2008, has a brother with schizophrenia, and his brain disorder led Jill to dedicate her career to studying severe mental illnesses as a Harvard-trained neuroanatomist.
While she worked to uncover the differences between the brains of people born with mental illnesses and those who were not, something remarkable happened to Jill's own brain—it went silent.
On December 10, 1996, at age 37, Jill awoke with intense pain behind her left eye—a blood vessel had exploded in the left hemisphere of her brain and she was having a stroke.
Within hours, Jill could no longer walk, talk, read or write.
While Jill struggled to phone for help, she was aware that the left hemisphere of her brain was shutting down, taking with it her language, organizing and other analytical skills.
Without the dominant left side of her brain controlling her thoughts, Jill says her mind went silent, leaving only the right side of the brain functioning.
Through the right side of her brain, Jill says her consciousness shifted away from reality—and the trauma her body was suffering through—and into a place of inner peace and Nirvana.
The experience was life changing.
Not only did Jill face years of recovery...
|
|
Moždani udar spoznaje
Dok je još bila mlada djevojka, mozak znanstvenice dr. Jill Bolte Taylor postao je fasciniran funkcijama ljudskog mozga.
Jill, koju je časopis Time svrstao među 100 najutjecajnijih ljudi 2008. godine, ima brata koji boluje od shizofrenije, a njegov je moždani poremećaj potaknuo Jill da posveti karijeru proučavanju ozbiljnih mentalnih bolesti diplomiravši neuroanatomiju na Harvardu.
Dok je radila na razotkrivanju razlika između mozgova ljudi rođenih s mentalnim bolestima i onih rođenih sa zdravim mozgovima, njezinom se vlastitom mozgu dogodilo nešto zaprepašćujuće — utihnuo je.
10. prosinca 1996, u dobi od 37 godina, Jill se probudila s intenzivnom boli iza lijevog oka — krvna žila je puknula u lijevoj hemisferi njezinog mozga i upravo je proživljavala moždani udar.
Za samo nekoliko sati, Jill više nije mogla hodati, govoriti, čitati ili pisati.
Dok se Jill trudila telefonirati u pomoć, bila je svjesna da se lijeva hemisfera njezinog mozga gasi, odnoseći sa sobom njezine jezične, organizacijske i druge analitičke vještine.
Bez da dominantna lijeva strana njezinog mozga kontrolira njezine misli, Jill kaže da je njezin um utihnuo.
Kroz desnu stranu mozga, Jill kaže da se njezina svijest odmaknula od stvarnosti — i od traume kroz koju je prolazilo njezino tijelo — i prešla u mjesto unutarnjeg mira i Nirvane.
To iskustvo joj je promijenilo život.
Ne samo da se Jill suočila s godinama oporavka...
|
|
|
|
|
CERN on trial
In various countries, plaintiffs have sought court orders to halt the operation of the Large Hadron Collider at CERN near Geneva in Switzerland, with the most extraordinary of allegations: that the experiment may create a black hole that will devour the Earth.
Up until now, the various lawsuits filed against the LHC have faltered.
But if the right kind of claim is filed in the proper court, a judge may soon have to face the question of whether an injunction might be needed to save the world.
Injunctions are court orders that command persons to do or refrain from doing something.
They are relatively routine, for example when a building of historic significance is threatened with demolition.
But wading into the world of particle physics to shut down the LHC would be a forbidding proposition for anyone in judges' robes.
In deciding whether or not to issue an injunction, courts engage in what lawyers refer to as a "balancing test".
The idea is that the court weighs the hardships that would be endured by both parties if the injunction were or were not issued, taking into account the likelihood and severity of the alleged consequences.
The test closely resembles what is portrayed by courthouse statues around the world...
|
|
CERN na sudu
U raznim zemljama, tužitelji su tražili sudske naloge da zaustave rad LHC akceleratora u CERN-u blizu Ženeve u Švicarskoj, s najneobičnijom od svih optužbi: da pokus može stvoriti crnu rupu koja će progutati Zemlju.
Do sada, razne tužbe podignute protiv LHC-a su propale.
Ali ako se podnese ispravna vrsta tužbe kod odgovarajućeg suda, sudac bi se uskoro mogao suočiti s pitanjem da li je potreban sudski nalog kako bi se spasio svijet.
Sudski nalozi su odredbe suda koje naređuju osobama da nešto učine ili da se suzdrže od toga da nešto učine.
Oni su relativno rutinski, na primjer kada je zgrada od povijesnog značenja ugrožena razaranjem.
Ali ulaženje u svijet fizike subatomskih čestica kako bi se ugasio LHC bilo bi nezahvalan prijedlog za bilo koga tko nosi odoru suca.
Pri odlučivanju da li treba ili ne treba izdati nalog, sudovi se bave onim što odvjetnici zovu "test ravnoteže".
Ideja je da sud važe teškoće koje bi obje strane morale podnijeti ako bi nalog bio ili ne bio izdan, uzimajući u obzir vjerojatnost i ozbiljnost navodnih posljedica.
Test vrlo nalikuje onom kojeg prikazuju kipovi pored sudova diljem svijeta...
|
|
|
|
|
Why is the mafia poisoning the Mediterranean Sea?
In October 2009 the government of Italy announced that a wreck discovered off the south-western tip of the country is the "Catania", a passenger vessel sunk during World War I - and not the "Cunski", a cargo ship loaded with radioactive waste, as alleged by district authorities from nearby Calabria.
Few locals are reassured, says Michael Leonardi of the University of Calabria.
He and others maintain that the putative "Cunski" is still out there and is just one of numerous ships full of poisonous garbage that a crime syndicate has scuttled in the Mediterranean Sea.
Such a startling allegation, if true, would not only damage the tourism and fishing industries along this idyllic coast but also compromise the health of Mediterranean residents.
Processing and safely storing waste from the chemical, pharmaceutical and other industries can cost hundreds, even thousands, of dollars per ton - which makes illegal disposal highly profitable.
Some waste shippers that have operational bases in southern Italy have been using the Mediterranean as a dump.
39 ships were wrecked under questionable circumstances between 1979 and 1995 alone.
In every case the crew abandoned the ship long before it sank.
An average of two ships per year suspiciously disappeared in the Mediterranean during the 1980s and early 1990s.
Significantly, the increase in the frequency of wrecking correlates with the progressive tightening...
|
|
Zašto mafija truje Sredozemno more?
U listopadu 2009. godine vlada Italije je objavila da je olupina otkrivena pred jugozapadnim rtom zemlje "Catania", putnički brod potonuo za vrijeme Prvog svjetskog rata - a ne "Cunski", teretni brod nakrcan radioaktivnim otpadom, kao što su navela okružna nadležna tijela iz susjedne Kalabrije.
Malo je mještana razuvjereno, kaže Michael Leonardi sa sveučilišta u Kalabriji.
On i drugi tvrde da je navedeni "Cunski " još uvijek tamo negdje i samo je jedan od brojnih brodova punih otrovnog smeća kojeg je kriminalistički sindikat potopio u Sredozemnom moru.
Takva zapanjujuća tvrdnja, ako je istinita, ne bi samo naštetila industriji turizma i ribolova duž ove idilične obala već bi i ugrozila zdravlje stanovnika Mediterana.
Prerada i sigurno skladištenje otpada iz kemijske, farmaceutske i drugih industrija može koštati stotine, čak i tisuće, dolara po toni - što čini ilegalno odlaganje visoko profitabilnim.
Neki brodari koji prevoze otpad i koji imaju operativne baze u južnoj Italiji koristili su Mediteran kao deponij.
39 brodova je potonulo pod sumnjivim okolnostima samo između 1979. i 1995. godine.
U svakom slučaju posada je napustila brod mnogo prije nego što je potonuo.
Prosječno dva broda godišnje sumnjivo je nestalo na Mediteranu tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih godina.
Ono što je značajno, porast frekvencije potonuća korelira s progresivnim zaoštravanjem...
|
|
|
|
|
Who needs banks if you have a mobile phone?
With smartphones taking the world, a phone that can only send and receive voice calls and text messages may seem like a relic from a bygone age.
Yet in East Africa, simple phones like these are changing the face of the economy, thanks to the "mobile money" services that are spreading across the region.
Using the text-messaging capability built into the GSM system used by most cell phone networks, these services allow people without a bank account or credit card to use their phone as an electronic wallet that can be used to store, send or receive cash.
Around the world, some 2.5 billion people lack access to banking services, according to the New York-based Financial Access Initiative, a consortium of university economics researchers.
But a million of these people have a cell phone, and for them mobile money is an attractive option.
It works like this: you pay cash to your local agent - often at the nearest corner shop, if you live in a city - who then tops up your mobile money account using a secure form of SMS text messaging.
That money can be transferred to another person by sending an SMS to their cell phone account.
People without mobile money accounts can receive payments in the form of a text code which can be forwarded to their local agent...
|
|
Kome trebaju banke ako imate mobilni telefon?
Uz pametne telefone koji osvajaju svijet, telefoni koji samo mogu odašiljati i primati glasovne pozive i tekstualne poruke mogli bi se činiti poput relikvije iz davnog doba.
Pa ipak u istočnoj Africi, jednostavni telefoni poput ovih mijenjaju lice gospodarstva, zahvaljujući uslugama "mobilnog novca" koje se šire regijom.
Korištenjem mogućnosti slanja tekstualnih poruka ugrađene u GSM sustav kojeg koristi većina mobilnih mreža, ove usluge omogućavaju ljudima bez bankovnog računa ili kreditne kartice da koriste telefon kao elektroničku lisnicu koja se može upotrijebiti za pohranu, slanje ili primanje gotovine.
Diljem svijeta, oko 2,5 milijarde ljudi nema pristup bankarskim uslugama, prema njujorškom Financial Access Initiative, konzorciju sveučilišnih istraživača ekonomije.
Ali milijun tih ljudi ima mobitel, i za njih je mobilno bankarstvo privlačna opcija.
To radi ovako: vi platite u gotovini vašem lokalnom predstavniku - često u najbližoj trgovini na uglu, ako živite u gradu - koji zatim napuni vaš mobilni bankovni račun korištenjem sigurnog oblika SMS poruka.
Taj novac se može prenijeti na drugu osobu slanjem SMS-a na njihov račun mobilnog telefona.
Ljudi bez mobilnih bankovnih računa mogu primiti uplate u obliku tekstualnog koda koji se može proslijediti njihovom lokalnom predstavniku...
|
|
|
|
|
The Red Knights cannot restore United's innocence
When Jim O'Neill isn't trying to take over Manchester United, he rules the currency market.
In the late 1990s I was a currency columnist in the Financial Times.
One day I called to ask whether a certain well-known southern European country would be let into the euro.
Mr O'Neill screamed: "Of course they won't!" In the end the country did join the euro, though it probably regrets that now.
Jim O'Neill and Keith Harris, British football's chief dealmaker, have joined other rich United fans to try to buy the club from the Glazer family.
Whereas the Glazers profit from United, Mr O'Neill's "Red Knights" hope to run the club for the fans' sake.
They are probably too late.
A macroeconomist as gifted as Mr O'Neill will know that, since the 1980s, United has passed through the same stages as the British economy itself.
Stage one was the embrace of capitalism.
United floated on the stock market in 1990, after Margaret Thatcher, then prime minister, had begun encouraging profit-seeking, unleashing foreign banks such as Goldman in the City of London.
Stage two was profit-making.
United's business boomed with the UK economy.
The club ran itself like a...
|
|
Crveni Vitezovi ne mogu vratiti Unitedovu nedužnost
Kada Jim O'Neill ne pokušava preuzeti Manchester United, on vlada tržištem valuta.
U kasnim 1990-tim godinama bio sam kolumnist za valute Financial Timesa.
Jednog dana nazvao sam ga da ga pitam da li će određenoj poznatoj južnoeuropskoj državi biti dopušteno da uvede euro.
Gospodin O'Neill je zaurlao: "Naravno da neće!" Naposljetku je ta zemlja uvela euro, iako sada vjerojatno žali zbog toga.
Jim O'Neill i Keith Harris, glavni ugovaratelj u britanskom nogometu, pridružili su se drugim bogatim Unitedovim obožavateljima kako bi pokušali kupiti klub od obitelji Glazer.
S obzirom da obitelj Glazer profitira od Uniteda, "Crveni Vitezovi" gospodina O'Neilla se nadaju da će voditi klub zbog navijača.
Vjerojatno su zakasnili.
Makroekonomist tako nadaren kao što je gospodin O'Neill će znati da je od 1980-tih godina United prošao iste faze kao i samo britansko gospodarstvo.
Prva faza je bilo prihvaćanje kapitalizma.
United je stavljen na burzu 1990. godine, nakon što je Margaret Thatcher, tadašnja predsjednica vlade, započela poticati potragu za profitom, pokrećući strane banke poput Goldmana u Londonu.
Druga faza je bilo stvaranje profita.
Unitedovo poslovanje je eksplodiralo s ekonomijom Ujedinjenog Kraljevstva.
Klub se vodio poput...
|
|
|
