Business

Gospodarstvo

Bigger and better broadband

 

Veća i bolja širokopojasna veza

 

Is lobbying acceptable or is it a form of bribery?

 

Je li lobiranje prihvatljivo ili je oblik mita?

 

Flying high

 

Letenje u visinama

 

Container shipping

 

Prijevoz kontejnera

 

Biotechnology

Biotehnologija

The real promise of synthetic biology

 

Stvarno obećanje sintetičke biologije

 

Health

Zdravlje

Lack of control leads to superstition

 

Nedostatak kontrole dovodi do praznovjerja

 

Weighing the risks and benefits of medical procedures

 

Mjerenje rizika i koristi medicinskih postupaka

 

Gardening

Vrtlarstvo

Spring gardens

 

Proljetni vrtovi

 

Bigger and better broadband

New regulatory rules should change the way Americans get online

At the turn of the millennium, the U.S. had the best broadband access in the world. It reached more homes, and at a lower price, than any other industrial country. Ten years later the U.S. is a solid C-minus student, ranking slightly below average on nearly every metric.


Just how the U.S. lost its edge and how it plans to get it back are the issues before the Federal Communications Commission as it prepares to launch the most significant overhaul of network policy since the birth of the Web. As part of last year's stimulus package, Congress provided $7.2 billion to expand broadband access to every American. It also required the FCC to outline a plan for how to make that happen. The outcome of the FCC's deliberations, due February 17, could determine not just control over the broadband infrastructure but also the nature of the Internet itself.

Today about 51 percent of U.S. households have broadband access, and those that do pay roughly $45 per month. Contrast that with South Korea, where 94 percent of households browse the Web at $37 per month (and at download speeds on average eight times faster). The decline in the adoption, pricing and speed of broadband in the U.S. can be traced back to a series of...

Veća i bolja širokopojasna veza

Nova regulatorna pravila bi trebala promijeniti način na koji se Amerikanci spajaju na internet

Na razmeđi tisućljeća, SAD je imao najbolju širokopojasnu vezu za pristup internetu na svijetu. Ona je obuhvaćala više kućanstava i po nižoj cijeni nego u bilo kojoj drugoj industrijskoj zemlji. Deset godina poslije SAD je student s čvrstom ocjenom C-minus (minus 3), u rangu malo ispod prosjeka prema gotovo svim mjerilima.

Kako je SAD izgubio svoju prednost i kako je planira vratiti je upravo problematika koja se nalazi pred Saveznom komisijom za komunikacije (FCC) dok se sprema pokrenuti najznačajniju reorganizaciju mrežne politike od rođenja interneta. Kao dio prošlogodišnjeg paketa poticaja, Kongres je dao 7,2 milijarde dolara kako bi omogućio širokopojasni pristup internetu svakom Amerikancu. Također je zatražio od FCC-a da izloži plan kako će to ostvariti. Rezultat promišljanja FCC-a, koji će biti izložen 17. veljače, mogao bi utvrditi ne samo upravljanje širokopojasnom infrastrukturom već i prirodu samog interneta.

Danas oko 51 posto kućanstva u SAD-u ima širokopojasnu vezu, a ona koja je imaju plaćaju otprilike 45 dolara mjesečno. Usporedite to s južnom Korejom, gdje 94 posto kućanstava surfa internetom za 37 dolara mjesečno (i to u prosjeku uz osam puta kraće vrijeme preuzimanja datoteka). Uzrok pogoršanja pri uvođenju, formiranju cijena i brzine širokopojasne veze u SAD-u je serija...

Is lobbying acceptable or is it a form of bribery?

Greater transparency and limits on lobbyist influence would promote better long-range strategies

The breakdown of the Washington policy process has four manifestations. First is a chronic inability to focus beyond the next election. Second, most key decisions are made in congressional backrooms through negotiations with lobbyists, who simultaneously fund the congressional campaigns.

Third, technical expertise is largely ignored or bypassed, while expert communities such as climate scientists are falsely and recklessly derided by the Wall Street Journal as a conspiratorial interest group chasing federal grants. Fourth, there is little way for the public to track and comment on complex policy proposals working their way through Congress or federal agencies.


These failings take a special toll on the challenges of sustainable development because there is no quick fix, for example, for the challenge of large-scale reductions in greenhouse gas emissions. Some free-market economists say sustainable development should be left to the marketplace, but the marketplace now offers no incentive to reduce carbon emissions. Even putting a levy on carbon emissions, either through a carbon tax or carbon-emission permits, will not be sufficient.

How can business and government work together without policies falling prey to special interests? First, the administration should initiate...

Je li lobiranje prihvatljivo ili je oblik mita?

Veća transparentnost i ograničenje utjecaja lobista bi bolje promicalo dugoročne strategije

Poremećaj političkog procesa u Washingtonu manifestira se na četiri načina. Prvi je kronična nesposobnost za usredotočenost dalje od sljedećih izbora. Drugo, većina ključnih odluka donosi se iza zatvorenih vratiju Kongresa kroz pregovore s lobistima, koji istovremeno financiraju kongresne kampanje.

Treće, tehnička stručnost se uvelike zanemaruje ili zaobilazi, dok se stručne zajednice poput klimatskih znanstvenika pogrešno i bezobzirno ismijava od strane Wall Street Journala kao urotničku interesnu skupinu koja je u potjeri za saveznim bespovratnim sredstvima. Četvrto, malo je načina da javnost prati i komentira složene političke prijedloge koji se probijaju kroz Kongres ili državne agencije.

Ove nepravilnosti čine posebnu štetu izazovima održivog razvoja jer nema brzog rješenja, na primjer, za izazov masovnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Neki ekonomisti slobodnog tržišta kažu da bi održivi razvoj trebao biti prepušten tržištu, ali tržište sada ne nudi poticaj za smanjenje ugljičnih emisija. Čak ni pristojbe na ugljične emisije, bilo putem poreza na ugljik ili dozvola za ugljične emisije, neće biti dovoljne.


Kako poduzeća i vlada mogu surađivati a da politika ne padne kao plijen posebnih interesa? Prvo, nadležna uprava bi trebala pokrenuti...

Flying high

I'd been flying gliders since I was 15. I'd been a member of a gliding school and always had the idea in the back of my mind of setting up a gliding school, something that would have been impossible in the Czechoslovakia of my youth. So that's what me and my wife did. We bought a second-hand "tow plane" and a glider, and leased a hangar at the local airfield.

Raising the money for the business wasn't that difficult. We needed about C$50,000 (US$47,000) to get it up and running. I had saved about half that amount since arriving in Canada. I didn't find saving money difficult because I'd been used to getting by on very little back in Czechoslovakia and hadn't yet succumbed to the lure of "western living" - such as dining out, drinking wine and buying lots of consumer goods. We borrowed the remainder. I found setting up a business in Canada pretty straightforward.

It took a while to make a go of the business, partly because Whistler wasn't as big a summer holiday destination as it is now, so the area didn't get that many visitors in the summer months, and gliding is very much a summer activity...

Letenje u visinama

Letim jedrilicama još od svoje 15. godine. Bio sam član škole jedrenja i uvijek sam negdje u dubini uma imao ideju osnivanja škole jedrenja, nešto što bi bilo nemoguće u Čehoslovačkoj moje mladosti. To smo ja i moja supruga i učinili. Kupili smo polovni "avion za vuču" i jedrilicu, te iznajmili hangar na lokalnom uzletištu.

Skupljanje novca za posao nije bilo toliko teško. Trebali smo oko 50.000 kanadskih dolara (47.000 američkih dolara) kako bismo pokrenuli posao. Polovicu tog iznosa sam već uštedio otkad sam došao u Kanadu. Štednja mi nije bila teška jer sam se već naučio snalaziti s vrlo malo novca još u Čehoslovačkoj i nisam se prepustio mamcu "zapadnjačkog života" - kao na primjer prehrani izvan kuće, ispijanju vina i kupnji mnogo robe široke potrošnje. Ostatak smo posudili. Započinjanje posla u Kanadi za mene je bilo prilično jednostavno.

Trebalo je vremena za pokretanje posla, djelomice jer Whistler nije bio tako velika ljetna destinacija za odmor kao što je to sada, pa područje nije imalo mnogo posjetitelja u ljetnim mjesecima, a jedrenje je izrazito ljetna aktivnost...

Container shipping

Quarterly losses from Neptune Orient Lines (NOL), south-east Asia's largest container carrier, are appearing with near-constant frequency. This week's instalment - a $211m deficit for September to December - was the company's fifth in a row.

A savage downturn in demand has been exacerbated by over-capacity. Even though a near-record 10 per cent of the global container fleet is lying idle, another 742 vessels are on order - 35 per cent of existing capacity, according to AXSMarine. Government-owned shipyards, each employing thousands of people, have shown a predictably low tolerance for deferments or cancellations.

Better retail sales in developed markets mean that the price of shipping a 40ft box from Hong Kong to Rotterdam has recovered to about $4,000, up from lows early last year of $700, and above typical...

Prijevoz kontejnera

Tromjesečni gubitci tvrtke Neptune Orient Lines (NOL), najvećeg prijevoznika kontejnera u jugoistočnoj Aziji, pojavljuju se s gotovo stalnom učestalošću. Onaj koji se dogodio ovog tjedna - manjak od 211 milijuna dolara za razdoblje od rujna do prosinca - već je peti zaredom te tvrtke.

Naglo smanjenje potražnje dodatno je pogoršano pretjeranim kapacitetima. Iako je gotovo rekordnih 10 posto globalne kontejnerske flote besposleno, naručeno je dodatnih 742 brodova - 35 posto postojećeg kapaciteta, prema AXSMarine. Brodogradilišta u državnom vlasništvu, od kojih svako zapošljava tisuće ljudi, pokazala su predvidljivo malu toleranciju za odgode ili poništenja narudžbi.

Bolja maloprodaja na razvijenim tržištima znači da se cijena prijevoza kontejnera od 12 metara (40 stopa) iz Hong Konga do Rotterdama vratila na oko 4.000 dolara, oporavljajući se od najniže razine od 700 dolara prošle godine, i iznad tipične...

The real promise of synthetic biology

Scientists are closing in on the ability to make life from scratch, with potential consequences both good and bad


Consider just some of the progress associated with the J. Craig Venter Institute. In 2003 its researchers created a synthetic version of the bacteria phiX174. In 2007 they successfully transformed one species of bacteria to another by genome transplantation. Most recently, they developed methods for the complete synthetic assembly of the genome of the bacterium Mycoplasma genitalium.

The techniques now developed make the feat of sequencing the human genome in 2001 seem prehistoric. Not only have the cost and speed of sequencing evolved faster than those of computer chips, but the ability to use both chemistry and biology to synthesize new complex organisms has undergone a revolution in the past five years.

Instructions embedded in synthetic gene sequences can now be implanted in foreign cells and thereby cause those cells to express proteins; those proteins, in turn, build new functioning copies of the life-forms whose "instruction manual" is in the embedded sequences.

I expect that within 50 years the world's economy will be driven not by computer-generated information but by biologically generated software. Of course, as Spiderman would say, with great power comes great responsibility. Hackers now create software viruses that periodically disable...

Stvarno obećanje sintetičke biologije

Znanstvenici se približavaju sposobnosti stvaranja života od samog početka, uz potencijalne posljedice koje su i dobre i loše

Razmotrimo samo neke od napredaka povezanih s institutom J. Craig Venter. 2003. godine njegovi su istraživači stvorili sintetičku verziju bakterije phiX174. U 2007. godini uspješno su transformirali jednu vrstu bakterije u drugu putem transplantacije genoma. Nedavno, razvili su metode za potpuno umjetno sastavljanje genoma bakterije Mycoplasma genitalium.

Tehnike koje su sada razvijene čine da pothvat sekvenciranja ljudskog genoma 2001. godine izgleda prapovijesno. Ne samo da su troškovi i brzina sekvenciranja evoluirali brže od računalnih čipova, već je i sposobnost da se koriste i kemija i biologija kako bi se sintetizirali novi složeni organizmi prošla revoluciju u posljednjih pet godina.

Instrukcije usađene u sintetičkim genskim nizovima mogu sada biti usađene u strane stanice i time uzrokovati da te stanice stvaraju proteine; ti proteini, nadalje, izgrađuju novu funkcionalnu kopiju životnog oblika čiji je "priručnik s uputama" uklopljen u nizove.

Očekujem da će unutar 50 godina svjetsko gospodarstvo biti predvođeno ne računalno generiranim informacijama već biološki generiranim računalnim programima. Naravno, kako bi Spiderman rekao, uz veliku moć dolazi i velika odgovornost. Hakeri sada stvaraju softverske viruse kako bi periodično onemogućili...

Lack of control leads to superstition

Imagine a time in your life when you felt out of control - anything from getting lost to losing a job. Such a scenario was presented to subjects in a 2008 experiment by Jennifer Whitson of the University of Texas at Austin and her colleague Adam Galinsky of Northwestern University.


Whitson and Galinsky sat subjects before a computer screen, telling one group they must guess which of two images embodied an underlying concept the computer had selected. There was no actual underlying concept - the computer was programmed to tell the subjects randomly that they were either "correct" or "incorrect." Consequently, they developed a sense of lacking control.

Another group did not receive randomized feedback and so felt more in control. In the second part of the experiment subjects were shown 24 "snowy" photographs, half of which contained hidden images such as a hand, horses, a chair or the planet Saturn, whereas the other half just consisted of grainy random dots. Although nearly everyone saw the hidden figures, subjects in the lack-of-control group saw more figures in the photographs that had no embedded images.

In another experiment Whitson and Galinsky had subjects vividly recall an experience in which they either had full control or lacked control over a situation. The subjects then read scenarios...

Nedostatak kontrole dovodi do praznovjerja

Zamislite neki trenutak u svojem životu kada ste se osjećali kao da nemate kontrolu - bilo da ste bili izgubljeni ili ostali bez posla. Takav scenarij je predstavljen ispitanicima u pokusu iz 2008. godine kojeg su proveli Jennifer Whitson sa Teksaškog sveučilišta u Austinu i njen kolega Adam Galinsky sa sveučilišta Northwestern.

Whitson i Galinsky posjeli su ispitanike ispred računalnog monitora i rekli jednoj grupi ispitanika da moraju pogoditi koja od dvije slike utjelovljuje skriveni koncept kojeg je računalo odabralo. U stvari nije bilo nikakvog skrivenog koncepta - računalo je bilo programirano da ispitanicima nasumično kaže da li su "u pravu" ili "nisu u pravu". Slijedom toga, razvili su osjećaj nedostatka kontrole.

Druga grupa nije dobivala nasumične povratne informacije i stoga se osjećala da ima više kontrole. U drugom dijelu pokusa ispitanicima su pokazane 24 fotografije pune "šuma", od kojih je polovica sadržavala skrivene slike kao na primjer ruku, konja, stolac ili planet Saturn, a druga polovica se sastojala samo od zrnatih nasumičnih točaka. Iako su gotovo svi vidjeli skrivene slike, ispitanici iz grupe s manjkom kontrole vidjeli su više slika u fotografijama koje nisu imale umetnute slike.

U drugom pokusu Whitson i Galinsky tražili su od ispitanika da se slikovito sjete iskustva u kojem su imali potpunu kontrolu ili nedostatak kontrole nad situacijom. Ispitanici su zatim čitali scenarije...

Weighing the risks and benefits of medical procedures

The American Recovery and Reinvestment Act of 2009 allotted $1.1 billion to comparative effectiveness research (CER), whose results are expected to begin appearing within a year or so. But many people have gotten the wrong impression that CER is little more than an excuse to ration care.

In early December, Senator Lisa Murkowski of Alaska attempted to insert an amendment to the health care bill forbidding insurers from denying coverage of medical tests or treatments based on comparative effectiveness research findings. She was responding to the brief but loud controversy over a study last fall that questioned the value of routine yearly mammograms for women younger than 50.

To save 10,000 lives through early detection of tumours, one analysis found, 19 million women in their 40s would have to be screened over 10 years. Advocates of cutting health spending did not help matters by noting that those figures could add up to $20 million per life saved.


The cost-benefit discussion left the impression that the panel had judged the value of those 10,000 hypothetical women's lives and decided that the price of saving them was too high. But the report could and should have been interpreted differently...

Mjerenje rizika i koristi medicinskih postupaka

Zakon o američkom oporavku i ponovnom ulaganju iz 2009. godine dodijelio je 1,1 milijardu dolara za istraživanje komparativne učinkovitosti (CER), za čije se rezultate očekuje da će se početi pojavljivati unutar otprilike godinu dana. Ali mnogi ljudi su dobili krivi dojam da je CER jedva nešto više od isprike za stezanje remena.

Početkom prosinca, senatorica Lisa Murkowski s Aljaske je pokušala ubaciti amandman za zabranu odbijanja isplata osiguravatelja u zdravstvenoj zaštiti protiv odbijanja plaćanja medicinskih ispitivanja ili tretmana na osnovi saznanja iz istraživanja komparativne učinkovitosti. Ona je reagirala na kratku ali glasnu raspravu oko istraživanja prošlu jesen koje je preispitalo vrijednost rutinskih godišnjih mamograma za žene mlađe od 50 godina.

Kako bi se spasilo 10.000 života ranim otkrivanjem tumora, jedna analiza je otkrila da bi 19 milijuna žena u svojim 40-tim godinama trebalo biti na kontroli tijekom 10 godina. Zagovaratelji rezanja troškova u zdravstvu nisu pomogli ovoj problematici napominjući da bi te brojke mogle doseći i 20 milijuna dolara po spašenom životu.

Rasprava o omjeru troškova i koristi ostavila je dojam da je vijeće procijenilo vrijednost tih 10.000 hipotetičkih ženskih života i odlučilo da je cijena njihovog spašavanja previsoka. Ali izvješće bi moglo i trebalo biti drugačije shvaćeno...

Spring gardens

There was a time at the end of the traveller and writer Bruce Chatwin's life when he went down the main streets of the antique dealers in London and ordered whatever caught his exceptionally sharp eye.

Delicate apologies had to be made to the salespersons afterwards, as he had no means of paying for most of it but I admired the ambition among the debris of excessive dreams. I remain mildly haunted by the memory and have come nearer the brink this year myself in the matter of lilies, begonias and gladioli.

Begonias to avoid are those with smudges or twin colours on one flower and names such as Marmorata or Bouton de Rose. The standard mixtures have a range of two shades of red, a white and a yellow which has become too familiar to the eye.

Retain the whites and mix them with only one other separate colour and the impact is much stronger. If the big-headed ones are too much for you, the pendula varieties give you hanging smaller flowers and are recommended for pots and baskets. I like them but I much prefer to be big-headed.


Begonia tubers should be ordered now and planted as soon as possible in a temperature between 7°C at night and up to 18°C by day. I put them in boxes filled with a light potting compost and when a topknot of leaves has developed well from each tuber I dig it out carefully and pot it on into a 4-inch pot, still in a heated greenhouse.

If the young plants are too cold the leaves will go yellow and lose impetus. They like frequent watering as they are at home in misty, sweaty sub-tropical zones. They can be planted out only when...

Proljetni vrtovi

U jednom razdoblju, pri kraju svojeg života, putnik i pisac Bruce Chatwin šetao je niz glavne ulice trgovaca antikvitetima u Londonu i naručivao sve što mu je zapalo za njegovo iznimno oštro oko.

Kasnije se morao profinjeno ispričavati prodavačima, jer nije imao sredstava za platiti većinu toga, ali ja sam se divio ambiciji među ostacima neumjerenih snova. Još uvijek me blago opsjedaju sjećanja i približio sam se i sam rubu ove godine po pitanju ljiljana, begonija i gladiola.

Begonije koje treba izbjegavati su one koje su na jednom cvijetu razmrljane ili dvobojne i imaju imena kao što su Marmorata ili Bouton de Rose. Standardne kombinacije imaju raspon od dvije nijanse crvene, bijele i žute boje koje su postale već i prejednostavne za prepoznati.

Zadržite bijele i pomiješajte ih sa samo jednom drugom zasebnom bojom i učinak je mnogo snažniji. Ako su vam one s velikim glavicama previše, sorte pendula daju vam manje viseće cvjetove i preporučuju se za lonce i košare. Ja ih volim, ali mnogo više volim one s velikim glavicama.


Sadnice begonije trebaju biti naručene sada i posađene što je prije moguće na temperaturi između 7°C tijekom noći i do 18°C tijekom dana. Ja ih stavljam u kutije napunjene laganim kompostom za presađivanje i kada se punđa od lišća iz svake sadnice dobro razvije iskopam je pažljivo van i presadim u lonac promjera 4 inča, i dalje u zagrijanom stakleniku.

Ako su mladice previše hladne lišće će požutjeti i izgubiti poticaj. Ove biljke vole učestalo zalijevanje jer se osjećaju kao kod kuće u maglovitim, vlažnim suptropskim zonama. Smije ih se izvaditi samo kada...